Ovisno o proizvodima, cijene željeza i proizvoda od željeza rasla je između 80 i nevjerojatnih 100%!
S obzirom na ograničeno bosanskohercegovačko tržište, izostanak kapitalnih investicija i generalno gledajući skromne građevinske potencijale, jasno je da razloge za poskupljenjima treba tražiti izvan granica BiH.
Profesor ekonomije dr. Matej Živković ističe razloge za poskupljenje
-
„U SAD i Europi je prisutna monetarna ekspanzija koja se ogleda u COVID potporama gospodarstvu i kućanstvima. Dakle, gospodarstva su zasuta novcem, uz niske kamatne stope kod banaka koje su također posljedica politika centralnih banaka a sve s ciljem oporavka gospodarstva od lockdowna.
Ovo utječe na opći porast cijena, odnosno nakon više od 30 godina pojavu inflacije jer je potražnja velika uz obilje novca, a ponuda zaostaje. Time na svjetskim tržištima raste cijena svih sirovina a što se prelijeva i na BiH“
Za razliku od zapadnih zemalja koje su u svoja gospodarstva „upumpala“ ogromne količine novca kako bi potaknuli potrošnju, a time i gospodarsku aktivnost, u BiH se nije dogodilo ništa slično. Građani BiH prepušteni su hirovima svjetske ekonomije, a svako poskupljenje moraju financirati iz vlastitih sredstava bez nade da će netko „upumpati“ nešto novca i u njihove džepove.
Osim poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica, poskupljenje željeza je najava poskupljenja praktično svih proizvoda koji u sebi sadrže željezo. Prva poskupljenja osjetit će se na stanogradnji i građevinarstvu. O posljedicama rasta cijena čelika i željeza za Dnevnik.ba govorio je i Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH
-
„Gledano po oblastima gospodarstva, ako ove cijene potraju duže, cijelo gospodarstvo će osjetiti ovaj skok, ne samo one industrije koje ga koriste direktno u proizvodnji.
Željezo i čelik su svuda oko nas kao nezamjenjiv materijal i naši životi u velikoj mjeri ovise od tog materijala. Iako je direktno pogođena metalska prerađivačka industrija, posebno auto industrija, brodogradnja, vojna industrija, građevina i dr. tu su i željeznice, prijevozna sredstva što utječe na cijene prehrambene i drugih industrija.
Rast cijena je neminovan, zapravo on se već događa i nastavit će se dok se krivulje ponude i potražnje ne ukrste.
Profesor Matej Živković podvlači trgovinski rat SAD i Kine kao drugi važan razlog porasta cijena
-
„Do poremećaja globalnih lanaca opskrbe došlo je dijelom zbog COVID-a a dijelom i zbog geopolitičkih razmirica zapada i Kine odakle u načelu dolazi većina sirovina. Porast cijena sirovine podiže troškove proizvodnje i time utječe na rast cijena finalnih proizvoda“
Kao i u prethodnim krizama, građani BiH ne mogu očekivati od državnih institucija nikakve mjere koje bi ublažile navedene udare. BiH će kao i do sada biti prepuštena čekanju da se stanje popravi „samo od sebe“ što će građane itekako koštati.
Dnevnik.ba