StoryEditor
ISTRAŽIVANJE CIN-A

Dvostruki život policajca Čegara: Mnoštvo kuća, apartmani, brodice, motocikli - sve opterećeno nizom mutnih radnji

Piše CIN  /  25.10.2022., 07:41h

Šef uniformirane policije FBiH Zoran Čegar je optužen za prevaru u Hrvatskoj. Dio imovine u BiH je stekao na nezakonit način. Centar za istraživačko novinarstvo otkriva da je na osnovu falsificiranih dokumenata zaposjeo tuđe imanje.

Zoran Čegar sebe opisuje kao prezaposlenog žandara, ali tragovi njegovih postupaka svjedoče o mnogo osebujnijoj ličnosti. Osim što je poznat kao dugogodišnji načelnik Sektora uniformirane policije Federalne uprave policije (FUP), pokazao se i kao prekaljeni trgovac nekretninama, piše CIN.

Tijekom službe prethodnih dvadesetak godina stekao je nekoliko kuća, apartmana i zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj, a u njegovom posjedu su bili i: brojni automobili, brodice, motocikli i motorne sanjke. Često je trgovao bez novca, razmjenjujući svoje i tuđe nekretnine i vozila. Njegovi partneri to žargonski nazivaju “trange-frange” poslovima.

Godinama je imovinu (pre)prodavao ili mijenjao, a danas je vlasnik: luksuzne vile i višekatne kuće u Sarajevu, apartmana na Bjelašnici i u Neumu te golemih zemljišnih posjeda s nekoliko objekata na Nišićkoj visoravni. Dio nekretnina nije uknjižio jer su izgrađene bez građevinskih dozvola.

No, umjesto ustaljenih koraka ovaj policijski funkcionar nije zazirao od neuobičajenih i nelegalnih poteza pri kupoprodaji nekretnina.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da je neke nekretnine stjecao koristeći se fiktivnim ugovorima i falsificiranim dokumentima, a pojedini poslovni partneri tvrde da ih je prevario i ucijenio i traže sada pravdu na sudovima. Čegar je one koji nisu pristajali na takvo trgovanje tužio zbog prijetnji ili strašio policijskim istragama.

image

Zoran Čegar

N1

Optužnica za prevaru na Mljetu

Na Općinskom sudu u Dubrovniku u Hrvatskoj će koncem listopada početi suđenje Zoranu Čegaru kojeg Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku optužuje za prevaru. Prema navodima Odvjetništva, za 20 tisuća eura je oštetio poduzeće za iznajmljivanje brodica i auta Prožura s otoka Mljeta koje je u vlasništvu Darka Markovića.

Optužnica je podignuta još 2019, ali federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara i v. d. direktora FUP-a Ensad Korman kažu da za to ne znaju iako ih je Čegar bio dužan obavijestiti.

“Mislim da je odmah morao biti i suspendiran s pozicije”, kaže Čampara.

Prema navodima Odvjetništva, Čegar je sredinom 2017. godine zatražio od Markovića da mu “Prožura” proda automobil i plovilo. Rekao mu je da će platiti kada proda zemlju u BiH. Iako je znao da nije vlasnik, već samo posjednik, obećao je da će ga nagraditi ako se njegovo ime ne pojavi u ugovoru. Trgovanje je htio sakriti – objasnio je da je visoki policijski službenik i da ne želi da ga povezuju s ovim poslom.

Marković mu je povjerovao i predao plovilo i automobil uz punomoć za raspolaganje. Umjesto da plati 20 tisuća eura, Čegar je tražio da kupi još jedno plovilo od 40.000 eura, nudeći zauzvrat udio u zemljištu u BiH, ali je Marković to odbio, tražeći novac za već isporučeno auto i plovilo.

Prema navodima Odvjetništva u Dubrovniku, Čegar je uzvratio kaznenom prijavom u BiH, tvrdeći da, zapravo, Marković njemu duguje 44 tisuće eura.

