“Najbolje bi bilo da proces dogovora oko Vlade Federacije BiH ide simultano s izmjenama Izbornog zakona. Uvjeren sam da će legitimni predstavnici sva tri naroda naći način da se dođe do kvalitetnog kompromisa i da će se tako zadovoljiti interes za stabilnost u BiH”, kazao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, jučer medijima u Mostaru.
HNS BiH: Federalna vlast neće biti formirana bez izmjena Izbornog zakona BiH
Dužnosnici HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, od Dragana Čovića, pa do onih nižerangiranih, godinu i više dana tvrde kako federalna vlast neće biti formirana bez izmjena Izbornog zakona BiH u skladu s presudama Ustavnog suda BiH koje bi Hrvatima omogućile legitimno predstavljanje i konzumaciju načela konstitutivnosti prema kojem mogu sami sebi birati političke predstavnike u vlast.
Izborni zakon BiH moguće je mijenjati samo u Parlamentarnoj skupštini BiH, a HDZ traži izmjene u skladu presudama Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić o izboru izaslanika u federalni Dom naroda.
Bošnjačkoj politici, to ne samo nije prihvatljivo, nego su najavili i novi “entitetski udar” i to slanjem Zakona o izbornim jedinicama na inicijativu SDP-a ponovno u pogrešan parlament – onaj Federacije BiH, iako samo Parlamentarna skupština BiH, ima nadležnost mijenjati Izborni zakon BiH. Taj je Zakon o izbornim jedinicama već prije godinu dana dva puta “oboren” u Parlamentu FBiH.
Čović: Izborni zakon je apsolutni uvjet formiranja federalne Vlade
Ipak, Čović i HDZ BiH su tijekom ovih godinu i više dana – statusa qou, od tvrdnji da je Izborni zakon BiH “apsolutni uvjet”, “uvjet svih uvjeta” za formiranje federalne Vlade, došli do toga da predlažu SDA i drugim bošnjačkim partnerima da “proces dogovora oko Vlade FBiH ide simultano s izmjenama Izbornog zakona BiH”.
Vijeće ministara BiH bi moglo uskoro biti formirano. HDZ će u njegovom radu sudjelovati s SNSD-om i SDA-om, a Željko Komšić, po treći put bošnjačkim glasovima Hrvatima nametnuti član Predsjedništva BiH, sa Šefikom Džaferovićem, bošnjačkim, i Miloradom Dodikom, srpskim članom Predsjedništva BiH, dao je suglasnost za imenovanje mandatara – Zorana Tegeltije, a posljedično tomu, i saziva Vijeća ministara u kojem će biti i legitimno izabrani hrvatski predstavnici.
HDZ BiH, ipak, i dalje tvrdi kako bez izmjena Izbornog zakona BiH, neće u federalnu Vlast, niti će predlagati svog kandidata za predsjednika Federacije BiH. Održan je niz sastanaka HDZ-a i SDA, a stranački su eksperti, navodno, usuglašavali pojedine problematičnosti.
“Ja ću nastojati da otvorimo razgovore na vrlo konkretan način, a to znači da tražimo rješenja koja će poštivati odluke Ustavnog suda BiH ili načela koji smo davno svi potpisali, a to je da pripadnici jednog naroda neće birati predstavnike drugom narodu”, kazao je ranije Dragan Čović.
Naglašavao je i kako je to legitimna zastupljenosti konstitutivnih naroda prema Ustavnom sudu, te da postoji bezbroj rješenja koja bi zadovoljila taj i sve druge kriterije.
“Predložit ću da napravimo jednu dinamiku da u ovoj godini kroz tri ili četiri sastanka dogovorimo Izborni zakon prije izborne godine. Nadam se da ćemo kroz neke druge odnose koje gradimo između HDZ-a i SDA olakšati i donošenje ovih odluka”, govorio je Čović ranije.
Božo Ljubić, također, ponavlja Čovićeve izjave i tvrdi kako je prioritet za formiranje vlasti – izmjena Izbornog zakona BiH.
Hoće li HDZ BiH popustiti pred Izetbegovićem i funkcijama?
“Gospodin Čović kaže da ne treba nikakve uvjete postavljati i onda on postavi jedan nemogući uvjet s tim Izbornim zakonom. To neće moći biti uvjet i ja se nadam da će gospodin Čović odustati od toga”, ranije je rekao Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
O tomu hoće li HDZ BiH popustiti pred Izetbegovićem i formirati federalnu vlast bez izmjena Izbornog zakona BiH i tako narod čiji su legitimni predstavnici, ponovno, iznevjeriti i de facto svesti na status nacionalne manjine, za Dnevnik.ba su analizirali književnik Josip Mlakić, te novinari Tvrtko Milović, Berislav Jurič i Milan Šutalo, i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke.
