Bošnjački članovi Predsjedništva BiH - Šefik Džaferović i Željko KomšićFOTO: PREDSJEDNIšTVO BIH -
StoryEditor
model geometrijske sredine

Evo kako bi Komšić prošao u dosadašnjim izbornim utrkama da se primjenjuju pravila iz Švicarske

Piše desk  /  04.07.2022., 07:09h

U jedinici Jura u kantonu Bern na snazi je model geometrijske sredine čime se omogućava predstavljenost frankofonih birača i izbjegava preglasavanje od mnogobrojnije germanske većine

Profesorica dr. sc. Mirjana Kasapović sa Zagrebačkog sveučilišta zajedno s Ivanom Pepićem, doktorandom sa Sveučilišta u Ženevi, objavila je u uglednoj Švicarskoj politološkoj reviji koju izdaje Švicarska udruga političkih znanosti (SPSA) tekst u kojem predstavlja jedan od izbornih modela po uzoru na "geometrijsku sredinu" kojim bi se moglo spriječiti preglasavanje Hrvata i na taj način izigravanje daytonskih kategorija, piše Večernji list BiH.

Tekst naziva "Od Daytona do Bernske Jure: Izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine" donio je čak i precizne matematičke izračune koji pokazuju kako bi se osigurala mogućnost da Hrvati dominantno izaberu svoga člana državnoga vrha. Inače, Bernska Jura je administrativna jedinica s francuskim govornim područjem unutar švicarskog kantona Bern. Prema ustavu kantona, jedan od sedam članova Izvršnog vijeća Berna mora biti državljanin ovog područja koji govori francuski. Od 160 mjesta u Velikom vijeću Berna, 12 mjesta rezervirano je za Bernsku Juru. Kroz izborni sustav zajamčeno je da pripadnici francuskog govornog područja presudno utječu na izbor svojih predstavnika. Autori Kasapović i Pepić navode kako je nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma međunarodna zajednica predstavljala konsocijaciju u BiH kao dominantni izvor političkih problema u zemlji. No, rezultati ustvari pokazuju da je preglasavanje izvor problema. U radu se raspravlja o mogućem rješenju crpeći inspiraciju iz primjene geometrijske sredine Bernske Jure. Rad se fokusira na izbor hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu kao predstavnika najmanje brojne nacionalne zajednice. - Tvrdimo da bi primjena geometrijske sredine temeljene na rezultatima u općinama s hrvatskom većinom mogla eliminirati određene pritužbe i oslabiti prilike za izbor hrvatskog člana od strane birača s dominantno bošnjačkih područja - navode u radu. Situacija u kojoj Bošnjaci preglasavaju Hrvate raspiruje tenzije između ta dva naroda. Posve precizno utvrdili su da je najviše glasova Željko Komšić dobio od bošnjačkih birača, a 2010. godine osvojio je više glasova od prva dva kandidata koji su se natjecali za bošnjačko mjesto. Promjena izbornih propisa iz 2000. pokazao se punim promašajem jer je obeshrabrila umjerenost i međuetničko glasovanje i favorizirao srpske tvrdolinijaše u RS-u, a u Federaciji BiH ohrabrio Bošnjake da preglasavaju Hrvate. Naveli su kako je 2000. to rezultiralo narušavanjem konsocijacijskih modela te poticajem dolaska na vlast gotovo isključivo bošnjačkih stranaka i marginaliziranjem Hrvata. - Želja bošnjačkog vodstva za majorizacijom (Basta, 2016: 951) i strah Hrvata od pokornosti (Belloni, 2009: 358) mogu se vidjeti kao dva od glavnih razloga napetosti među dvama konstitutivnim narodima od samog početka Federacije - navode. Bošnjačke elite zahtijevaju snažnu centraliziranu vladu na državnoj razini i ukidanje entiteta. Ovaj cilj podržavaju i "multietničke stranke" koje ne uspijevaju prikupiti međuetničke glasove među nebošnjacima, kao što su SDP BiH, DF i Naša stranka te etnokonzervativne stranke, uglavnom SDA. Većina pak Hrvata želi veću autonomiju za svoju skupinu kroz veće ovlasti kantonima ili se zalaže za novu teritorijalno-upravnu cjelinu sastavljenu od općina s većinskim hrvatskim stanovništvom. Moguće rješenje ovih zloporaba Kasapović i Pepić vide u modelu geometrijske sredine, odnosno centripetalnog pravila združivanja glasova koje se primjenjuje za zaštitu manjina, a koje zahtijeva međuregionalnu podršku za izbor kandidata. Model se primjerice primjenjuje samo za izbor predstavnika manjine francuskog govornog područja na izborima izvršne vlasti za švicarski kanton Bern. Kao bošnjačko-hrvatska Federacija, Kanton Bern sastoji se od dva velika segmenta koja su nesrazmjerna. Slično kao u BiH, francuska zajednica bila je preglasana, zbog čega su u dva navrata bili organizirani veliki prosvjedi. Reformama je zajamčeno da se glasovi koje su dobili kandidati iz Bernske Jure računaju zasebno za cijeli Kanton i Bernsku Juru. Za izbor u prvom krugu također je potrebna apsolutna većina glasova iz cijelog kantona. Model geometrijske sredine za hrvatskog člana Predsjedništva BiH provodi po tvrdnjama autora i presude Europskog suda za ljudska prava. Umjesto Federacije BiH sastavljene od deset županija, kao rješenje se navodi i da se preuredi s dvije jedinice. Time bi BiH bila sastavljena od tri entiteta od kojih bi svaki bio etnička većina i manjina, što bi bilo rješenje u skladu s presudama ECHR-a.

No, po sadašnjem ustroju članovi Predsjedništva birali bi se iz triju regija, pet županija u kojoj su većina Bošnjaci te jedan kandidat iz pet regija s hrvatskom većinom, dok bi se regija C sastojala od RS-a. Za pobjedu na izborima svaki od kandidata imao bi najveću geometrijsku sredinu. Da je primjerice primijenjena geometrijska sredina na izborima koji se odnose na glasove u općinama s hrvatskom većinom, Komšić bi ih sve izgubio, a pobijedili bi kandidati HDZ-a Ivo Miro Jović, Borjana Krišto i Dragan Čović. Međutim, ova metoda ne otklanja do kraja prijetnje preglasavanja. Kao i u slučaju Bernske Jure, pobjeda u hrvatskim regijama ne bi uvijek bila dovoljna ako kandidati ne mogu dobiti dovoljno glasova u ostatku FBiH. Zbog toga će kandidati voditi kampanju i izvan hrvatskih područja kako bi dobili potporu, kažu.

Dnevnik.ba

09. kolovoz 2022 16:43