„Jaka SDA znači jaku državu BiH“, izjavio je to Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i bošnjački član Predsjedništva BiH mnogo puta u zadnje dvije godine.
Ako je suditi prema Izetbegovićevoj izjavi, SDA nikad kao sad, nije bila slabija kao ni institucije države BiH koje, upravo, on i njegovi politički sateliti svakodnevno sve više i više urušavaju.
Zadnji potresi u SDA bili su Tuzlanskom kantonu gdje su smijenjeni premijer Bego Gutić i kantonalna Vlada zbog ranije unutarstranačkog sukoba između Gutićeve i struje Mirsada Kukića, potpredsjednika SDA i „kralja u sjeni“ u najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji BiH.
Kukić je ranije smijenjen s mjesta predsjednika Kantonalnog odbora SDA, a stranka je imenovala Povjereništvo za Tuzlanski kanton na čijem je čelu Amir Fazlić, aktualni šef Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu PS BiH. Tijekom večeri u kojoj je trajala smjena tuzlanske kantonalne Vlade, na diskoteku u Banovićima, u vlasništvu Mirsada Kukića, bačena je bomba.
Pored potresa u Tuzli, sličan se događa i u Sarajevskom kantonu u kojem je premijer Vlade KS, Dino Konaković, perjanica SDA, nedavno napustio stranku. Sarajevsku SDA napustio je i Kemal Ademović, nekadašnji čelnik AID-a.
Izetbegović i SDA su Konakoviću poručili kako treba dati ostavku i na mjesto kantonalnog premijera jer je mandat dobio zahvaljujući stranci. Ipak, Skupština KS po ovom pitanju još uvijek nije sazvala sjednicu.
Raspad SDA počeo od kongresa:Otišao čelnik AID-a, perjanice poput Šepića i Konakovića
Međutim, napuštanja visokih dužnosnika u SDA nisu problem star nekoliko mjeseci nego počinju od zadnjeg kongresa održanog u svibnju 2015. godine kada su pojedini, poput Senada Šepića, otvoreno kritizirali Izetbegovića zbog zanemarivanja određenih područja u BiH i instaliranja samo njemu bliskih osoba u stranačku strukturu, poput Glavnog odbora, gdje za Šepića, kao „prvog čovjeka“ Krajine nije bilo mjesta.
Šepić je, između ostaloga, i zbog toga formirao Klub nezavisnih zastupnika u ZD PS BiH i osnovao „Nezavisni blok“ kojem se kasnije priključuju i drugi ugledni članovi SDA.
Kako Izetbegović sklapa sporazume: Prvo potpisivanje, pa onda uhićenje
Izetbegoviću su brojnici SDA-ovci zamjerili potpisivanje koalicijskog sporazuma s Fahrudinom Radončićem, liderom SBB-a, u listopadu 2015. godine. Vlast na razini Vijeća ministara u BiH činili SDA, SDS i HDZ BiH, a na federalnoj, uz SDA i HDZ BiH, Komšićev DF. Ubrzo je DF napustio federalnu vlast, a Izetbegović na obje razine uveo Radončićev SBB.
Nije prošlo ni tri mjeseca od kako su Radončićevi kadrovi sjeli u ministarske fotelje, nadzorne odbore i druge institucije na razini FBiH i VM BiH, prema rječima lidera SBB-a, Izetbegovićevi kadrovi u pravosuđu smjestili su mu optužnicu, pa je već u 1. mjesecu 2016. godine i uhićen. Kazneni postupak protiv Radončića vodi se pred Sudom BiH zbog „ometanja rada pravosuđa u BiH“.
Iako je Radončić uhićen,“el grande“ bošnjačka koalicija na lokalnim izborima je dogovorena, ali nije zablistala. Prema Radončićevim rječima „politički motivirani postupci“ ipak nisu bili dovoljan razlog da odustane od zajedničkih lista sa SDA-om.
SDA je izgubila brojne općine, a pobjedu u Općini Centar u Sarajevu kojom je godinama upravljala tzv. bošnjačka ljevica, Izetbegović predstavio kao „najvažniju općinu od svih općina“.
