Već drugi dan „međunarodno“ odlagalište otpada Klepovica kod Neuma gori. Uzrok požara kao i potpaljivač još uvijek nisu poznati, a vjerojatno nikada ni neće biti jer ovoj deponiji, zapravo i ne treba piroman. Uz sve što se na nju odlaže, pravo je čudo da ne gori i češće.
Pa dok mediji danima bruje, a gradske vlasti i Zavod za javno zdravstvu u Splitu poduzimaju sve moguće mjere kako bi informirali i zaštitili Splićane od štetnih plinova koji se oslobađaju izgaranjem otpada na gradskom deponiju Karepovac, u Neumu samo šutnja. Nitko ne zna, niti itko ispituje što to Neumljani udišu proteklih dana i postoji li ikakva zdravstvena ugroza. Gradske vlasti po običaju šute na trulež u zraku, a nadležno Komunalno poduzeće ovakvo stanje (p)održava godinama.
Dnevnik.ba već je nekoliko puta pisao i upozoravao da ovakvom stanju u određenoj mjeri doprinose i tri općine iz susjedne Republike Hrvatske koje sa poluotoka Pelješca zbog neriješenog pitanja tamošnjeg odlagališta, svoj otpad izvoze u Neum iako je to formalno zabranjeno.
Kada je pred par mjeseci Hanka Vejzović, zastupnica DF-a na jednoj od sjednica Predstavničkog doma PSBiH uputila pitanje Vijeću ministara koje se odnosi na uvoz i odlaganje komunalnog otpada sa Pelješca u Neum, od Ministra trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića dobila je odgovor kako ne postoji zakonski propis u BiH koji tretira ili dopušta ovakav način prekograničnog prometa. Šarović je pritom također dodao, kako ne postoji ni međunarodni ugovor na kojega bi se ovakva praksa mogla osloniti.
Pa ipak, Dnevnik.ba je u posjedu takvog ugovora sklopljenog između JP Komunalno Neum te Općine Ston u RH, kojim se „daje na korištenje, odlaganje i deponiranje prikupljenog smeća sa područja Općine Ston za period od siječnja do prosinca 2017.“. S obzirom da se kamioni koji prevoze otpad sa Pelješca u Neumu mogu vidjeti skoro svakodnevno, možemo potvrditi kako se ova praksa nastavila i u tekućoj 2018.godini.
Ako je vjerovati ministru Šaroviću, protuzakonito.
Više od 200 000 Eura na računu. Bez PDV-a
Kao što je vidljivo u aneksu Ugovora kojega objavljujemo, na račun JP Komunalno Neum od Općine Ston kao protuvrijednost za ovu uslugu, svakog mjeseca sjedne 8 700,00 Eura. Kada se malo poigramo matematike, dolazimo do slijedećih podataka.
Prema trenutnoj tečajnoj listi, 8700 Eura u protuvrijednosti KM iznosi 17 044,00 KM. Pomnoženo sa 12 mjeseci godišnje, dolazimo do iznosa od 204 528 KM, i to bez uračunatog PDV-a od 17% koji se obračunava za svaku ispostavljenu fakturu.
Podsjećamo, ovaj ne baš mali novac, na račun neumskog Komunalnog poduzeća dolazi samo od jedne pelješke Općine, Ston. Koliko izdvajaju Orebić i Janjina nismo uspjeli doznati.
Suradnja između Stona i JP Komunalno Neum seže još u 1994.godinu kada je ova hrvatska Općina na račun neumskog komunalnog uplaćivala, zamislite, tek 150,00 tadašnjih DM. Kako je cijena odlaganja u 24 godine porasla sa 150,00 DM na 8700,00 €, ne možemo ni naslutiti osim ako su u Neumu počeli na svaku smećaru obračunavati i ekološku pristojbu.
Zakon i konvencije ne dopuštaju, ali novac sva vrata otvara
Prema Zakonu o upravljanju otpadom, otpad se u FBiH može uvoziti samo radi povrata materijala ili energije dok Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegova odlaganja dopušta prekogranični promet ovakvog otpada samo u slučaju kada u zemlji u koju se transportira postoji postrojenje za reciklažu otpada.
Neum od odlaganja otpada iz prekograničnih općina nema ništa, dapače, zdravstveno je debelo u gubitku, no kada je riječ o reciklažnom postrojenju, tu bi mogao višestruko profitirati; u prvom redu povećanjem zaposlenja. No, do toga će teško doći jer je jedan milijunski projekt na sličnu temu već propao.
Naime, još 2014. Vlada Federacije dala je suglasnost za prihvaćanje granta Europske komisije za financiranje Drugog projekta upravljanja čvrstim otpadom za općine Neum, Bosanska Krupa, Srebrenik i Sarajevo. Od 4 465 000 Eura, Neumu je tada stajalo na raspolaganju 1 140 000,00 € iz IPA fondova.
Ne znamo za druge općine obuhvaćene ovim projektom, no sredstva namijenjena za Neum su propala. Razlog – nepostojanje građevinske dozvole za funkcioniranje deponije Klepovica!
I ako sve ovo nije dovoljno, čisto ćemo pripomenuti kako se deponij Klepovica nalazi samo 2 000 metara zračne linije od vodozaštitne zone Blace, odakle se Neum u zimskim mjesecima napaja pitkom vodom.
Što na kraju reći, kakvu poruku poslati, osim pitanja, kako je onda moguće da ova ekološka bomba tolike godine egzistira, da na nju od 1994.godine osim Općine Neum otpad odlažu i tri pelješke, prekogranične općinei to na temelju bjelodanih ugovora koji se svake godine iznova obilježavaju a nemaju zakonsko uporište?!
Hoće li itko i kada biti pozvan na odgovornost zbog ovakve situacije, ne zna se, no zna se sigurno kako je sa ovim posljednjim požarom stiglo i krajnje vrijeme za konkretne korake.
Strpljenje stanovnika okolnih mjesta je kako čujemo, već pri kraju.
Dnevnik.ba