Article_Top_970x250

Hrvatska u grupi ´tradicionalista´, pobijedile su sistemske stranke

analiza eu izbora

Hrvatska u grupi ´tradicionalista´, pobijedile su sistemske stranke

svibnja 28, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Marko Prpić/Igor Kralj/Pixsell

Rezultati su pokazali da ne postoji jasni trend unutar EU, nacionalna politička scena još igra veliku ulogu

Hrvatska je jedna od nekoliko europskih država u kojima su tradicionalne, sistemske stranke odnijele pobjedu na izborima za Europski parlament.

Politička slika Europe nije unificirana – osim podbačaja radikala i populista te uspona zelenih u zapadnoj Europi, rezultati su pokazali da ne postoji jasni trend unutar Europske unije, već nacionalna politička scena još igra veliku ulogu kako na samim izborima, tako i poslije njih kad se rezultati tumače prvenstveno u nacionalnom okviru, piše Večernji list.

Hrvatska se tako našla u grupi “tradicionalista”, država u kojima su stare i nekad apsolutno najjače političke snage, demokršćani i socijaldemokrati, koje gube primat i iz izbora u izbore bilježe slabije uspjehe i manje mandata u Europskom parlamentu, ipak odnijele veliku većinu.

Bugarska, Nizozemska...

HDZ i SDP, svaki s po četiri mandata, tako su Hrvatsku svrstali uz Bugarsku gdje su najbolje rezultate ostvarili konzervativni GERB Boyka Borisova (30,9%) te socijalisti (24,2%). Tradicionalne stranke zasjele su na prva dva mjesta i u Nizozemskoj te u Švedskoj, u kojima su primat odnijeli socijaldemokrati.
HDZ u odnosu na europske kolege iz obitelji pučana prolaze sličan proces gubljenja potpore, koja se i očekivala na europskoj razini.

U Njemačkoj tako ni njihov glavni kandidat (Spitzenkandidat) nije mobilizirao birače, kao što je u Nizozemskoj uspio njegov suparnik iz bloka socijalista Frans Timmermans. No treba reći da su i Europi pučani izlazili sami na izbore, bez koaliranja s desnim strankama. 
SDP je pak donio socijalistima, koji su također u procesu gubljenja mandata u Europskom parlamentu, čak četiri mjesta. Socijaldemokrati su u Europi ostali jaki tek u nekoliko oaza, primjerice u Španjolskoj, Portugalu, Nizozemskoj i Malti, dok su u ostalim državama manje ili više potonuli. U Francuskoj su tako jedva prešli izborni prag.

Ovi izbori pokazali su kako su prazno mjesto jake lijeve stranke sada u zapadnoj Europi ispunili zeleni. Oni su uzeli velik dio kolača u Finskoj, ali i u Francuskoj te u Njemačkoj, a indikativno je da za njih glasuje mlada populacija. Pojava jakih zelenih stranaka donosi novu polarizaciju između europskog zapada i istoka, gdje zeleni faktički ne postoje na izbornim listama.


 

 

Trend gubljenja potpore tradicionalnih stranaka i traženja novog puta ipak nije rezultirao populističkim i radikalnim potopom, koji se predviđao. Rekordna izlaznost na europskoj razini “potopila” je radikale koji su se nadali da će, dobiju li više od 30 posto i udruže li se, moći kontrolirati ili opstruirati rad parlamenta. To se ipak nije dogodilo, no to ne znači da će rad Parlamenta teći glatko.

Proeuropske snage vrlo su fragmentirane, bez jasne većine. Parlamentarnim skupinama demokršćana, socijalista, liberala i zelenima ne predstoji ništa osim suradnje ako žele bilo što napraviti. Prvi će test suradnje biti izbor za čelna mjesta – predsjednika Europske komisije, Parlamenta, Europskog vijeća, Visokog predstavnika za vanjske poslove i predsjednika Europske središnje banke.

Prilike u Hrvatskoj na prvi su pogled nepromijenjene – na vrhu po osvojenom broju glasova je HDZ, a slijedi ga SDP s jednakim brojem mandata. Nevolja je, međutim, što su na ovim izborima rasle stranke na desnici. Iako su pojedinačno daleko od toga da ugroze HDZ-ovu poziciju, tri liste s desnice zajedno su osvojile čak 17 posto glasova onih koji su u nedjelju izišli na birališta.

Ovim brojkama valja pridodati i činjenicu da odaziv na izbore, iako veći nego prije pet godina, ni ovoga puta nije bio impresivan. Izišlo je samo 30 posto birača, a s obzirom na komad izbornog kolača koji su odnijele protestne liste, prije svega ona Mislava Kolakušića, očito je da je desnica HDZ-u preotela dobar dio birača i najveća stranka morat će pronaći odgovor na tu činjenicu.

A to bi moglo značiti ponovno skretanje HDZ-a udesno. U prilog HDZ-u u ovom trenutku ide činjenica da je desnica još uvijek razjedinjena, po mišljenju mnogih upravo zbog taština i osobnih animoziteta među njezinim liderima.

S kim koalirati

No, dođe li tu do okrupnjavanja i ne uspije li HDZ do parlamentarnih izbora pronaći način na koji će suzbiti rast desnijih stranaka, i u Hrvatskoj bi se mogao dogoditi scenarij po kojem bi najveća stranka na desnom centru, ako bi željela formirati vlast, morala birati između desnice i socijaldemokrata.

A o tom odabiru umnogome bi ovisio i daljnji smjer zemlje. Jer, ako bi ovakav razvoj događaja doveo do velike koalicije, to ne bi automatski značilo kraj desnice. Baš naprotiv, vjerojatno bi joj dodatno dalo krila na štetu HDZ-a. S druge strane, koalicija s HDZ-om desnim strankama u pravilu donosi gubitak potpore i lagani pad natrag među opcije koje ili jedva prelaze ili uopće ne prelaze izborni 
prag.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250