StoryEditor
POVIJESNE ZABLUDE I ZABUNE

Hrvati su kao kompromise iznjedrili: ilirizam, jugoslavenstvo i bošnjaštvo

Piše Desk  /  06.10.2021., 14:54h
Inicijativa politologa iz Centra za izučavanje nacionalizma dr. Zltaka Hadžidedića o referendumu za prihvaćanje nacionalnog imena Bošnjak ili Bosanac za stanovnike BiH po svojim namjerama nije besmislica, ali manipulacija koja nema veze s kompromisom svakako jeste.

Piše: Anto Ivić, Hrvatski Medijski Servis

U kompromisnim nacionalnim idejama 19. stoljeća Hrvati su iznjedrili: ilirizam, jugoslavenstvo i bošnjaštvo.

Širem prhvaćanju ilirske ideje nije išlo u prilog to što se Ilirik kao područje zapadno od Drine uglavnom poklapao s hrvatskim povijesnim prostorom. Možemo se pitati što bi bilo da su u doba Ilirskog pokreta bile poznate današnje genetičke spoznaje koje podupiru teoriju o autohtonosti većine pripadnika hrvatskog naroda.

Jugoslavenstvo je imalo najveći potencijal objedinjavanja etničkih skupina južnih Slavena, ali se u ponovljenim pokusima pokazalo neuspjelim projektom u zajednici čija dominantna skupina nije prihvaćala kompromise suživota. Za Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu, između ostalog, najvažnije je bilo pitanje kako s maticom objediniti teritorij sunarodnjaka koje su Turci naselili na prostor očišćen od Hrvata.

Bošnjaštvo, identifikacija bosanskih Hrvata, osim teritorijalne pripadnosti, u 19. st. nije bila dovoljno obuhvatna niti kohezivna odrednica. Ideja nije mogla zaživjeti kod Srba. Ali niti kod onih fokusiranih na granice osmanlijskih osvajanja, kojima je bila bliža identifikacija s Turcima.

U doba Kallaya bošnjaštvo i bosanstvo već nisu imali dovoljnu težinu. Od kraja prošlog stoljeća bošnjaštvo je još jedan element razlikovanja u BiH i šire, pa ne može biti faktor povezivanja.

A nasuprot kompromisnom bošnjaštvu 19. stoljeća, beskompromisno bošnjaštvo 21. stoljeća zasnovano na tutorstvu nad drugim, nažalost je pokazatelj nesposobnosti suživota.

Dnevnik.ba

14. listopad 2021 01:38