Novinari CIN-a su pronašli Markovića na Mljetu, ali on nije želio razgovarati o ovoj temi jer je svjedok u postupku.

Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, za prevaru u kojoj je pričinjena velika materijalna šteta poput ove za koju se tereti Čegar propisana je zatvorska kazna od jedne do osam godina.

image

Zoranu Čegaru će biti suđeno u Dubrovniku za prevaru pOduzeća Prožura s Mljeta. Prijeti mu kazna od jedne do osam godina zatvora

CIN

Vikić protiv Čegara

Ovaj policijski funkcionar je počeo ostavljati tragove neobičnih poslovnih dogovora i trgovanja tuđom imovinom znatno prije događaja koji je opisan u dubrovačkoj optužnici.

Nekoliko godina nakon rata on i njegov nekadašnji prijatelj, bivši zapovjednik Specijalne policije u FUP-u Dragan Vikić, kupili su zemlju i kasnije izgradili vikendice na Nišićima, šumovitoj visoravni na 40-ak kilometara od Sarajeva. Zemlja je bila jeftina pa su nastojali uvećati svoju imovinu.

Vikić je 2002. godine kupio 1,8 duluma zemljišta od Hamdije Smajića kojeg su vlasnici opunomoćili da trguje njihovom zemljom. Nekretninu je platio, ali kako nisu napravili ugovor, nije je ni preknjižio na sebe, navedeno je u sudskim dokumentima.

I Čegar je pregovarao sa Smajićem o kupovini 23 duluma zemlje. Nakon usmenog dogovora načinio je ugovor u koji je uključio i parcelu koju je Smajić već prodao Vikiću. Potpisali su ugovor pa je zemljište ubrzo preknjižio na svoje ime.

Kada je shvatio da je izigran, Vikić je 2005. godine tužio Čegara za ometanje posjeda, ali ni nakon parničenja po sudovima nije mogao dokazati da je vlasnik zemlje. Iako je utvrđeno da ju je platio, Vikić nije imao ugovor kojim bi to potvrdio i samim tim nije mogao dokazati ni da mu je Čegar oteo zemljište.

Smajić je svjedočio da je doveden u zabludu i da je namjeravao zatražiti poništenje ugovora, ali je od toga odustao jer mu je Čegar obećao da će zauzvrat otkupiti još zemlje. To se nije dogodilo, a sporni komad je Čegar kasnije preprodao.

Dragan Vikić nije bio raspoložen za razgovor o ovom slučaju, tvrdeći da je to iza njega. “Rekao sam mu ja prije 20 godina: ‘Nažderi se te zemlje’ i gotovo, i završeno”, rekao je za CIN.

Prijateljstvo za pola milijuna maraka

Petnaestak godina kasnije, 2018., raskinuto je još jedno prijateljstvo zbog svađa u vezi s nekretninama i međusobnih tužbi za prevaru i prijetnje. Čegar je opet pozvan pred sud – ovaj put zbog dokumenata na osnovi kojih se uknjižio kao vlasnik. Njegov obiteljski prijatelj sarajevski stomatolog Zlatan Radovanović i partner u trgovanju automobilima Kenan Krasnić Klanfa su prodavali vilu i zemljište na Baricama iznad Sarajeva.

image

Zoran Čegar je uknjižio zemlju i kuću na sarajevskim Baricama na osnovI spornih dokumenata

CIN

Radovanović je bio vlasnik zemlje na kojoj je, uz njegovu suglasnost, Krasnić gradio kuću. Objekt je bio na korak do završetka kada je Krasnić s Čegarom dogovorio kupoprodaju za pola milijuna maraka. Čegar je rekao da nema novca i da bi ih mogao isplatiti u imovini. Na suđenju je tvrdio da je dao što mu je traženo.

“Ja sam imao tamo ispred njegove kuće na Obhodži na Darivi (dio Sarajeva, op. a.), imao sam 15 duluma zemlje. Tražio mi je to i dobio je, naravno. Tražio mi je poslovni prostor na Vlašiću, 110 kvadrata, dobio je to. Dobio je Mercedesa G klasu, dobio je Mercedesa E klasu i dobio je čamac s prikolicom”, izjavio je Čegar, tvrdeći da je Krasnić naknadno od njega tražio i više – “Toyotu što ja imam i neke motorne sanjke”.

