Haris Silajdžić je u Pressingu na N1 televiziji kazao da je Bosna i Hercegovina po definiciji unitarna zemlja i da je prisutna teza ”da je unitarista onaj ko je za BiH”.
Što znači biti bosanskohercegovački ili bošnjački unitarista?
”Po definiciji, mi smo unitarna zemlja. Unitarne države kakve je BiH mogu biti izuzetno decentralizirane kao što i složene zemlje mogu biti manje ili više decentralizirane pa čak i više unitarne od unitarnih. Čitava stvar je u tome da hoće da se kaže da onaj tko je za Bosnu i Hercegovinu, kao što sam ja, da je unitarista. Možda oni imaju neku drugu definiciju, ja to ne znam, ali u svakom slučaju mi smo unitarna zemlja zato što nismo nastali od više zemalja”, ocijenio je Silajdžić u Pressingu.
Je li Haris Silajdžić još uvijek za Bosnu i Hercegovinu bez entiteta?
”Je li taj entitet izvršio svoje obveze prema Dejtonskom sporazumu ili nije? Nije! Nije implementiran Aneks 7. Iz toga proizlaze mnogi problemi uključujući i onaj Travanjski paket. Nisam za ukidanje ukoliko izvrši Dejtonski sporazum. Ukoliko ne izvršava, jesam. To ne znači da zaboravljam na to da mi ukoliko želimo naprijed svi zajedno, moramo uvesti građansku demokraciju. Ljudi osjećaju strah, a strah je uvijek realan”, dodao je on.
Ono što nije točno to je da je ovaj sustav stvoren u Dejtonu. To nije točno. Ovaj sustav je stvoren agresijom, masovnim deportiranjem, tenkovima, opkoljavanjem Sarajeva. Dejton nije bio izbor, bili smo prisiljeni tada, danas nismo prisiljeni, kazao je Haris Silajdžić gostujući u večerašnjem Pressingu na N1 televiziji.
Dodao je da je njegovo opredjeljenje uvijek bila građanska zemlja.
”Uvijek sam bio za to da ovo bude građanska zemlja. Agresori su nas prisilili, a Amerikanci su nam pomogli da dođemo do toga. Sve smo radili u dogovoru, normalna strategija je pregovaranja je da prvi čovjek ne treba da ulazi direktno u sve detalje jer se po prirodi stvari može otkriti strategija prvog čovjeka. Predsjednik Izetbegović je bio prvi čovjek izaslanstva, on je bio korektor. Pregovarao sam s Miloševićem, posebno oko Goražda i Sarajeva. Kako je to izgledalo? Neke stvari su bile mučne, oko Sarajeva posebno i oko Goražda pozitivni su ulogu igrali Amerikanci. Nije im bilo jasno da se jedan grad dijeli, nije im to bilo jasno. Wesley Clark recimo. Tu smo imali veliku pomoć. Radili smo na Sarajevu, i sjećam se da je Milošević posebno inzistirao na Grbavici”,kazao je gost N1 televizije.
Ispričao je, potom, jedan detalj sa samih pregovora.
”U jednom trenutku mi je rekao – nećeš mi valjda uzeti Grbavicu. On se bio poistovjetio s vlasništvom nad BiH. Ali to je sve riješeno. I tamo smo istočnoj strani išli linijom fronta i žurilo mi se da završim to što prije jer sam se bojao da Milošević ne promijeni mišljenje. Na toj liniji u Faletićima, izvor ostaje na strani kojoj ne treba voda. Na to me upozorio jedan gospodin, pa sam pozvao Miloševića. Gospodin se zove Kapidžić. Rekao sam Miloševiću, ovdje je izvor, ovdje je stanovništvo, ovdje je linija. Milošević je pogledao. Stavio je prst na to mjesto gdje je izvor i rekao: evo ti voda, nisam ja gnjida. To se tako događalo, da ne govorimo o drugim stvarima”, prisjetio se Silajdžić.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danas rekao, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović ponovio, da će se BiH po pitanju priznanja Kosova voditi stavom Srbije. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegoviće je reagirao na ovu izjavu kazavši da to nije službeni stav Predsjedništva BiH.
