Hrvatska Republika Herceg Bosna, utemeljena na današnji dan prije 29 godina, bila je i ostala simbol hrvatske slobode u BiH. Unatoč svim greškama počinjenim u vrijeme postojanja Herceg Bosne, ostaje činjenica da hrvatskog naroda danas praktično nema u dijelovima BiH koji nisu bili u njenom sastavu.
Kako u vrijeme rata, tako i nakon njega, u sredinama u kojima su vlast imale stranke koje danas zagovaraju tobožnju "građansku BiH" (ustvari unitarnu pod bošnjačkom dominacijom) Hrvati su jednostavno politički, ekonomski pa i fizički istiskivani.
U 47 općina koje je tijekom rata kontrolirala bošnjačka vojska Armija RBiH, prema popisu iz 2013. godine, nedostaje oko 127.000 Hrvata, dok u 28 općina koje su bile u sastavu Herceg Bosne, odnosno pod kontrolom HVO-a, manje je svega oko 17.500 Bošnjaka.
Ove brojke posljedica su kako ratnih progona i razaranja tako i postratne opstrukcije povratka te sustavnog istiskivanja Hrvata s onih područja koja nisu bila u sastavu HRHB.
U današnje vrijeme, kad su Hrvati doslovno na rubu da de facto izgube status konstitutivnog naroda i da im se nametne status nacionalne manjine u bošnjačkoj i srpskoj BiH, Hrvatska Republika Herceg Bosna po tko zna koji put izranja kao svjetionik koji pokazuje Hrvatima put kojim trebaju ići.
Hrvati su Herceg Bosnu u dobroj volji ugradili Washingtonskim i Daytonskim mirovnim sporazumima u Federaciju BiH i samu BiH. Zauzvrat su dobili etiketu separatista i najvećih neprijatelja BiH, kojima se osporavaju temeljna politička prava poput nesmetanog izbora vlastitih legitimnih političkih predstavnika.
U zamjenu za svoju spremnost da izgrađuju BiH dobili su ponižavanje u vidu nametanja Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva, platformu i alijansu te danas aktualne pokušaje da ih se do kraja politički obespravi.
Kad je početkom 1990.-ih godina Herceg Bosna uspostavljanja, vremena su bila neusporedivo teža. Srpska agresija na Hrvatsku prelijevala se na BiH, Bošnjaci su i dalje "vagali" je li to i "njihov rat", nije bilo središnje vlasti te se hrvatski puk morao samoorganizirati i vojno obraniti. Nakon uspješne obrane, u dobroj vjeri, Herceg Bosnu su Hrvati ugradili u strukture moderne BiH.
Ovih dana Hrvati BiH su opet na prekretnici.
Kroz odluku visokog predstavnika Christina Schmidta o tomu kako će izgledati Izborni zakon, odnosno hoće li se i dalje Hrvatima moći bošnjačkim glasovima nametati politički predstavnici, bit će jasno i kakva je budućnost BiH.
Hrvatima jest prihvatljiva BiH onakva kakva je potpisana u Daytonu i Federacija onakva kakva je zamišljena Washingtonskim sporazumom.
Hrvatima pak nije prihvatljiva BiH u kojoj su nacionalna manjina i u kojoj nemaju nikakvoga utjecaja na političke procese i u kojima je vlast prema njima doslovno neprijateljski nastrojena.
Herceg Bosna je već jednom spasila i opstanak BiH i hrvatskoga naroda u njoj te i dalje ostaje svjetionik u olujnim vremenima. Ako bošnjačka politika uz pomoć visokog predstavnika uspješno okonča Dayton, a to će se dogoditi ako se ostavi mogućnost da se Hrvatima nameću politički predstavnici, onda će se ideja ponovne uspostave Herceg Bosne do kraja aktualizirati i Hrvati zapravo i neće imati drugoga izbora nego joj se ponovno vratiti.
Granice Herceg Bosne i danas u poznate.
Dnevnik.ba