Moguće je da će visoki predstavnik Valentin Inzko (i OHR) poništiti odluku o javnom glasovanju u izboru za gradonačelnika Mostara koju je Gradsko vijeće Grada Mostara donijelo na prvoj sjednici Vijeća, izjavio je za Dnevnik.ba Silvijo Bubalo, predsjednik GO HRS Mostar i novoizabrani vijećnik u GV Mostara.
Naime, na prvoj, konstituirajućoj, sjednici GV Mostara vijećnici su usvojili odluku kojom glasovanje za gradonačelnika postaje javno, iako u nametnutom Statutu Grada Mostara stoji da je glasovanje za gradonačelnika tajno. Prema Članu 36. stav 1, još uvijek važećeg Statuta, predviđa da su "izbori u Gradskom vijeću tajni, ukoliko Statutom nije drugačije definirano". Kako novi gradski Statut još uvijek nije usvojen, na snazi ostaje postojeći, nametnuti gradski Statut u kojem su i opisane odredbe.
Iako su vijećnici uvjerljivom većinom od 31 vijećnika odlučili da se o gradonačelniku ipak glasuje javno, kako bi se izbjegla mogućnost „kupovine“ glasova, moguće je da Inzko na posljetku ipak donese suprotnu odluku.
Bubalo pojašnjava kako se slična situacija već dogodila kad su vijećnici posljednjeg saziva Gradskog vijeća donijeli gotovo istovjetnu odluku da se gradonačelnik bira javnim glasovanjem. OHR je tu odluku poništio, ali proces biranja gradonačelnika nije vraćao na početak, nego je prvi krug glasovanja bio javan, a druga dva tajna.
„Vijećnici HRS-a bili su protiv javnog glasovanja jer nam je odmah bilo jasno da se usvajanjem takve odluke krši Statut i da će zbog tog postojati velika mogućnost da se u cijelu priču uključi OHR“, rekao je Bubalo.
Ukoliko OHR intervenira u ovom slučaju, posljedice bi mogle biti višestruke. Naime, nakon prvog kruga glasovanja za gradonačelnika Mostara u igri su ostali kandidati HDZ-a BiH i SDA, Mario Kordić odnosno Zlatko Guzin. Iz utrke je ispala Irma Baralija, kandidatkinja BH Bloka. Kordić je imao 14 glasova, Guzin 11 a Baralija svega pet. Ako OHR odluči će se sljedeća dva kruga glasovanja održati tajno, postoje šanse da se proces izbora gradonačelnika bez većih problema provede do kraja. No, ako odluke bude da se stvari vraćaju na sami početak, odnosno da se ponovno glasuje i u prvom krugu, onda se proces može jako zakomplicirati.
To bi značilo da se Baralija vraća u utrku, što otvara mogućnost Koaliciji za Mostar, koju predvodi SDA, da umjesto Guzina podrži upravo Baraliju te tako vrati šanse bošnjačkim strankama da izaberu gradonačelnika suprotno volji hrvatskih vijećnika.
Ipak, ni takve akrobacije ne jamče bošnjačkim strankama da će biti u mogućnosti izabrati gradonačelnika, s obzirom na odnos snaga u Gradskom vijeću.
Za izbor gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću, odnosno 24 od 35 vijećnika. Ako nakon dva kruga glasovanja niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je prosta većina. Ukoliko u trećem krugu oba kandidata budu imala jednak broj glasova, gradonačelnik će biti mlađi kandidat.
Koalicija za Mostar i BH Blok zajedno imaju 18 vijećnika, no vijećnica Naše stranke Boška Ćavar već se izjasnila da će biti suzdržana. HDZ BiH i HRS zajedno imaju 16 vijećnika, a s Veliborom Milivojevićem (SNSD) koji je već u prvom krugu glasao za Kordića 17. No, HRS je najavio kako će biti suzdržan pri izboru gradonačelnika, tako je i tu situacija neizvjesna. Ipak, ukoliko bi, u trećem krugu glasovanja, vijećnici BH bloka podržali Guzina, onda bi, pretpostaviti je i vijećnici HRS-a glasovali za Kordića, pa bi obojica imali po 17 glasova. U tom slučaju, prema Statutu, gradonačelnik bi bio mlađi kandidat- tj Kordić. U slučaju da izostane podrška BH Bloka kandidatu SDA za gradonačelnika Mostara Zlatku Guzinu, a HRS-a kandidatu HDZ BiH Mariu Kordiću, Kordić je opet favorit jer će imati sigurnih 14 vijećničkih glasova, a Guzin 11.
Napomenimo i kako je Baralija mlađa i od Kordića i od Guzina.
Vijećnici su na sjednici 5. veljače sa 31 glasom za, tri protiv i jednim suzdržanim usvojili zaključak vijećnika Koalicije za Mostar Adila Šute da se u skladu s Poslovnikom izbor gradonačelnika Grada Mostara obavi javnim glasanjem.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća i predsjednik GO SDA Mostar Salem Marić za Faktor.ba je rekao kako su vijećnici na sjednici proveli praksu iz 2004. i 2008, odnosno 2009. godine.
„Zaključkom Vijeća i tada se išlo na javno glasanje za gradonačelnika. OHR je 2009. godine donio odluku o ukidanju zaključka Gradskog vijeća. To je podsjećam bilo samo zbog nemogućnosti izbora, i tada je OHR donio odluku o tumačenju proste većine i poništio samo taj zaključak“, rekao je Marić.
Ukoliko se OHR, kaže, bude miješao u izborni proces, „onda su ovdje u pitanju neke ozbiljne igre“. Posebno bi to do izražaja došlo ako bi se poništio prvi krug glasovanja.
„Onda bismo s pravom sumnjali u neke ozbiljne igre međunarodne zajednice i OHR-a, ponovo na račun Mostara. Taj isti OHR nije osam godina našao za potrebno reagirati ništa po svome Statutu, a sada kada su se vijećnici konačno dogovorili, s 31 glasom ‘za‘ da glasamo javno za gradonačelnika, oni bi sada reagirali“, istaknuo je Marić.
Jasno je izrazio stav kako OHR ne bi trebao reagirati u ovom slučaju nego da trebaju pustiti vijećnike da završe s izborom gradonačelnika.
J.G. / Dnevnik.ba