Article_Top_970x250

Herceg Bosnom smo se spasili iz ruševina Jugoslavije, možemo li sada spasiti BiH?

TEŽNJE 'GRAĐANSKE' POLITIKE

Herceg Bosnom smo se spasili iz ruševina Jugoslavije, možemo li sada spasiti BiH?

kol 29, 2018

Piše: Ivan Crnjac

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ono što Herceg Bosnu razlikuje od drugih sličnih tvorevina kroz povijest jest nužnost. Često se zaboravlja da Hrvati u BiH nisu osnovali Herceg Bosnu iz obijesti ili iz puke želje za pumpanjem nacionalnog naboja.

Unatoč godinama sotoniziranja pojma Herceg Bosne kroz prvenstveno bošnjačke i lijeve medije u Hrvatskoj, Hrvati nisu glupi pa da ne znaju što se i kako događalo. Osim toga i povijesne činjenice idu im u prilog.

Prva Herceg Bosna, odnosno Hrvatska zajednica Herceg Bosna, osnovana je zbog JNA i velikosrpske agresije, dok je Hrvatska Republika Herceg Bosna osnovana u trenucima kada se vidjelo da je to realan smjer i međunarnodnih mirovnih planova.

Bošnjački politički lideri i akteri danas su licemjerni po ovom pitanju. Kad se problematizira Herceg Bosna govori se o samo jednom aspektu, a prešućuju se oni drugi.

Kao što je Zdenko Ćosić u nedavnom intervjuu za Dnevnik.ba rekao, svi su zaboravili da je puno prije Herceg Bosne osnovana Patriotska liga te da su Bošnjaci prvi krenuli u izgrađivanje kakvih-takvih vlastitih nacionalnih institucija, još u svibnju 1991. Danas puna usta države BiH i nekakve cjelovitosti, a kalkulirali su dok god su im okolnosti to dopuštale.

Herceg Bosna i jučerašnje komemorativno obilježavanje bošnjačkom političko-medijskom mainstreamu nije sporno zbog toga što se HNS okupi u Kosači i što se istaknu zastave u tridesetak hrvatskih gradova i mjesta.

Problem s Herceg Bosnom je taj što svaki spomen Herceg Bosne asocira na ravnopravnost Hrvata s druga dva naroda u vlastitoj državi u koju su, koliko god to patetično zvučalo, utkali sebe.

Ljudi koji se među Hrvatima na spomen Herceg Bosne probude s emotivnim nabojem, ne rade to zato što su po prirodi nacionalisti koji žele šačicu teritorija po uzoru na "svetu krv i sveto tlo". Upravo suprotno, Hrvati žele ono što im pripada, a Herceg Bosna je personifikacija svih tih želja i potreba za političkom jednakopravnošću.

Komemorativna obilježavanja sama po sebi nemaju smisla ako imate čiste račune i čistu situaciju. Hrvati u BiH to nemaju, nisu svoji na svome, nisu im zajamčena politička prava. U ime lažnog multikulturalizma i građanstva pokušava ih se preglasati i proglasiti građanima drugog reda.

Zato je u pravu i Mario Karamatić kad kaže da su jedine opcije puna ravnopravnost i jednakopravnost ili povratak na Herceg Bosnu.

Herceg Bosna je građevinski materijal utkan u objekt Federacije BiH, potom i u objekt države BiH. Ako investitor nije zadovoljan izvođenjem radova, zašto bi pristao živjeti u kući s krivim zidovima koja i prokišnjava? To je ono što Hrvati žele i što im nitko ne može osporiti.

Hrvati imaju pravo živjeti u državi u kojoj neće biti političkih makinacija i manipulacija s njihovom izbornom voljom. Sve te priče o čistoj građanskoj državi su čista demagogija. BiH može može postati građanska država nekada u budućnosti, ali ne preko leđa Hrvata. To i jest smisao federalizma i konsocijacije. Smanjivanje društvenih procjepa korak po korak dok ti procjepi ne iščeznu.

Danas bošnjačka politika te procjepe u potpunosti ignorira i negira te nudi neku drugu opciju koja je već viđena u bivšoj Jugoslaviji. Građanština na silu.

Ako je Herceg Bosna Hrvatima bila ključ za privremeno rješenje tijekom nasilne smrti Jugoslavije, bilo bi suludo misliti da ravnopravnost i jednakost konstitutivnih naroda ne može biti ključ i za BiH, koliko se god pojedini bošnjački dužnosnici trudili biti veći miloševići od Miloševića.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250