Krajem prošle godine čak 6 hrvatskih proizvoda – Dalmatinski pršut, Baranjski kulen, Dingač, Drniški pršut, Lički krumpir, Neretvanska mandarina su se našli i na listi 100 europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom koji se mogu izvoziti, na ogromno tržište Kine. Naši proizvodi koji se mogu izvoziti u Kinu, tako su se našli u društvu svjetski poznatih brendova poput šampanjca, feta sira, irskog whiskya, ouzo-a, porta, parmskog pršuta, mozzarelle.
Većina hrvatskih zaštićenih proizvoda danas ima ograničeni tržišni potencijal – iIi su nepoznati na globalnom tržištu ili su količine koje se proizvode toliko male da nemamo dovoljno niti za našu potrošnju, a kamo li da se probijemo na zahtjevna vanjska tržišta. Upravo je zaštita autohtonih proizvoda na razini EU bila tema nove epizode emisije Zemlja za nas na N1 televiziji. Posjetili smo Istru čiji su proizvođači pioniri u zaštiti i imaju brojne zaštićene proizvode.
U novom 11. izdanju poznatog časopisa Flos Olei uvrštena su 73 maslinova ulja iz RH od kojih je 71 iz Istre, a dva iz Dalmacije. Veći broj istarskih maslinara postigao je bolje rezultate u odnosu na prethodnu godinu, a uvrštenjem istarskih maslinara u novo izdanje ove prestižne publikacije Istru šesti puta zaredom krasi titulom najkvalitetnije svjetske regije za ekstra djevičanska maslinova ulja. O uspjehu istarskih maslinara razgovarali smo sa Karminom Beletić, vlasnik uljare AL TORCIO iz Novigrada i Katjom Gašparin, upraviteljicom poljoprivredne zadruge Maslinari Istre.
Istarski pršutari svoj su pršut zaštitili tako da jamče da je sirovina, odnosno svinjski butovi isključivo iz Hrvatske i po tome se razlikuju od drugih. Danijel Sirotić, proizvođač pršuta i mesar iz Višnjana već dvadesetak godina ima mesnicu, a odlučio se na novi korak – prije 2 godine je uredio i otvorio pršutanu. Najmlađoj pršutani u Istri dao je ime Daniele, odmah od početka odlučio se za proizvodnju istarskog pršuta sa zaštićenom europskom oznakom
izvornosti. Proizvodi 500 pršuta godišnje, ali i druge tradicijske proizvode od sušenog svinjskog mesa: ombolo, pancetu i kobasice.
Zaštita vina na razni EU odvija se na drugačiji način neko što je to kod prehrambenih proizvoda, a zaštita istarskog Terana godinama je osporavana od susjedne Slovenije. Kako smo postigli uspjeh u sudskom sporu sa Slovenijom i koji su daljnji planovi istarski vinara otkrio nam je poznati istarski vinar Ivica Matošević u svojoj vinariji u mjestu Krunčići.
Europskim oznakama kvalitete, odnosno zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta označeni su proizvodi čiji je naziv, kao takav, zaštićen u cijeloj EU. Proizvode se u skladu s propisanim specifikacijama koje su izradili sami proizvođači te u njima definirali način njegove proizvodnje. Dok potrošači u EU te oznake razlikuju u Hrvatskoj još postoji dosta nerazumijevanja oko njih. Blanka Sinčić Pulić stručnjakinja za zaštitu proizvoda iz Istarske županije ispričala nam je kako se provodi procedura zaštite u Hrvatskoj, a onda i u EU te kako su Istrijani postali pioniri i najdalje otišli u zaštiti autohtonih proizvoda što im je kroz godine donijelo i bolju tržišnu poziciju.
Dnevnik.ba