SDA je izgubila Grad Zenicu, a gradonačelnik Fuad Kasumović ubrzo prešao u Nezavisni blok Senad Šepića.
Pored zeničkog gradonačelnika, to je učinila i Amra Babić, načelnica Općine Visoko. Izgubljeni su i grad Bihać, općina Bužim gdje je također raspušten Općinski odbor SDA s objašnjenjem da je radio za Nezavisni blok, ali i dva političko-nacionalno jako važna mjesta – Velika Kladuša i Srebrenica.
U Veliku Kladušu se kao stvarni gospodar ponovno vratio Fikret Abdić – Babo, ljuti Izetbegovićev protivnik, još od vremena rata u BiH. SDA je izgubila i najvažnije uporište svog bošnjačkog djelovanja – Srebrenicu, u kojoj je načelnik, po prvi puta postao Srbin, SNSD-ov Mladen Grujičić.
Srebrenicu je najveća stranaka kod Bošnjaka izgubila unatoč prljavo vođenoj kampanji koja je ostala upamćena po izjavi, aktualnog poglavara Islamske zajednice BiH, Huseina ef. Kavazovića, koji je na skupu u dijaspori kazao kako Bošnjaci „ne smiju dopustiti da Vlah vlada Srebrenicom“.
Nakon što se SDA krajem listopada suočila s poraznim, u povijesti stranke, najgorim izbornim rezultatima, dočekao ih je krajem listopada 2016. godine, ponovno,Fahrudin Radončić.
Radončić na prištinskom sudu: Politička ubojstva u režiji SDA
Radončić je svjedočio na sudu u Prištini u predmetu protiv Nasera Kelmendija. Lider druge najveće bošnjačke stranke je pred prištinskim sudom govorio o tome kako je i kada upoznao Ramiza Delalića, za čije se ubojstvo tereti Keljmendi kojem se sudi i za organizirani kriminal, kupovinu i distribuciju narkotika. Radončićev iskaz na prištinskom sudu ponovno je otvorio temu politički motiviranih ubojstava u BiH kasnih devedesetih, poput onog Leutarovog i drugih, a koja se prema dosadašnjim navodima medijima, dovode u vezu s Bakirom Izetbegovićem, Alijom Izetbegovićem, AID-ovim i SDA-ovim kadrovima.
Taman nakon što se SDA, barem medijski, oporavila od Radončićevog iskaza pred prištinskim sudom, uslijedio je novi udarac za najveću bošnjačku stranku u BiH koja već dugi niz godina grubo krši elementarna politička prava Hrvata u BiH.
Presuda Ustavnog suda BiH: Odzvonilo velikomuslimanskoj strategiji majorizacije Hrvata
Ustavni sud BiH donio je presudu po apelaciji Bože Ljubića u prosincu 2016. godine, a koja se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Ustavni sud BiH određene je članke Izbornog zakona BiH proglasio diskriminirajućim i nevažećim te donio odluku kako je Dom naroda Parlamenta FBiH i zaista dom naroda, a ne dom županija. Ovom presudom je bošnjačka strategijska politika majorizacije Hrvata u BiH dovedena pred zid, a zbog ove presude, upitno je i održavanje idućih Općih izbora u BiH jer SDA i ostale bošnjačke stranke ne žele promjene Izbornog zakona u skladu s presudama Ustavnog suda BiH.
Nakon što se SDA suočila s činjenicom kako je majorizaciji Hrvata u njihovoj režiji odzvonilo i kako, nakon idućih izbora ako se dogode, neće moći kontrolirati većinu u Domu naroda Parlamenta FBiH što sada svakako jesu činili, što kroz Klub bošnjačkog naroda, Klub Srba, odnosno, smokvinih Izetbegovićevih listova, Klub ostalih, a dijelom i Klub Hrvata, Izetbegović se odlučio vratiti dobrim starim prijateljima, odnosno, političkim elitama u Republici Srpskoj i Miloradu Dodiku.
