StoryEditor
Zasjedanje HNS-a

Hrvati su rekli svoje: Ili Izborni zakon ili izlazak iz zajedničkog entiteta s Bošnjacima

Jurica GudeljPiše Jurica Gudelj  /  19.02.2022., 16:08h
Prvi korak u zaustavljanju procesa dekonstituiranja Hrvata u BiH je reforma Izbornog zakona na način da svaki narod nesmetano bira svoje političke predstavnike, kao i omogućavanje svakom građaninu BiH da se kandidira za sve političke dužnosti u zemlji.

Na današnjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora hrvatska politika je napravila rekapitulaciju trenutnog političkog stanja te kroz sedam usvojenih zaključaka jasno zainteresiranim javnostima poručila u kojem će smjeru djelovati u vremenu pred nama. 

Pred BiH, ali i Hrvatima u ovoj zemlji, sudbonosno je razdoblje. Ili će se politički odnosi s Bošnjacima početi relaksirati, odnosno ili će Bošnjaci napokon prihvatiti činjenicu da su Hrvati u BiH suveren i politički samosvjestan narod, ili će doći do raspada entiteta Federacija BiH.

Najvažniji zaključak je onaj koji govori o tomu da će Hrvati pokrenuti proces nove institucionalne i teritorijalne organizacije BiH, ukoliko se izbori na jesen održe po sadašnjim neustavnim izbornim pravilima. 

image

Hrvatski narodni sabor

MATEO JURCIC -
“HNS i sve njegove članice će s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH. Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”, stoji u sedmom zaključku usvojenom na današnjem zasjedanju. 

Prvi korak u zaustavljanju procesa dekonstituiranja Hrvata u BiH je reforma Izbornog zakona na način da svaki narod nesmetano bira svoje političke predstavnike, kao i omogućavanje svakom građaninu BiH da se kandidira za sve političke dužnosti u zemlji. 

Uspješna reforma Izbornog zakona bila bi samo znak da je bošnjačka politika spremna priznati hrvatski nacionalni suverenitet u BiH i kako se onda na takvim, partnerskim, odnosima može početi izgrađivati i zajednička nam domovina BiH. 

U suprotnom, hrvatska politika neće imati izbora nego početi s aktivnostima koje trebaju rezultirati praktičnim odvajanjem od Bošnjaka i stvaranjem teritorijalne političko-administrativne jedinice (entiteta) koja će Hrvatima jamčiti nesmetanu konzumaciju njihovih Ustavom i Daytonskim mirovnim sporazumom zajamčenih političkih prava.  

image

Dragan Čović

MATEO JURCIC -
Stvar je zapravo toliko jednostavna da ne može biti jednostavnija – ili će Hrvati imati mogućnost nesmetanog izbora svojih političkih predstavnika i pristup zajedničkim institucijama kako u FBiH tako i na razini BiH, ili će izaći iz hrvatsko-bošnjačkog entiteta Federacija BiH i stvoriti vlastiti entitet. Praktično će to značiti da se Hrvati “odvajaju” od Bošnjaka iz zajedničkog entiteta u kojem danas žive jer im bošnjačka politika i glasačka mašinerija doslovno kradu dužnosti za nacionalno političko predstavljanje i time ih eliminiraju iz zajedničkih institucija, pristupa resursima i posljedično čak i biološki istiskuju s teritorija na kojem skupa žive. 

Ono što je na konferenciji za medije nakon zasjedanja Čović neprestano ponavljao je da hrvatska politika ni u jednom trenutku neće izaći iz okvira zakonitosti, neće ući ni u kakav radikalizam koji bi onda mogao biti eventualno opravdanje za nasilno slamanje Hrvata kao političkog faktora, kakvo smo vidjeli početkom ovog stoljeća kad su međunarodni tenkovi poslani da razore Hercegovačku banku i kad su visoki predstavnici jednim potezom pera smijenili gotovo čitavo hrvatsko političko vodstvo iz tog vremena. 

Također, jasno je rečeno kako vrata pregovorima o reformi Izbornog zakona nisu zatvorena, ali se mora znati na kojim se osnovama pregovara inače pregovori nemaju smisla. Osnova za pregovore su presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić te niz presuda Europskog suda za ljudska prava. Sve one govore o političkom predstavljanju i pravu na kandidiranje, a nikako o nadležnostima Doma naroda FBiH ili nacionalnim odrednicama u Ustavu BiH i FBIH. 

Važan je i zaključak koji jasno kazuje kako je Središnje izborno povjerenstvo imenovano protuzakonito (pod punom je kontrolom SDA) te kako SIP jednostavno ne može na sebe preuzimati ulogu zakonodavca, odnosno Parlamentarne skupštine BiH, i donositi odluke o izbornim pravilima. Dakle, ukoliko se putem SIP-a pokuša odrediti način popunjavanja Doma naroda FBiH, hrvatska politika te odluke neće priznati. 

Pred BiH, ali i Hrvatima u ovoj zemlji, sudbonosno je razdoblje. Ili će se politički odnosi s Bošnjacima početi relaksirati, odnosno ili će Bošnjaci napokon prihvatiti činjenicu da su Hrvati u BiH suveren i politički samosvjestan narod, ili će doći do raspada entiteta Federacija BiH, koja je zamišljena i formirana kao “hrvatsko-bošnjačka federacija”. Kako u toj federaciji jedan narod krši sporazum temeljem kojeg se u federaciju stupilo, Hrvati će imati svako pravo tražiti načine izlaska iz entiteta FBiH i stvaranja vlastitog entiteta. 

image

Hrvatski narodni sabor

MATEO JURCIC -

Uostalom, sve razloge za takve poteze imali su i do sada, ali je sada “mak dotjeran na konac”. 

Najvažniji zadatak koji hrvatska politika ima pred sobom je zaštita suvereniteta Hrvata kao naroda u BiH. Zasjedanje HNS-a je pokazalo kako se to razumije i kako će Hrvati u tom smjeru voditi svoju politiku. 

Opširnije o zaključcima HNS-a čitajte OVDJE.

Dnevnik.ba  

18. svibanj 2022 22:45