U pismu poslanom svim zastupnicima Johnson je najavio završavanje aktualne sjednice parlamenta u drugom tjednu rujna te zakazao kraljičin govor, kojim počinje nova sjednica, za 14. listopada. Time je srezao za trećinu preostale radne dane parlamenta prije roka za izlazak iz EU, sa 22 na 15, piše Jutarnji list.
Argumenti
Službena pozicija britanske vlade je da nije riječ o neuobičajenom postupku, s obzirom da svaka nova vlada u pravilu završi sjednicu parlamenta i započinje svoj program s novom. Johnson je istaknuo i da je aktualna sjednica najdulja u parlamentarnoj povijesti - iako sjednice tradicionalno traju oko godinu, sadašnja traje gotovo dvije godine, od zadnjih izvanrednih parlamentarnih izbora.
Unatoč tim argumentima, kritičari ne sumnjaju da je pravi cilj odluke spriječiti parlament u pokušajima zaustavljanja Brexita bez sporazuma. Osim samog trenutka u kojem je odluka donesena, dodatni je argument trajanje suspenzije - koja u posljednjih 40 godina nije trajala dulje od tri tjedna, a najčešće bi trajala kraće od tjedna.
- Kako god ga predstavili, bolno je očito da je svrha suspendiranja u ovom trenutku zaustaviti parlament da ne bi raspravljao o Brexitu i odradio svoju dužnost u postavljanju smjera za ovu zemlju - kazao je čelnik parlamenta John Bercow, koji je i za vlade Therese May ustrajao zadržati političku moć u rukama parlamentarnih zastupnika.
- U ovom trenutku, u jednom od najvećih izazova u povijesti naše države, ključno je da izabrani parlament ima pravo glasa. Napokon, mi živimo u parlamentarnoj demokraciji. Gašenje parlamenta bio bi zločin protiv demokratskih procesa i prava parlamentaraca kao izabranih predstavnika naroda - rekao je Bercow. Odluku su smjesta osudili i čelnici oporbenih stranaka, kao i pojedini konzervativni zastupnici. - Šokiran sam nesmotrenošću Johnsonove vlade - rekao je čelnik oporbe Jeremy Corbyn. “Govore o suverenosti, a onda suspendiraju parlament kako bi izbjegli nadzor svojih planova za nesmotreni Brexit bez sporazuma. Ovo je sramota i prijetnja našoj demokraciji.”
Povijest
- Ovo je diktatura, i ako se zastupnici ne okupe i ne zaustave Johnsona sljedeći tjedan, današnji dan ući će u povijest kao dan kad je umrla demokracija u UK - rekla je prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon. Odluku su osudili i konzervativci Dominic Grieve i Philip Hammond, bivši ministri pravosuđa i financija. - Ovo je pokušaj vladavine bez parlamenta - rekao je Grieve.
- Bila bi to ustavna sramota ako se spriječi parlament da poziva vladu na odgovornost u trenutku nacionalne krize. Duboko nedemokratski - izjavio je Hammond.
Britanska opozicija posljednjih je dana držala razgovore s brojnim zastupnicima, uključujući pripadnike konzervativne stranke koji se protive izlasku bez sporazuma, u pokušaju da se dogovori i koordinira plan za odgodu Brexita, u slučaju da se ne postigne sporazum s EU. Njihovi su se planovi fokusirali na zakonodavne opcije - donošenje amandmana koji bi mogli naložiti vladi traženje odgode ili povlačenje Brexita u slučaju da nije postignut sporazum, no suspendiranje parlamenta znatno ograničava njihove opcije.
Corbyn dosad nije potezao ideju glasovanja o nepovjerenju Borisu Johnsonu, no pitanje je bi li i rušenje vlade u ovom trenutku moglo zaustaviti Brexit. Prema izbornom zakonu, padne li vlada u prvim tjednima rujna, izbori bi se održali tek početkom studenoga - nakon izlaska Britanije iz EU, dokad bi Johnson ostao premijer u odlasku, a parlament bi se raspustio.
Potencijalno rješenje bilo bi da, nakon rušenja Johnsona, sadašnji saziv parlamenta okupi većinu oko kandidata koji bi zatražio mandat od kraljice, čime bi se izbjegli izbori. Taj bi kandidat mogao zatražiti odgodu izlaska ili povući izlazak te potom raspisati izbore ili novi referendum, no najveći problem za taj scenarij sam je vođa oporbe, Jeremy Corbyn.
