Istaknula je kako danas stanovnici BiH nemaju luksuz ne baviti se politikom, jer politika utječe na sve segmente naših života.
Govoreći o tomu kako se počela baviti istraživanjem ratnih događanja u Središnjoj Bosni, kazala je kako je izgledalo kao da je cijela ta priča već ispričana.
Besmisao rata
"Najviše me motiviralo da se time krenem baviti je činjenica da se u Mostaru jako puno tog o ratu u Središnjoj Bosni jednostavno nije znalo. Čak i one stvari za koje se znalo da se jesu dogodile, nije bilo jasno zbog čega se dogodilo. Kad sam sve to krenula istraživati, onda sam shvatila su rijetke obitelji u Središnjoj Bosni koje nisu prošle strašne događaje".
Rat u Središnjoj Bosni između Hrvata i Bošnjaka opisala je kao najbesmisleniji od svih ratova.
"Nesumnjivo je kako je HVO počinio ratne zločine tijekom rata u Središnjoj Bosni. Većina ljudi koji su vodili tamošnje Hrvate su suđeni i presuđeni. No to ne znači da nije bilo opsade Središnje Bosne i da Hrvati tamo nisu bili žrtve zločina ARBiH i mudžahedina. Kod nas se stalno slika crno-bijela slika i izgleda nemoguće da su Hrvati činili zločine i bili žrtve zločina", istaknula je Lujanović i dodala kako Haag nije presuđivao stvarne ubojice.
"Nesumnjivo je da se u Ahmićima dogodio zločin kojeg svakog Hrvata treba biti stid. Ako ne možemo formirati narativ temeljem samo jednog događaja. U neposrednoj blizini Ahmića ARBiH počinila je zločin u Buhinim Kućama."
Kazala je kako niti jedna vojska tijekom rata BiH nije bila moralno ispravna.
"Meni je BiH prva domovina i Bakir Izetbegović je u pravu kad opominje bh. Hrvate da im je BiH prva domovina."
Govoreći o mudžahedinima i njihovom dolasku u BiH, Lujanović je izjavila kako ne može samo bošnjačkoj politici fakturirati činjenica da su oni ratovali u BiH.
"Naravno da je Alija Izetbegović imao veliku ulogu u njihovom dolasku. No, od te odgovornosti ne mogu se oprati ni hrvatske sigurnosne službe. Službeni Zagreb jest sigurno pomogao Hrvatima i HVO-u, ali je puno više pomogao Bošnjacima i ARBiH. Hrvati moraju biti okrenuti svojoj pravoj pravnoj domovini."
Hajke
Objasnila je i kako se kroz medijske i hajke na društvenim mrežama, istjerava čitav jedan narod iz BiH. Komentirala je slučajeve vođenja hajke protiv pisaca Jergovića, Lovrenovića i Bazdulja te kroz te primjere objasnila na kakvim mehanizmima počiva vođenje medijskih hajki.
Kazala je i kako BiH može postati građanskom državom samo ako se oko tog slože Hrvati, Bošnjaci i Srbi.
"Mi već sad to na određeni način živimo i Hrvati i Srbi imaju priliku vidjeti kako to izgleda život u građanskoj BiH. Nisam zadovoljna ni hrvatskom politikom i smatram da je u posljednjih 10 godina bila vrlo loša. Ako se želi da Hrvati i Srbi dožive BiH kao vlastitu domovinu onda bošnjačke elite moraju odlučiti žele li dijeliti BiH s Hrvatima i Srbima ili žele samostalno upravljati zemljom."
Također, govorila je o političkoj krizi kao trajnom obilježju političkog života u BiH, famoznim izmjenama Izbornoga zakona BiH kao i bliskoj budućnosti BiH.
"Nevjerojatno mi je da je bošnjačkoj politici prihvatljiviji jedan SDS, stranka koja stoji iz genocida, nego Milorad Dodik, njihov dojučerašnji partner i čovjek kojeg je stvorila međunarodna zajednica. Kod Hrvata je pak uvijek oblačno s kišom. Barem posljednjih 10-15 godina. Ta hrvatska politička scena je takva kakva jest zbog Izbornog zakona. Hrvati u BiH su mali narod koji je imao velike lomove u prošlosti a iz čega ništa nije naučio. Nije naučena lekcija da treba biti dosljedan vlastitim stavovima po svaku cijenu. Ne smije biti kompromisa oko temeljnih stvari, poput ustavnog uređenja države. Puno toga danas izgleda, u najširem smislu, kao izgovor za nerad."
Hrvatska politika
Izjavila je da je hrvatska politika "svoje kadrove" rasporedila na "položaje" dok se hrvatska javnost u BiH bavi ukupnim političkim položajem naroda.
"Hrvatska politika ne želi puno riskirati na čisto političkim temama, ali lako zaustavljaju nepolitičke stvari koje njima znače."
Pojasnila je kako svi snose odgovornost što ne postoji politički pluralizam među bh. Hrvatima te kako Hrvati danas u praksi nisu konstitutivan narod te kako se Hrvati trebaju zapitati u kojoj su mjeri ljudi koji ih zastupaju u vlasti uistinu njihovi legitimni politički predstavnici i koliko pokušavaju provoditi politike HNS-a.
K tomu, s urednikom i voditeljem Podcasta Bura Juricom Gudeljom, razgovarala je i o kulturi u BiH i regiji, književnoj sceni, umjetnicima i umjetnosti.
Dnevnik.ba