U zelenoj oazi, s obiljem vode, svoje prebivalište je pronašao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Zbog izuzetnog značaja i ljepote, Hutovo blato je 1995. godine proglašeno Parkom prirode.
Na površini od 7411 ha te na teritoriju dvije općine – Čapljine i Stolac, smjestio se Park prirode „Hutovo blato“. To je jedno od najvećih europskih zimovališta ptica. Prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu. Obiluje velikim brojem životnjskih i biljnih vrsta od kojih su neke i endemske. No, zbog blage zime, ove godine utočište u ovom raju pronašao je manji broj nego inače, piše BHRT.
"Vidimo da je populacija vranca velikog kormorana manja. On se kod nas ne gnijezdi. Tu on dolazi negdje u 11. mjesecu i boravi preko zime. Odlazi u 3. mjesecu. Hrani se malim ribama, tu na Hutovu blatu… Iako vidimo da te ribe nema dovoljno i populacija je manja za skoro jednu trećinu nego lani. Lani smo imali oko tisuću kormorana, ove godine 300-350 jedinki", kazao je Josip Vekić, voditelj Službe zaštite u JP Park Prirode "Hutovo blato".
"U Hutovom blatu je evidentirano više od 50 vrsta riba. Od toga je 12 endema koji su posljednjih godina jako ugroženi, prije svega zbog izmijenjenog vodnog režima, gdje nam više vode ne dolaze na prirodan nego na umjetan način, preko turbina, preko Hidroelektrane Čapljina, što nam stvara veliki problem“, kazao je Nikola Zovko, direktor JP Park Prirode "Hutovo blato".
Zbog klimatskih promjena, ali i utjecaja hidroelekrana, u Hutovom blatu se pojavljuju invazivne vrste koje utječu na vegetaciju i životinjski svijet.
"Iz ovoga sliva Trebišnjice i Bilećkog jezera primjećujemo neke biljne zajednice koje tu nikada ranije nisu bile. To su invanzive vrste koje štete endemskoj fauni, a veliki problem nam posljednjih godina predstavljaju invazivne vrste riba, posebno štuka. Ima tu ponešto i dunavskog soma, pastrvskog grgeča, sve su to opasne vrste za ovo zaštićeno područje“.
Šaran, kojega inače nazivaju riječnim vukom, najveći je predator među ribama. Osim drugim ribama, hrani se pačićima, patkama i svime što mu se nađe na putu. Razlog pojave invazivnih vrsta nije u potpunosti poznat.
„Priča se da su kod nekih uzgajivača pobjegle štuke iz kaveza, dok postoji i neka druga priča da su gore čak kod Vrljike štuke poribljavane, da su neki sportski ribolovci radi pecanja poribili štuku i da im je utekla. Nažalost, moramo raditi sve što je moguće da je pokušamo svesti na što manju mjeru“, kazao je Zovko.
"Osim što je raj na zemlji za biljni i životinjski svijet, odmor za dušu i tijelo Hutovo blato pruža i čovjeku", kazao je Vekić.
Davne 1971. godine Hutovo je blatu uvršteno u „Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.
Dnevnik.ba