"HDZ već sudjeluje u federalnoj Vladi"
“HDZ BiH ili stranke okupljene oko HNS-a BiH, kako se oni vole nazivati, formalno-pravno odavno su dio vlasti na federalnoj razini bez da je došlo do izmjena Izbornog zakona o čemu mjesecima mantraju. Dijelom vlati postali su u trenutku jer su odmah nakon izbornog ciklusa pristali u punom kapacitetu sudjelovati u novoformiranom sazivu Zastupničkog doma, a kasnije i Doma naroda, te su donosili proračune za 2019. i 2020. godinu, usvajali zakone, donosili su i sudjelovali u izvršnoj vlati u punom kapacitetu”, kazao je Slaven Raguž za Dnevnik.ba.
Dok je SDA donosila Deklaraciju o Republici BiH i DF i Komšić kontaminirali javni prostor šovinističkim izjavama protiv Hrvata, prema Ragužu, hrvatski legitimni predstavnici su u izvršnoj vlasti s njima surađivali po svim temama koje se tiču funkcioniranja vlasti i utroška sredstava.
Ipak, već godinu dana bošnjački mediji tvrde kako HDZ BiH i Čović ucjenjuju SDA i Federaciju BiH drže kao taoca svojih zahtjeva o izmjenama Izbornog zakona BiH. Za HDZ BiH je prihvatljiva koalicija sa SDA, te se neće miješati u to, koja će im još stranka biti partner u formiranju koalicije na razini Federacije BiH. Bit će to, zasigurno, Komšićeva Demokratska fronta.
Bošnjačke stranke i nova Alijansa?
“Kada Izetbegović kaže da će Bošnjaci ‘razbiti okove’ ako ih se bude ucjenjivali oko Izbornog zakona BiH, on šalje signal kako SDA i njeni bošnjački partneri, planiraju, bude li HDZ ustrajan u svojim zahtjevima – prvo izborni zakon pa onda federalna izvršna vlast, nakon dva mjeseca krenuti u formiranje vlasti mimo Ustava i zakona”, kazao je Milan Šutalo, glavni urednik HMS-a, za Dnevnik.ba.
HDZ BiH, prema Šutalovoj ocjeni, riskira da zbog ustrajavanja na zahtjevu za izmjena Izbornog zakona BiH, Hrvati ponovno budu izbačeni iz federalne vlasti, a Izetbegovićevo “razbijanje okova” šifra je za neke nove Alijanse i Platforme – ponovne protuustavne i nezakonite bošnjakizacije Federacije BiH.
“U tom slučaju HDZ može izgubiti poziciju predsjednika FBiH, pet-šest ministarskih pozicija i nekoliko pozicija u federalnim agencijama. Bošnjaci bi tada, ponovo, raspolagali i cijelim federalnim proračunom, koji, istina, nije mali”, kazao je Šutalo.
Međutim, novinar Tvrtko Milović, smatra kako HDZ nikada nije izričito rekao kako uvjetuje novu federalnu Vladu usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH.
“Mi ne znamo ima li HDZ uvjete uopće”
“Ono što znamo jest galama iz bošnjačkih medija koji interpretiraju poteze HDZ-a kao da blokiraju proces konstituiranja vlasti. Ali, mi ne znamo koji su to HDZ-ovi uvjeti ni ima li ih uopće. Možemo samo analizirati ponašanje HDZ-a iz iskustva ranijeg ponašanja”, kazao je Milović za Dnevnik.ba.
Trebamo znati, napominje Milović, kako se HDZ nije držao niti vlastitih izričitih obećanja, pa nemamo razloga da će se držati obećanja koje nije ni izrekao.
“Prisjetimo se samo 15 godina priče o kanalu na hrvatskom jeziku unutar Javnog servisa, i šutnju posljednjih godina oko toga”, kazao je Milović.
Josip Mlakić, književnik i kolumnist za “politiku” HDZ-a BiH tvrdi kako se formira na dnevnoj bazi po kriterijima koji vode računa jedino o sinekurama gladne “stranačke vojske”.
“Vode računa o sinekurama gladne stranačke vojske”
"To će se, kao i do sada, pravdati ‘višim interesima’. Kada je riječ o HDZ-u, tu vrijedi ona ‘ništa nas ne smije iznenaditi’”, kazao je Mlakić za Dnevnik.ba.
Raguž, pak, napominje, kako je nakon izbora u listopadu 2018.godine, prijedlog HRS-a u Predsjedništvu HNS-a BiH bio suspendiranje svih procesa u BiH, ne samo dok se ne govore izmjene Izbornog zakona, nego dok se ne pronađe konsenzus oko koncepta BiH kao države.
“Odgovor koji sam dobio tada je taj da se procesi ‘ne mogu blokirati‘ tako, jer ‘naši ljudi moraju od nečeg živjeti’. Mislilo se na zastupnike”, podsjeća Raguž.
