Nakon kiklopskih metropola, tragova negdašnjih oceana i čega sve ne, Glamuzina je ovaj put oduševio svijet nalazom fosilnih ostatka riba. Iako ovo nije ni približno prvi fosil čijim se otkrićem u neumskom zaleđu Glamuzina može pohvaliti, ovaj put smo ostali fascinirani.
Na krajnjem sjeveru neumske Općine, negdje oko malog seoca Kolojanj, kako sam Goran Glamuzina kaže, u kolojanjskoj laguni, sugerirajući time nama laicima da je u vremenu dok su dinosauri šetali svijetom, veći dio ovog područja bio prekriven morem, suočio se s pravom zbirkom fosilnih ostataka ribe, i to oko 75 milijuna godina starih.
Zanimljivo je da su prvi okamenjeni ostaci na ovom mikrolokalitetu pronađeni još 2012. i to slučajno prilikom iskopa kamena za lokalnu arhitekturu. Iako su tada na teren izašli istraživači, a mediji su to poprilično dobro popratili, tek par mjeseci nakon, sve je palo u zaborav. Do Gorana Glamuzine, rekli bismo, koji je ove godine odlučio ponovo posjetiti Kolojanj.
Kako sam navodi na svom blogu, ne samo da se iznova uvjerio u važnost ovog otkrića već je na istom mjestu pronašao fosile još najmanje osam novih i perfektno očuvanih ostataka ribe, ali i morskih račića te danas izumrle flore.
Iako pronađene riblje vrste ne posjeduju neke velike dimenzije, najveća iznosi oko 15 cm, ono što ovaj paleontološki lokalitet izdiže na ogroman nivo, kako Glamuzina navodi, činjenica je da je svaka pronađena riba izvanredno očuvana sa svim svojim anatomskim detaljima uključujući kosti skeleta, peraje, čeljust, kosti glave, repa i ostalih dijelova. Mjestimično se čak, navodi autor mogu pronaći čak i očuvane riblje ljuskice.
Fascinantno, zar ne! Prevrtite film samo 75 milijuna godina unazad…
I kao da sve ovo nije dovoljno, na pojedinim mjestima, pronađene ribe su, zbog određenih kemijskih procesa u kamenu poprimile zlatno-žutu boju koji se na suncu presijava metalično zlatnim odbljeskom. Goran Glamuzina tako nije pronašao samo daljnje rođake riba koje danas plivaju neumskim zaljevom nego prave primjerke zlatnih ribica za koje se nadamo da će mu ispuniti želju da otkrije sve ono neotkriveno i usnulo pod neumskim kamenom, te time znanost približiti što većem brojem ljudi koji će nalaze znati ispravno valorizirati.
Glamuzina u izjavi za Dnevnik.ba osobito ističe kako ovi nalazi po svojoj vrijednosti nadilaze samo područje Neuma, pa i cijele BiH te spadaju u jedno od najvažnijih nalazišta u široj regiji. Upravo bi ih zato od propadanja trebao zaštiti neumski Muzej-Galerija u kojemu se kao jedan od najvrjednijih eksponata već nalazi fosilna riba pronađena 2012.godine.
Zajedno s ovim otkrićem, neumski Muzej-Galerija bit će obogaćen za novu zbirku prapovijesti koja bi ponosno trebala ponijeti naziv „Drevna kolojanjska laguna iz doba dinosaura“. U njoj će kako Glamuzina govori, biti izloženi svi dosadašnji, ali bez sumnje i eksponati koji tek čekaju na izoštreno oko istraživača.
Prava poslastica za sve koji traže nešto više. Nadamo se samo da će i izvan muzeja, ova i još mnoga prirodno - geološka bogatstva neumske općine napokon dobiti tretman kakav zaslužuju, te uz to postati važna karika održivog turizma kojemu Neum teži.
Na tom planu Goran Glamuzina je dao već ogroman doprinos, ne samo za općinu Neum i svoj znanstveni rad već i za cijeli svijet čije se kockice povijesti njegovim ekspedicijama slažu poput najzanimljivije slagalice.
Dnevnik.ba