Nepovjerenje
Umjesto da se dogovore oko kompromisnog, svima prihvatljivog kandidata za privremenog premijera, Corbyn ne želi pristati na bilo kakav dogovor u kojem on ne bi bio taj kandidat. Istovremeno, konzervativni zastupnici koji bi možda i bili voljni srušiti vlastitu vladu kako bi spasili državu od Brexita bez sporazuma teško bi pristali glasati za Corbyna.
Dodatni je problem i relativno novi Zakon o parlamentu, donesen 2011. godine, koji je oduzeo kraljici slobodu da sama procjenjuje tko može osigurati većinu. Zakon se nije pisao da bi razriješio takve krizne situacije, niti je dosad bio predmet presedanskih odluka na sudovima, pa je cijeli redoslijed smjenjivanja, imenovanja i postavljanja novog premijera otvoren pravnim interpretacijama.
Prema najuvrježenijim, koje bi tek trebali potvrditi sudovi, Corbyn je i jedini kandidat koji bi mogao zamijeniti premijera bez izbora, no za to mu ne treba većina, dovoljno je da podrška Johnsonu u parlamentu, nakon glasanja o nepovjerenju, padne ispod podrške Corbynu. Bude li Corbyn imenovan za premijera, vjerojatno bi smjesta izgubio glasovanje o nepovjerenju, ali bi zato ostao na dužnosti premijera do sljedećih izbora i mogao bi odgoditi Brexit prije isteka roka - dok bi Johnson kao odlazeći premijer mirno izveo UK iz EU bez sporazuma.
Čak i ako se Brexit odgodi i raspišu novi izbori, Johnson i njegov politički strateg Dominic Cummings postavili su pobjednički okvir u kojem će na izborima potencirati narativ o “sukobu naroda i parlamenta”, smatra politički urednik ITV-a Robert Peston. Johnson će predstaviti planove potrošnje koji izgledaju kao predizborna kampanja i potom bi mogao lako ujahati u novu pobjedu na izborima.
Umrlo i ono malo osjećaja ekonomske sigurnosti što je preostalo u Velikoj Britaniji
Zasad znamo tek toliko da je funta odmah nakon najave suspenzije Parlamenta zaronilla 1,1 posto, a onda se, vrlo sporo, počela podizati nakon stanke za ručak.
Ekonomija ne voli nesigurno okruženje. Sam prijedlog suspenzije, i prije nego što se znalo o odluci kraljice, bio je dovoljan da ubije i ono malo osjećaja sigurnosti što je u Cityju preživjelo izglasavanje Brexita, a onda i premijersku inauguraciju Borisa Johnsona. Pribroji li se tome vijest iz kabineta Johnsonova ministra financija Sajida Javida da odustaje od birminghamskog nastupa, na kojem je u srijedu prvi put trebao predstaviti smjernice svoje financijske politike, nije teško zaključiti da je britanska poslovna zajednica, a s njom neizbježno i globalna, tjedan započela izrazito destabilizirajućim vijestima.
Johnson, očekivano, i ovu svoju, dosad najradikalniju premijersku akciju objašnjava demagogijom: “Iskoristit ćemo stanku da bismo raspravili o problemima zdravstva, rastućem kriminalu, ali i o ulaganjima u infrastrukturu i znanost, kao i o smanjivanju životnih troškova”, poručio je građanima, ali malotko mu je povjerovao.
Odgoda sesije Parlamenta, osim ubijanja vremena potrebnog zastupnicima da blokiraju Brexit bez sporazuma, ubija i posljednju priliku da se sravne zaostali neplaćeni računi države, što se po tradiciji događa početkom rujna, velikim međustranačkim sporazumom.
Sama suspenzija parlamenta, makar i privremena, presedan je koji ne može proći bez negativnog odjeka na ekonomiju. (Viktor Vresnik)
Rekordna pauza uz rekordno dugu sjednicu parlamenta
Suspendiranje parlamenta (proroguing) je proces kojim se završava sjednica parlamenta i započinje nova, takozvanim “kraljičinim govorom”, koji piše vlada, a drži ga kraljica, i predstavlja planove svoje vlade za vrijeme predstojeće sjednice.