Dogovor je pao, ali su vrlo brzo otkriveni problemi.

Naime, poslovni prostor na Vlašiću i zemljište u Sarajevu koje je Čegar ponudio u zamjenu uopće nisu bili uknjiženi na njega.

“Meni je Zoran Čegar dao pet nekretnina koje nijedna nema papire, koje nikada nisam preveo. Jedino što sam preveo od Zorana Čegara to je Mercedes G klase”, rekao je Krasnić na sudu i objasnio da je vozilo vrijedno 90.000 maraka. Radovanović je tvrdio da nije prihvatio ništa u zamjenu, piše CIN.

Punomoć pa upomoć

Dok je pokušavao podmiriti račun bez novca u ovom skupom trgovanju, Čegar je dobio ključeve vile i odmah prionuo na uređenje unutrašnjosti. Radovanović tvrdi da mu je sredinom siječnja 2018. dao punomoć za prijenos priključka za električnu energiju, ali se ispostavilo da dokument krije važniju stvar.

Naime, notar Dževad Pazalja je ovjerio tekst koji je počinjao davanjem suglasnosti Čegaru za legalizaciju objekta i uspostavu komunalne infrastrukture, a nastavljao se davanjem ovlasti za prodaju nekretnina i prijenos prava iz punomoći na treću osobu.

Sarajevski notar Bojan Marković kaže da ovo nije uobičajeno.

“Logično je da je ono što je predmet pravnog posla bude u samom početku punomoći, pa kažete da ovlašćujete da izvrši prodaju nekretnine pa s tim u vezi potpiše ugovor o prodaji i sve ostalo. Priključak na komunalnu infrastrukturu – to je nešto u toj punomoći što je sporedno.”

Radovanović tvrdi da punomoć nije pročitao prije potpisivanja, vjerujući da se odnosila samo na priključak struje.

Dvadeset dana kasnije Čegar se vratio kod notara i prebacio punomoć na prijateljicu Selmu Filipović, profesoricu na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Istog dana profesorica Filipović je u Radovanovićevo ime prodala Čegaru nekretninu za 50 tisuća KM. Na temelju ovog ugovora on je uknjižio posjed na svoje ime.

Kada je Radovanović saznao za to, potaknuo je suprugu Dijanu da pokrene sudski spor za poništenje punomoći i ugovora, s obzirom na to da je imovina bila zajednička bračna stečevina i da je prodana bez njenog znanja.

Pazalja je u međuvremenu izgubio dozvolu da radi kao notar zbog propusta u službi. Ni on ni Filipović nisu željeli razgovarati s novinarima CIN-a, ali je ona potvrdila da stoji iza izjave koju je dala na sudu – da se s Čegarom “slučajno našla kod notara” gdje je dobila punomoć i potpisala ugovor. Tvrdila je da je sve obavljeno nabrzinu, da ne poznaje Radovanoviće i da nije uzela novac.

Čegar na sudu nije htio odgovoriti u kojem pravnom svojstvu je angažirao Filipović.

“Nisam ja pravnik, bolan, ja sam drot, žandar, bolan”, rekao je Čegar tada i dodao kako nije ni čitao dokumente koje je potpisivao. “Ja ne čitam, ja samo potpisujem.”

Presuda u ovom postupku se očekuje do kraja godine.

Novinari CIN-a su u kratkom telefonskom razgovoru zamolili Čegara za intervju, ali je on odbio razgovor uz prijetnje i psovke. Aludirajući na svoj položaj, rekao je da su ga o novinarskim kretanjima i radu “obavještavali razni ljudi”: “Ja sve znam, ne radim ja u trafici.”