”To je dobro rekao. Politika vanjskih poslova se vode u Sarajevu poštujući integritet, suverenitet i to smo obavezni prema Daytonu. A u Daytonu je posebno naglašeno u prvom članu da se dvije susjedne zemlje obavezuju i nisu nikakvi garanti kako se to kaže, nego su se obavezale kao strane u mirovnom sporazumu, da ni na koji način ne utiču na integritet, suverenitet i međunarodni subjektivitet BiH na bilo koji način. Tako piše. To je obveza kao što je obveza iz Daytona usuglašena da se, što se tiče naoružavanja, poštuju neke odredbe iz Daytona”, zaključio je Silajdžić.
Bivši član državnog Predsjedništva i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić u Pressingu je objasnio zašto je srušio Travanjski paket za kojeg navodi da bi doveo do raspada BiH.
Zašto ste srušili Travanjski paket?
Silajdžić: Vezujem se za ono što sam ranije govorio da Dejtonski sporazum nije implementiran. Aneks 9 nije implementiran. Međutim, aneks 7 je direktno vezan za agresiju, masovno ubijanje, masovno protjerivanje, prognanike i tako dalje – i nije implementiran. Dakle, ljudi se nisu vratili. Jedna odredba je vezena za broj ljudi koji su se vratili. To je tzv. entitetsko glasanje. Dakle, s jedne strane nije izvršen Dejtonski sporazum. Aneks 7 nije ispoštovan, izuzev u malom procentu. S druge strane, druge odredbe vezane za kao što je entitetsko glasanje su zadržane. Dakle to više nije legitiman mehanizam, a on je ipak zadržan. Na štetu BiH. Na štetu svih građana. Zašto je zadržan mehanizam koji nije legitiman, a ljudi se nisu vratili? Taj mehanizam kaže da svaki zakon u Zastupničkom domu mora, da bi prošao, mora za njega glasati jedna trećina zastupnika iz svakog entiteta. Svaki.
Zbog toga glas svakog zastupnika koji dolazi iz entiteta Republika Srpska vrijedi dva puta više nego poslanika iz federalnog dijela. Taj mehanizam je zadržan i taj mehanizam se prenosi na Travanjski paket. Preko toga mehanizma postojala je mogućnost da BiH ostane bez ijednog zakonodavnog i izvršnog organa za jedno duže vrijeme, a vjerojatno i zauvijek.
Dakle, Vi tvrdite da ste obaranjem Travanjskog paketa spriječili raspad države?
Silajdžić: Raspad države na najgori način. Što se tiče biranja predsjednika mi o Daytonu biramo direktno. Po Travnjskom paketu se bira iz Parlamenta, što je manje vrijedno nego direktno biranje. Nije mi jasno gdje su valjani razlozi da se to čini? Rekli smo entitetsko glasanje zajedno sa ovim odredbama znači raspad BiH jer o njemu, u tom slučaju, odlučuju 23 posto Parlamenta. Samo. Od ukupnog broja zastupnika u Zastupničkom domu o tom vetu bi odlučivalo 22,9 posto i svi bi dolazili iz jednog entiteta. Dakle, jedan entitet, jedan narod bi imao punu kontrolu nad oba entiteta i oba naroda. Zašto? Zato što je Zastupnički dom po tom Travanjskom paketu sve i kada bi bila predložena tri člana Predsjedništva, odnosno predsjednik i dva potpredsjednika – trebala je prosta većina u Zastupničkom domu, koja uključuje po jednu trećinu, najmanje, iz svakog entiteta. Bez te trećine, nakon tri kruga glasanja, ukoliko se ne dođe do tih imena – sve pada. Isto tako je kod izbora premijera. Što se dešava? Raspušta se Parlament, idemo u novo glasanje, novo biranje koje može trajati beskonačno. Dakle, između dva ciklusa izbora BiH nema niti izvršnu niti zakonodavnu vlast, nikakvog organa. Možda neka sudska ostaje. Ako to nije opasnost za BiH, ako netko tu ne vidi opasnost onda zaista ne treba govoriti o politici ništa.