U pravilu, parlament se suspendira i sjednica završava svake jeseni, jednom godišnje, no moguće su i iznimke. Sadašnja sjednica traje već gotovo dvije godine i predstavlja rekord u povijesti britanske parlamentarne monarhije. Aktualna sjednica traje dulje od 340 radnih dana, dok je druga najdulja u povijesti, između 2010. i 2012., trajala 250 dana.
Prekidom sjednice briše se i sav napredak postignut na zakonima koji još nisu izglasani, odustaje se od rasprava koje su zakazane i sav neodrađeni posao “baca se u vodu”, što je jedan od razloga zbog kojeg sadašnja sjednica do sada nije prekidana, s obzirom na to da je država u kriznom stanju.
Neobična je Johnsonova odluka da parlament suspendira u tjednu koji počinje 9. rujna i održi kraljičin govor tek 14.10. U proteklih 40 godina parlament nikada nije bio suspendiran na dulje od tri tjedna - najdulji period bio je 20 dana u svibnju 2014., koji su se preklopili s redovitom svibanjskom stankom i izborima EU. Većina suspenzija trajala je manje od tjedan dana - prethodna je trajala 6 dana, pauza je bila 5 dana u 2016., a samo 3 dana u 2015. Johnsonova suspenzija mogla bi trajati i dulje od 30 dana. (Ivan Fischer)
Glavna pitanja i odgovori: Johnson možda i želi da ga zastupnici sruše
Što je Johnson postigao suspendiranjem parlamenta?
Srezao je broj radnih dana unutar kojih bi zastupnici mogli pokušati spriječiti Brexit bez sporazuma ili srušiti njegovu vladu.
Mogu li zastupnici spriječiti Brexit?
Znatno teže nego do sada. Suspendiranjem parlamenta odbacuju se svi prijedlozi zakona koji još nisu izglasani. Do prekida ostaje manje od 6 radnih dana, što je potencijalno premalo vremena za donošenje novih zakona.
Mogu li zastupnici srušiti Johnsona?
Vjerojatno mogu, ali on to možda i priželjkuje. Nakon izglasavanja nepovjerenja, parlament ima 14 dana za pronaći novog premijera, inače Johnson raspušta parlament i ostaje premijer do izbora - koji bi bili tek nakon Brexita. Ako izgubi povjerenje, možda se ne bi morao ni držati zakona koji bi ga obvezali da otkaže ili odgodi Brexit.
Kada UK izlazi iz EU?
U ovom trenutku rok je 31. 10. Parlament će započeti novu sjednicu 14. 10. EU summit bit će 17. 10., a Johnson se nada vratiti s njega s boljim sporazumom od postojećeg. Čak i ako ga zastupnici natjeraju da zatraži odgodu, pitanje je bi li je sve države EU prihvatile.
Kolike su šanse za novi sporazum?
Minimalne. Svi visoki dužnosnici EU nekoliko su puta naglasili da se sporazum više neće otvarati, jedino je otvoren tekst političke deklaracije. Johnson želi ukidanje zaštitnog mehanizma za Sj. Irsku i obećava alternativno rješenje, mada ne zna kakvo, iako u samom sporazumu stoji da će se zaštitni mehanizam primijeniti samo ako se ne pronađe alternativno rješenje. (Ivan Fischer)
Trump: Boris je baš ono što je UK tražio
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Brexit, Guy Verhofstadt, stao je na stranu britanskih parlamentaraca i osudio odluku o suspendiranju parlamenta.
“Preuzimanje kontrole nikad nije izgledalo toliko zlokobno”, napisao je Verhofstadt na Twitteru, iskoristivši moto pobornika izlaska koji su tvrdili da će samostalna Britanija “preuzeti kontrolu” nad svojom sudbinom.
“Kao kolega parlamentarac, solidariziram se s onima koji se bore da se čuju njihovi glasovi. Suzbijanje debate o važnim odlukama vjerojatno neće dovesti do stabilnih odnosa između EU i UK u budućnosti”, napisao je Verhofstadt.
Američki predsjednik Donald Trump na Twitteru se osvrnuo na scenarije prema kojima bi oporba mogla zatražiti glasanje o povjerenju u premijera Borisa Johnsona. “Bilo bi vrlo teško Jeremyju Corbinu, čelniku britanske laburističke stranke, zahtijevati glasanje o povjerenju protiv novog premijera Borisa Johnsona”, napisao je Trump. “Pogotovo s obzirom na činjenicu da je Boris baš ono što je UK tražio, i dokazat će se kao ‘velikan’! Volim UK”, napisao je.
Dnevnik.ba