Razgovor je završio riječima: “Nemoj da vam padne na pamet još jednom da me pozovete da vam ne bih došao tamo odakle me zovete.”

image

Omer Haračić, Zlatan Radovanović i Kenan Krasnić tvrde da Zoran Čegar nije pošteno trgovao s njima

CIN

Skupo plaćen prostor na Vlašiću

Slično drugim trgovanjima Čegar je ostavio kompliciran trag zamršenih dogovora o razmjeni materijalnih dobara i na Vlašiću. Poslovni prostor koji je ponudio kao zamjenu prilikom kupovine na Baricama nalazi se u zgradi u planinskom centru Babanovac. Policijski funkcionar ga je stekao 2015. godine, uloživši u izgradnju, navodno, materijal vrijedan 180.000 KM. Ugovor o udruživanju sredstava radi gradnje zaključio je s investitorom Nerminom Šabanijom iz Sarajeva, ali prostor nije uknjižio kao svoje vlasništvo.

Šabanija je novinarima CIN-a rekao da je sa Čegarom, zapravo, sklopio fiktivni ugovor te da je i sam tek formalno vlasnik nekretnine. Novinarima je obećavao da će ovaj poslovni odnos objasniti u kasnijem razgovoru, ali više nije odgovarao na pozive.

Nekoliko godina kasnije ovaj prostor kupuje Omer Haračić iz Kaknja koji kaže da je Čegarov prijatelj i da su ranije trgovali automobilima.

Nije mu smetalo što nekretnina nije uknjižena na Čegara, ali jest cijena koju je platio. Ovaj trgovac tvrdi da je isplatio 120.000 KM u dobroj vjeri da će nekretnina biti prevedena na njega, ali je Čegar tražio još – zahtijevao je da otplati dug njihovog zajedničkog prijatelja.

Kako bi izmirio dug s kojim, kaže, nije imao nikakve veze, Haračić je Čegaru uz već isplaćeni novac dao: motorne sanjke, dva automobila i čamac pa procjenjuje da ga je nekretnina na Vlašiću na koncu koštala 230.000 KM. Za CIN tvrdi da je bio ucijenjen.

“Rekao sam bolje ranjen, nego mrtav. Kad krenete jednom, više nema nazad (…). To nijednom normalnom čovjeku ne može ući u glavu, a sve su to neka prebijanja – ja sam vama dao to, vi meni ovo… To su ‘trange-frange’”, objašnjava Haračić.

Čegarovi posjedi u Nišićima

Dok je vodio pravnu bitku s Radovanovićima, Čegar je nastojao povećati imovinu na Nišićkoj visoravni. Ovaj put mu je za oko zapao jedan od najatraktivnijih posjeda u ovom kraju – imanje nekada uspješne sarajevske firme Volving Mehmedalije Žmirića.

image

Zoran Čegar je uknjižio vrijedno imanje na Nišićima kod Sarajeva na osnovi falsificiranih dokumenata

CIN

Žmirić je na imanju sagradio dvije kuće i ergelu, napravio umjetno jezero i planirao gradnju naselja s vilama za ambasade. Međutim, moćni Volving se 2011. našao u ozbiljnim problemima.

Zbog neizmirenih dugova sud je blokirao imovinu firme na Nišićima. Žmirićevo carstvo se raspadalo, a Čegar je vidio šansu za jeftinu kupovinu. Vlasnik Volvinga tvrdi da je Čegar nastupio uz indirektne prijetnje.

“Bila je to oružana kupnja”, kaže Žmirić, prisjećajući se da ga je Čegar “upozorio” da bi mu netko nešto mogao staviti na imanje i da je čuo glasine da uzgaja marihuanu.

“Dok sam ja tu, ne sekiraj se. Ja sam četvrti čovjek u državi, ne brini”, prisjeća se Žmirić Čegarevih riječi.

Prvo su se dogovorili da Žmirić proda samo manju kuću za 150 tisuća maraka, ali je Čegar potom zatražio i veću, s ergelom.

