Article_Top_970x250

Federalizam ne znači razbijanje zemlje, nego upravo izgradnju BiH

organiziranje višenacionalnih država

Federalizam ne znači razbijanje zemlje, nego upravo izgradnju BiH

velj 13, 2017

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Negativne reakcije političkog Sarajeva na pojam federalizam dolaze uoči plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta na kojem će se biti usvojen izvještaj o napretku BiH na putu ka EU. Na izvještaj je uloženo više amandmana koji sugeriraju da je za BiH najbolje da bude uređena na principima federalizma.

Iako je federalizam uobičajen način organiziranja višenacionalnih država poput Bosne i Hercegovine, bošnjačka javnost nas posljednjih dana uvjerava kako je to „uvod uz podjele“, „podjela BiH“ te kako oni to neće dozvoliti. Zanemaruju pri tom da je Bosna i Hercegovina i danas visoko federalizirana zemlja. Tako su u našoj zemlji u federaciji tri konstitutivna naroda, ali i ukupno 13 teritorija (Republika Srpska, Federacija BiH – koja se i sama sastoji od 10 federalnih teritorijalnih jedinica, te Distrikt Brčko).

Piše: Jurica Gudelj, Dnevnik.ba

Negativne reakcije političkog Sarajeva na pojam federalizam dolaze uoči plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta na kojem će se biti usvojen izvještaj o napretku BiH na putu ka EU. Na izvještaj je uloženo više amandmana koji sugeriraju da je za BiH najbolje da bude uređena na principima federalizma.

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta razmatrat će već u utorak u Bruxellesu izvješće koje je Europska komisija pripremila za Bosnu i Hercegovinu.

„Izvješće Europarlamenta o BiH još je u pripremnoj fazi. Ukupno je na ovo izvješće uloženo 288 amandmana. Osobno sam na izvješće uložila nekoliko amandmana, a i cijela hrvatska delegacija Europske pučke stranke također je uložila nekoliko zajedničkih amandmana, od kojih su neki tiču federalizma, jednakosti sva tri konstitutivna naroda i legitimnoj proporcionalnosti predstavnika u Domu naroda“, izjavila je za Dnevnik.ba hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu Dubravka Šuica (HDZ).

 

Federalizam prisutan diljem demokratskog svijeta

Većina amandmana hrvatskih eurozastupnika, potvrdila je, usvojena je u tzv. kompromisnim amandmanima.

„Ovoga tjedna, Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta po drugi put razmotrit će izvješće i dan kasnije o njemu glasovati. Europski parlament glasovat će o izvješću na plenarnoj sjednici u veljači“, istaknula je Šuica.

Upravo činjenica da će se usvojiti amandmani hrvatskih eurozastupnika, kojima se argumentira da se BiH treba preurediti na principima federalizma, potaknula je sarajevsku bošnjačku javnost da se usprotivi ovoj inicijativi.

„Federalizam se diljem demokratskog svijeta javlja u raznovrsnim pojavnim oblicima, koji imaju dvije zajedničke komponente. Jedna je od njih ustavno definirano postojanje samouprave ili samostalne uprave (self-rule), tj. vertikalne podjele zakonodavnih i izvršnih ovlasti između državne razine vlasti i federalnih sastavnica, konstitutivnih jedinica, bile one teritorijalno ili neteritorijalno definirane“, rekao je za Dnevnik.ba analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski.

U BiH su te sastavnice, podsjeća, entiteti, kao i županije ili kantoni u okviru FBiH, koja i eksplicitno u svom službenom imenu nosi naziv Federacije.

„Treba imati u vidu da sukladno preambuli Ustava BiH, spomenute teritorijalno definirane federalne jedinice nisu temelj suvereniteta države BiH, već predstavljaju operativni provedbeni mehanizam za obnašanje vlasti, koja se, pored svih građana i ostalih, ustavno temelji na tri konstitutivna naroda koja su u toj preambuli eksplicitno spomenuta – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima“, istaknuo je Sitarski.

 

Federalizam i konsocijacija spas za BiH

Pored samouprave, dodaje, druga je zajedničkih komponenta svih federalnih sustava zajednička ili podijeljena uprava (shared rule) koju na razini središnje vlasti obnašaju sve federalne konstitutivne sastavnice, najčešće po načelu paritetne zastupljenosti u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti.

„U BiH su ti mehanizmi prisutni preko tročlanog Predsjedništva, državnog i federalnog Doma naroda, kao i propisane zastupljenosti i rotacije predstavnika konstitutivnih naroda, prije svega u Vijeću ministara BiH, pa i u Vladi FBiH“, pojasnio je.

Sitarski je izjavio kako odstupanje nekih među ovim tijelima od njihove prvotne temeljne namjene, do kojeg je došlo uslijed nametnutih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona od strane visokih predstavnika, te uslijed političkih manipulacija, niti na koji način ne negira činjenicu da je princip podijeljene uprave neporecivo ugrađen u ustavni ustroj BiH.

„Spomenuta dva principa su temeljne značajke političkog sustava BiH i nedvojbeno svrstavaju ovu zemlju među federacije, neovisno o stavovima pojedinih pravnika i politologa koji preuskim definiranjem federalizma pokušavaju osporiti tu činjenicu“, kazao je Sitarski.

Profesor politologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić je prošloga tjedna istaknuo kako Bosna i Hercegovina treba remont i konsenzus o novom modelu njezinog uređenja. Govoreći u Zagrebu na javnoj tribini posvećenoj BiH, profesor Lasić je rekao kako se bivša Jugoslavija raspala jer nije uspjela upravljati različitostima.

„To prijeti i Bosni i Hercegovini ali i Europskoj uniji, koja bi trebala biti najjača civilna sila u svijetu. (…) Za samu BiH najbolje je rješenje konsocijacija i federalizacija, a to ne znači razbijanje zemlje, već upravljanje resursima. Zamislite, ima onih koji su protiv federalizacije, a jedan dio zemlje se zove Federacija. BiH može opstati samo kao zajednica konstitutivnih naroda i manjina. Za BiH su danas opasne i desne nacionalističke opcije kao i lažna dogmatska (bošnjačka, opa.a) ljevica“, rekao je Lasić.

( Ovaj tekst napisan je 30.01.2017. godine )

Dnevnik.ba