Dan RS-a: Izetbegovićev doprinos u proslavi 9. siječnja
U Republici Srpskoj svečano je obilježen 9. siječnja kao Dan Republike Srpske i to kao rezultat Izetbegovićeve apelacije Ustavnom sudu po pitanju ustavnosti Dana RS-a. Milorad Dodik, predsjednik RS-a u rujnu 2016. organizirao je referendum gdje je većina građana u RS-u izglasala da se 9. siječnja slavi kao dan Republike Srpske. Izetbegović je ranije podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog Dana RS-a tvrdeći kako to vrijeđa Bošnjake, iako je u samoj proslavi Dana RS-a bila sporna pravoslavne slave što su, nekoliko mjeseci kasnije, parlamentarci u Narodnoj skupštini RS-a i ukinuli, pa je Dan RS-a, tako postao, sekularni praznik u skladu s Ustavnom BiH.
Revizijom presude protiv Srbije protiv federalizacije BiH
Ubrzo nakon Dana RS-a, uslijedio je novi udar na politiku SDA. U Strassborgu je usvojena Rezolucija Europskog parlamenta o napretku u BiH prema kojoj su principi legitimnog predstavljanja, decentralizma i federalizacije ključni za održivu BiH, ali i preduvjeti ulaska u Europsku uniju.
Kako bi bošnjačku javnost u BiH manje „zaboljeli“ zaključci Europskog parlamenta o BiH u kojem se traži poštovanje principa legitimnih predstava, odnosno, neizravno, omogućavanje Hrvatima u BiH da sami biraju svoje političke predstavnike, SDA se opet, da bi zamaglila stvarnost, okrenula pitanjima Srba. Adil Osmanović, ministar civilnih poslova u VM BiH i Sadik Ahmetović, sad već bivši zastupnik SDA, u Srebrenici su pretučeni, za SDA je to bio dodatni indikator da se srebreničkom pitanju mora dodatno posvetiti.
U međuvremenu se SDA našla u središtu nove koruptivne afere. Uhićen je bivši glavni tajnik SDA, Amir Zukić, a formiran i predmet Bosna u kojem se visoki dužnosnici SDA, Mirsad Kukić, Said Fazlagić terete za zloupotrebu položaja i protuzakonita zapošljavanja u javim poduzećima u BiH. Korupcija SDA-ovih dužnosnika i sporna im Rezoluciju Europskog parlamenta u javnosti se mogla izbrisati samo eksploatacijom podrinjskih žrtava, što je i učinjeno.
Izetbegović, Radončić, predstavnici Islamske zajednice, generali tzv. Armije BiH i sva relevantna bošnjačka javnost na sastanku u Sarajevskoj vijećnici udružila se u pothvat „revizija presude protiv Srbije“.
Fijasko zvani revizija: Softić bez akreditacije pred Tribunalom, Predsjedništvo BiH bez dogovora
Iako BiH već gotovo 10 godina nema ovlaštenog agenta pred Haaškim sudom koji bi mogao pokrenuti postupak revizije presude protiv Srbije za „agresiju i genocid“, Izetbegović je bošnjačkoj javnosti obećao i najavio reviziju postupka. Nakon nekoliko dana bilo je potpuno jasno kako je takvo što nemoguće, jer Sakib Softić nije imao potrebne dozvole i akreditaciju, a ono najvažnije – za takav postupak odluku treba donijeti Predsjedništvo BiH, odnosno, trojica članova. Srpski i hrvatski članovi Predsjedništva BiH, odnosno, Mladen Ivanić i Dragan Čović nisu ovo podržali, a Haag je vrlo brzo odgovorio kako ne postoje nikakvi novi dokazi za reviziju presude protiv Srbije, ali i da Softić na vrata Tribunala može ući s jedinom akreditacijom – gosta- i na galeriji može pratiti postupak u nekom drugom predmetu, a nikako kao agent. Afera revizija bio je još jedan dokaz Izetbegovićevog izvaninstitucionalnog djelovanja kojim je svjesno urušavao institucije BiH.