Ako se HDZ BiH, uplaši prijetnji SDA, a što je prema Šutalovoj ocjeni i cilj izjava Bakira Izetbegovića i pristane formirati vlast bez izmjena Izbornog zakona, HDZ bi izgubio puno više – izdao bi svoje birače, tj. cijeli jedan narod.
“Iluzorno u politici HDZ-a tražiti principijelnost”
“U takvoj možebitnoj situaciji, između fotelja u Sarajevu i mogućnosti da donekle utječe na distribuciju novca iz federalnog proračuna s jedne i povjerenja birača s druge strane, po mom mišljenju, mudrije je izabrati ovo drugo”, kazao je Šutalo.
Poteze HDZ-a BiH, prema Mlakiću, uopće ne vrijedi komentirati.
“Pogotovo je iluzorno u toj politici tražiti neku principijelnost”, kazao je Mlakić.
Jurič, također, napominje kako smo puno puta čuli od hrvatskih dužnosnika kako neće prijeći preko nekih stvari zbog vlasti pa smo isto tako puno vidjeli kako jesu.
“Sjetit ćemo se priča o neustavnim ministarstvima, potrebe da se ministarstvo nadležno za branitelje dijeli na dvije komponente pa smo vidjeli da od toga nema ništa pod izlikom da za neke stvari nema ruku”, kazao je Jurič.
Prvo su, podsjeća Jurič, tvrdili da neće u formiranje vlasti bez izmjena Izbornog zakona, pa se to "neće" premjestilo na federalnu razinu, a onda se navodi kako će formiranje vlasti i izmjene Izbornog zakona ići paralelno.
“HDZ će tražiti izliku da se vlast formira, a da se onda ponovno jaše na Izbornom zakonu koji jedino može biti izmijenjen na štetu onih koji sada vladaju”, kazao je Jurič.
Neovisno o tomu što su govorili, podsjeća Milović, cijena koju bi HDZ platio odustajanjem od izmjena Izbornog zakona BiH, daleko je veća od cijene koju plaćaju neformiranje federalne vlasti.
“U aktualnoj federalnoj vlasti već se HDZ nalazi, tako da ih postojeće stanje ništa ne košta. HDZ nema razloga da javno ne kaže hoće li uvjetovati novu vlast izmjenama Izbornog zakona BiH, što bi svakako bilo pošteno prema javnosti”, rekao je Milović.
“Nespremnost na žrtvu”
Koliko je pogubna ta nespremnost na žrtvu, podsjeća Raguž, najbolje dokazuje aktivno sudjelovanje u propasti Aluminija i istovremeno, aktivno sudjelovanje, u spašavanju i saniranju gubitaša u bošnjačkim gradovima u Bosni.
“Oni kao neće u vlast bez izmjena Izbornog zakona BiH, ali u punom kapacitetu rade i djeluju u toj vlasti. Ne bih volio biti vulgaran, ali to bi se moglo opisati kao ‘odnos‘ koji se obavlja često i u punom kapacitetu. Dok se ne usvoje izmjene Izbornog zakona, koristit će se kontracepcija, a mi bismo kao narod trebali vjerovati da se oni samo drže za ruke iz potrebe, da tu nema neke ‘praktične’ ljubavi”, rekao je Raguž.
Mlakić je, odgovarajući na pitanje, jesu li od Hrvatima bošnjačkim glasovima nametnuti predstavnici, gori samo ovi legitimno izabrani, konstatirao kako je “otprilike tako”.
“Čitam ovih dana po portalima kako neki lik iz HDZ traži da FTV ne koristi izraz takozvana Herceg Bosna. To je otprilike sukus politike HDZ-a, po onoj srpskoj’selo gori, a baba se češlja’”, kazao je Mlakić.
Prema Šutalu, izmjene Izbornog zakona, crvena su linija ispod koje nijedan hrvatski političar ne smije ići.
“HDZ za ne odustajanje od tog zahtjeva, ovaj put, na svojoj strani ima i jasnu presudu Ustavnog suda BiH, podršku i vlasti i oporbe u Hrvatskoj, sada i članici EU i sve hrvatske stranke u BiH. Samo lud bi pristao sve to izgubiti”, kazao je Šutalo.
“Kalkulanti do zadnjeg trenutka”
Ipak, Milović, nije tako optimističan i tvrdi kako će HDZ kalkulirati do zadnjeg trenutka.
“Vjerojatno će kalkulirati do zadnjeg trenutka i na kraju pristati na obećanje Izbornog zakona koje, kao što kaže, njihov koalicijski partner ‘neće biti tako brzo’. Dakle, nikad”, kazao je Milović.
Hrvatska javnost u BiH pozorno prati i analizira izjave i poteza najviših dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, te očekuje od njih, kao legitimno izabranih predstavnika, kako im uskostranački interesi neće biti ispred i važniji od interesa hrvatskog naroda.
Gloria Lujanović / Dnevnik.ba