Zanimljivo, Amerikanci su, za koje ste rekli da su naši najveći prijatelji, podržali paket koji bi značio raspad BiH. To mi je malo nelogično?
Silajdžić: Vidite, možda se nekom žurilo da skine pitanje, jer je taj Travanjski paket rađen u nevjerojatnoj žurbi, Bosne i Hercegovine sa dnevnog reda. Pogledajte što kaže Venecijanska komisija nakon pada Paketa? Isto ono što smo mi tražili, isto tako rezolucija Američkog kongresa. Treba reformirati ili izbrisati entitetsko glasanje. Nigdje nema da 23 posto Parlamenta ima veto na odluku 77 posto. Svi to znaju. Takvo jedno rješenje daje BiH na tanjuru BiH onome koji je neće. Sad su svi pametniji od Venecijanske komisije i od rezolucije Kongresa.
Smatrate li i dalje da je Amerika najveći prijatelj BiH?
Silajdžić: Jeste. Ali sa SAD-om treba raditi. Oni sami to kažu. Da dolazimo, da objašnjavamo stvari. Za sada imamo samo jednostrano lobiranje ljudi koji ne žele BiH kakvu ja želim. Uglavnom pričaju ono što ste vidjeli iz ovog pisma (Čovićevo pismo NATO-u).
Bojite li se isceniranog terorističkog napada?
Silajdžić: Bojim se. Da li će to koga prevariti – vjerujte da neće. To su zemlje koje, ako žele, imat će prave informacije brže nego to što mislite. Mene zanima naoružavanje Srbije. Nadam se da će se članstvo u NATO što prije desiti i ti strahovi su povezani sa situacijom u regiji.
Ima li BiH ima problem sa terorizmom?
Silajdžić: Ne. Mi imamo problem sa fašizmom.
Zbog čega imamo partnerstvo Dodika i Čovića?
Silajdžić: Oni provode politiku Cvetkovića i Mačeka, Tuđmana i Miloševića. I isti ti ljudi pružaju ruku pomirenja.
Hoće li BiH preživjeti?
Silajdžić: Mnogi gledaju na sat kada će BiH nestati, a ne znaju da BiH ima vrijeme.
Gostujući u Pressingu N1 televizije Silajdžić je kazao da se u proteklih godinu i pol dana bavio jednim projektom koji je, kako je naglasio, dobar za sve građane Bosne i Hercegovine, a tiče se stavljanja u funkciju državne imovine koja je marginalizirana.
Nekadašnji premijer, član državnog Predsjedništva i ministar vanjskih poslova BiH, kazao je da se radi o imovini vrijednoj 60 milijardi konvertibilnih maraka.
Na pitanje urednika i voditelja emisije Amira Zukića, čime se bavio u protekom periodu odsustva s javne scene, Silajdžić je kazao da se bavio upravo tim projektom koji bi mogao predstavljati izvor gospodarskog blagostanja svakog građana Bosne i Hercegovine.
”Ono što bi moglo zanimati vaše gledatelje koliko čujem, širom regije, je da sam dovršavao neke stvari, neke moje projekte, pisao, išao ne predavanja, evo sad sam se vratio iz Amerike s jednog predavanja, a u zadnjih godinu i po dana sam radio na jednom projektu za koji mislim da je dobar za svakog građanina Bosne i Hercegovine, a to je projekt koji bi trebao da stavi u funkciju državnu imovinu Bosne i Hercegovine koja je marginalizirana, a predstavlja izvor gospodarskog blagostanja svakog građanina BiH. Koja je vrijedna negdje oko 60 milijardi maraka prema podacima koji su javno izneseni iz RS-a, od ljudi od struke. Ta imovina je vrijedna na tom entitetu 30 milijardi. Zašto je to marginalizirano, to je druga stvar, pitanje je kako to staviti u funkciju”, kazao je Silajdžić gostujući u Pressingu N1 televizije.