Raspad Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH i pokušaji Džaferovićeve smjene
Ubrzo nakon toga SDA je ostala i bez Kluba u Zastupničkom domu, napustili su ga Šepić, Sokolović i Ahmetović i osnovali Klub nezavisnih, a paralmentarna većina u ZD PS BiH već je svakako dovedena u pitanje, kao i funkcioniranje Zastupničkog doma uopće jer zastupnici Dodikovog SNSD-a na svakoj sjednici pokušavaju smijeniti predsjedatelja, Šefika Džaferovića, zbog ratnih zločina nad Srbima a što podržavaju i zastupnici HDZ-a BiH jer se Džaferović dovodi i u vezu sa ratnim zločinima nad Hrvatima u Zenici.
Nekad deklaracije, a danas velikobošnjačke rezolucije
Kao bi se zaboravio fijasko „revizija presude protiv Srbije“, na inicijativu SDP-a, velikobošnjačke stranke, Zastupnički dom PS BiH izglasao je Rezoluciju kojom osuđuje sadržaj Rezolucije EU o BiH, odnosno, inicijativu EP-a o federalizaciji BiH. Velikomuslimanskim političkim rječnikom rečeno – čak i Europski parlament dijeli Bosnu. Klub Hrvata u Zastupničkom domu PS BiH tada je napustio sjednicu.
Izborni zakon BiH: Genjac u akciji „vitalni nacionalni interes Bošnjaka“
Na dnevnom redom Zastupničkog doma PS BiH, u međuvremenu se, našao i prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH. Iako je prijedlog već na prvom čitanju „pao“, to nije spriječilo Halida Genjca da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer tobože, prijedlog ugrožava vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Ustavni sud BiH prijedlog HNS-a BiH proglasio je ustavnim, a apelacija „travničkog autora spiskova“ je pala s obrazloženjem kako HNS-ovog prijedlog ne ugrožava nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Tijekom relativno kratke ljetne pauze Izetbegović je vodio medijsku kampanju o „časnoj i slavnoj vojsci Armiji BiH“, pa je tako nekoliko puta konstatirao kako „Armija BiH nije činila zločine nego ih sprječavala“ i da je „HercegBosna nepodnošljiva za Bošnjake u Središnjoj Bosni i Hercegovini“. U tom mini medijskom ljetnom „ratu“ protiv Hrvata Izetbegović je osim Herceg – Bosne, uveo kao ljutog neprijatelja i protivnika – Republiku Hrvatsku i njene najviše dužnosnike.
Europski dužnosnici, a među kojima su predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar – Kitarović, češki predsjednik Milos Zeman i austrijski kancelar Sebastian Kurtz upozoravali su kako iz „BiH na sirijska ratišta odlazi veliki broj pristaša selefijskog pokreta“.
Izetbegović, reis Kavazović i sva bošnjačka javnost objašnjavali su kako je to, a što drugo nego, „pokušaj podjele Bosne“ i „nastavak agresije drugim sredstvima“.
Odgovor na selefije i bošnjačke ISIL-ovce koji ratuju u Siriji, Republici Hrvatskoj, ali i Hrvatima u BiH, poslali su bošnjački parlamentarci u Zastupničkom domu PS BiH usvajanjem Deklaracije o protivljenju izgradnje Pelješkog mosta.
Prijetnje ratom i domaći sinovi u redovima ISIL-a
U velikomuslimanskim nastojanjima da se BiH tretira kao pomorska zemlja, što je još jedan od ratnih ciljeva tzv. Armije BiH, istaknuo se ponovno Halid Genjac kazavši kako je „potrebno zaustaviti izgradnju Pelješkog mosta jer Hrvatska ne poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH“.
Kako su se odnosi između Hrvata i Bošnjaka zaoštravali, Izetbegović je, ponovno, otvorio front prema Srbima. U jednom intervjuu je kazao kako bi „bosanski patrioti zaustavili odcjepljenje Republike Srpske“. Prvu prijetnju ratom izrekao je Srbima u jeseni 2017. godine da bi nedugo nakon toga udruženja tzv. Armije BiH kazala kako „Izetbegović na raspolaganju ima njih – 100 tisuća naoružanih Bošnjaka koji će slijediti njegovu politiku“.
Ahmićiziranje Hrvata u BiH: SDA traži pet godina zatvora za veličanje Herceg-Bosne
Potpuna politička šizofrenija bošnjačke javnosti nastupila je nakon presude Haaškog tribunala u predmetu hercegbosanskoj šestorci za udruženi zločinački pothvat i međunarodni oružani sukob u BiH.
