Naime, bošnjački politički predstavnici koji nameću teze kako Bosna i Hercegovina treba biti uređena po građanskom modelu prije nekoliko dana inzistirali su da suficit ZZO-a HNŽ-a od 11 milijuna maraka bude raspoređen isključivo po nacionalnom ključu, a ne po tome koliko koja zdravstvena institucija obavi posla tijekom godine.
Razlog tomu je što, po nacionalnom ključu, zdravstvene institucije u većinski bošnjačkim općinama dobivaju znatno više novca nego bi to bio slučaj da se višak raspodijelio po nekim drugim, realnim kriterijima. Barem kada je zdravstvo u pitanju.
Konjic dobiva novac
- Sada imamo situaciju da bolnica u Konjicu dobiva sredstva, a njihov posao radi uglavnom SKB Mostar. Ali ni to nije najčudnije. Oni koji se zalažu za tzv. građansku državu u pregovorima oko raspodjele novca traže primjenu nacionalnog modela. Nadam se kako će u budućnosti ovaj model biti transparentniji kako bi se jasno vidjeli stavovi svih sudionika ovih razgovora i za koju se politiku zalažu pojedinci - poručili su sugovornici Večernjeg lista BiH.
Navodno je SKB Mostar zbog ovakvog načina rada dobio 500.000 maraka manje nego je to bilo ranije predviđeno, ali to ne znači da će ta zdravstvena ustanova raditi i manje posla u toj istoj vrijednosti.
- SKB Mostar već godinama radi 80 posto posla, a novac se dijeli 60:40 s ostalim bolnicama u županiji. Onda svi znaju pričati o dugovima SKB Mostar, a nitko ne kaže da bi ta zdravstvena ustanova mogla poslovati pozitivno samo kada bi naplatila uloge koje pruža. Sve dok SKB Mostar radi, a novac za njihov rad uzimaju druge bolnice, ne može se očekivati da će ta zdravstvena ustanova pozitivno poslovati - zaključili su sugovornici.
Rast prihoda
Prihod ZZO-a HNŽ-a ove godine trebao bi biti nešto manji od 140 milijuna KM. Ako ne bude većih potresa u sustavu, za očekivati je kako će na kraju godine opet biti raspoređivan višak sredstava. Sugovornici Večernjeg lista najavili su kako se već sada počinju raditi analize koliko koja zdravstvena institucija dobiva novca, a koliko posla obavlja te će se u budućnosti pokušati raditi na takvom modelu raspodjele novca.
- Ne možemo više dopustiti da jedni naplaćuju usluge koje pruža druga ustanova. Takav sustav nije održiv i takva praksa se mora prekinuti. Svatko treba biti plaćen za ono što radi, bez obzira na nacionalni ključ. U zdravstvu je važan samo posao koji se obavi. I po tome principu treba dijeliti sredstva - zaključili su naši sugovornici.
Dnevnik.ba