Potom je kazao da je pitanje povratka u politiku – teško pitanje uz konstataciju da bi volio da nije ni postavljeno.
”To je vrlo teško pitanje, ja bih volio da me to niste pitali. Ima toliko toga što ljude treba da zanima, a slabo je prisutno u javnosti. Puno toga, od presude u pitanju Sejdić i Finci, a i Zornić i Pilav. Pilav je ustvari prvi koji je podnio na inicijativu Stranke za BiH. Ima činjenica da nam se susjedi naoružavaju, a BiH se ne naoružava, da li treba i mi da se naoružavamo? Da li je to u skladu s Dejtonskim sporazumom? Imamo činjenicu da imamo u entitet RS Zakon o šumama i poljoprivrednom zemljištu, već niz godina je tamo, briše potpuno BiH, pretvorili su pravo korištenja u pravo vlasništvo. Na to niko ne reagira, nema apelacije, a ima mnogo instanci koji je mogu podnijeti”, dodao je on.
Zašto nitko ne reagira, zašto niko ne podnosi apelacije?
‘‘To je osjetljivo pitanje, radi se o tome da ljudi s pravo žele biti kooperativni, na neki način ne dirati u osjetljive time. Ovo se tiče BiH, vlasništva države, imovina, to je ključno pitanje. To je izvor agresije i uzrok. Ovo je način da se podijeli BiH. Kao što znamo, u Dejtonu kad smo bili to nije bilo zvanično, danas je zvanično, znamo da je to bio cilj. To je apsolutno u neskladu s Ustavom, s presudom Ustavog suda, sa Zakonom koji je važeći, a koji je donesen kada je ovdje bio visoki predstavnik gospodin Ashdown 2005. godine u ožujku gdje se lijepo kaže da postoji privremena zabrana korištenja odnosno zabrana prijenosa vlasništva. Svaki akt je ništavan po tom Zakonu. Dobro bi bilo da se to ne radi i dobro bi bilo da neko podnese apelaciju”, kazao je za N1 Haris Silajdžić.
Česta tema razgovora ovdašnjih političara su državne granice i ”razmjenama teritorija”. Silajdžić je rekao da mu nije jasno zašto se žuri s tim.
”Ne znam zašto se žuri s tim, s detaljima nisam upoznat, nisam stručnjak, ali sam razgovarao s ljudima koji se u to dobro razumiju. Dok govorim o ova dva zakona koja brišu BiH u tom momentu i s tom podlogom se razgovara o granicama. To je jako opasna kombinacija. Ne znam zašto se žuri, zašto je to odjedanput prioritet. Ja mislim da postoje neki ljudi koji misle da iz toga mogu izvući neke koristi i pomaknuti granicu BiH od Drine. To je jedan uzaludan posao koji ne donosi dobro nikome u regiji. Imam osjećaj da postoje ljudi koji stalno gledaju u sat kad će nestati Bosna i Hercegovina, to traje predugo. A ne znaju da oni imaju satove, a BiH ima vrijeme.
I svi ti koji pletu mreže, nažalost i naši susjedi, ustvari je ne znaju. Zbog toga su napravili sve ove greške. Oni je znaju koliko su ti korijeni duboki. Nevidljivo korijenje je teško iščupati. Oni ne znaju BiH, a u BiH, to tvrdim, žive dobri ljudi. Ovo što nam se desilo uglavnom je proizvedeno iz vana, moramo se vratiti građanima BiH. Građani ne osjećaju da posjeduju demokratski proces u BiH jer žive u nečemu što nam je ostavljeno agresijom i što se unosi u ratni plijen u ovo novo doba. To je, da ga nazovemo, demokratski feudalizam. Građani nemaju izbora, takav je sustav. Morali smo ga prihvatiti, ali to predugo traje”, naglasio je Silajdžić.
Dnevnik.ba