Konstrukt Haaškog tribunala – udruženi zločinački poduhvat u nekoliko je dana postao glavna fraza kojom se tumači i tretira svaka izjava hrvatskih političara, medijskih djelatnika o pravima Hrvata u BiH, nužnosti izmjena Izbornog zakona, uspostave RTV servisa na hrvatskom jeziku itd.
Da bi se haaška presuda i u praksi kapitalizirala bošnjački su zastupnici predložili izmjene Kaznenog zakona BiH u kojem traže pet godina zatvorske kazne za veličanje Herceg-Bosne i njenih lidera i brisanje prefiksa „hrvatski“ i „Herceg-Bosna“ u imenima javnih poduzeća, institucija i udruga.
Patriota Izetbegović: U novu godinu s novim prijetnjama ratom
Novu 2018. godinu Izetbegović i SDA počeli su – prijetnjama ratom, ovog puta Hrvatima u BiH.
Bošnjački član Predsjedništva BiH je tako na Hrvatskoj radio televiziji (HRT) kazao kako „bez rata, nema trećeg entiteta“.
Prijetnje oružanim sukobima, podrška koja dolazi iz redova bivših vojnika tzv. Armije BiH i ‘ahmićiziranje‘ Hrvata u BiH okosnica su velikomuslimanske strategije za BiH, kako je vide, tretiraju i smatraju – nacionalnom državom temeljnog naroda.
Dok ih oporbene bošnjačke stranke neprestano optužuju da su popustili pred Čovićevim i zahtjevima HNS-a BiH, Bakir Izetbegović i SDA svakodnevno proizvode umjetne političke krize i napetosti s ciljem daljnjeg političkog genocida nad Hrvatima u BiH.
Radne materijale Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o broju izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH, bošnjački političari vidjeli su kao državni udar, nastavak politike agresije, genocida, etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog pothvata, svjesni činjenice kako se izborni rezultati nakon Općih izbora neće moći implementirati ukoliko se ne prevode presuda Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.
Preciznije, svjesni kako je majorizaciji Hrvata u BiH u njihovoj režiji, konačno došao kraj.
Početak kraja SDA ili kako su pospremali stranku pred izbore
Tektonski lomovi u SDA koju napuštaju osnivači poput AID-ovca Ademovića, perjanica poput Konakovića i Šepića, velikih gospodarskih magova poput Kukića, nisu nikakvo, kako to Genjac i Džaferović, tvrde, „pospremanje i proces demokratizacije stranke“.
U dva mjeseca izgubiti dva kantonalna premijera, Vladu u Tuzlanskom kantonu, brojne općine i gradove na lokalnim izborima, poput V. Kladuše i Srebrenice, nekoliko jakih stranačkih odbora, izbacivati članove stranke i ostati bez Kluba zastupnika u Parlamentu BiH, instalirati vlastitu suprugu na mjesto direktora najvećeg bolničkog centra u BiH, nesuprotstavljati se radikalizaciji Bošnjaka nego biti njen pokrovitelj, imati dva potpredsjednika stranke i glavnog tajnika s potvrđenim optužnicama za koruuciju, nije i ne može biti, kako je to sam Izetbegović ocijenio, “prečišćavanje stranke pred izbornu utrku“ nego potpuni raspad.
Nastavak politike Alije Izetbegovića: Ratni ciljevi – eliminacija Hrvata, pa islamizacija BiH
Dok traje „početak kraja SDA“, Izetbegović prijeti Hrvatima ratom, vehabijski kampovi poput Askera obilaze međunarodne javnosti, ISIL gubi rat u Siriji pa se „najbolji sinovi vraćaju kućama“, vrijeme za promjene Izbornog zakona BiH ističe, a bošnjačka politička elita i dalje ne odustaje od ostvarenja ratnih ciljeva.
Sve ono što tzv. Armija BiH i mudžahedinski borci nisu uspjeli puškama, tenkovima i sabljama, uspjet će SDA u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Dnevnik.ba