Iako su nekretnine, u koje je uložio građevinski materijal vrijedan 350 tisuća maraka, vrijedile mnogo više, Žmirić je nakon cjenkanja pristao na 250 tisuća KM za obje kuće jer mu je hitno trebao novac. Dogovorili su se, ali nisu potpisali ugovor. Žmirić sada tvrdi da mu je Čegar isplatio samo 50 tisuća.

Nakon propasti firme vlasnik Volvinga se s obitelji preselio u Njemačku. Kaže da je njegova supruga jednom pokušala iz kuće na Nišićima iznijeti privatne stvari, uključujući tri vrijedne bunde i pečat firme, ali joj Čegar to nije dozvolio. Poručio joj je da tu nema ništa tražiti, da je kuća opljačkana i da je netko pokupio sve stvari.

image

Mehmedalija Žmirić kaže da mu je Zoran Čegar isplatio samo petinu od dogovorenih 250.000 KM za imanje na Nišićima

CIN

“Onda smo mi rekli pa trebamo prijaviti policiji”, kaže Žmirić, na što mu je Čegar odgovorio da je to već učinio.

Nadležna Policijska uprava Ilijaš priopćila je CIN-u da im u proteklih pet godina nitko nije prijavio provalu i krađu u kući Mehmedalije Žmirića i Volvinga na Nišićima.

Lažnim ugovorom do vrijednog imanja

Imanje s dvije kuće i ergelom se proteže na tri parcele i 20-ak duluma. Prema zemljišnim knjigama, parcele su vlasništvo Volving”, a objekti nisu uplanjeni.

Novinari su u sudskoj dokumentaciji pronašli da je Zoran Čegar u travnju 2019. godine pokušao ovu zemlju uknjižiti na svoje ime, priloživši kupoprodajni ugovor koji je godinu ranije, navodno, potpisao s Radojem Ćetkovićem, nekadašnjim vlasnikom zemlje. Na dokumentu je stajao potpis i pečat notarke Gorice Milenković iz Loznice u Srbiji.

Međutim, sud je njegov zahtjev odbio jer je utvrdio da vlasnici nisu ni Ćetković ni Čegar, već Žmirićev Volving. Osim toga, sudu je bilo neprihvatljivo i što je ugovor obrađen pred stranim notarom.

No, ono što nije promaklo službenicima sarajevskog suda prošlo je bez problema u Katastru Općine Ilijaš gdje se Čegar upisao kao posjednik, ponudivši isti ugovor.

Novinari CIN-a su kopiju ovog dokumenta i prateću dokumentaciju poslali notarskom uredu Gorice Milenković u Loznicu, a oni su ih proslijedili Javnobilježničkoj komori Srbije na očitovanje. Glasnogovornica Komore Gordana Lazarević kaže da dokumenti nisu napravljeni ni u jednom javnobilježničkom uredu u Srbiji. U vrijeme koje je navedeno na jednom dokumentu javni bilježnici nisu ni postojali u ovoj zemlji.

„(…) počevši od ovog punomoćja, koje je ovjereno 2010. godine kada u Republici Srbiji nije još bio usvojen ni Zakon o javnom bilježništvu. Prvi javnobiležničkii otvorili su urede 1. rujna 2014. godine“, kaže Lazarević.

Sporni su, kaže, i izgled pečata, jezik i pismo dokumenta u kojem se umjesto riječi “kancelarija” koristi “ured”, dok je tekst napisan latinicom koja nije u službenoj upotrebi u Loznici.

Iz Komore zaključuju da se „radi o grubom falsifikatu“.

Čovjek s dva imena

Nakon početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine Zoran Čegar odlazi u Njemačku gdje boravi narednih šest godina. Potom odlazi u Australiju, gdje dobiva državljanstvo i putovnicu na ime Tommy Brown. U BiH se vraća 2001. godine.

Prije rata je kratko radio u policiji pa se 2003. vratio u službu. Odmah je postavljen za zapovjednika Specijalne policijske jedinice u Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova (MUP). Međutim, iste godine je na vlastiti zahtjev razriješen dužnosti i premješten na poziciju stručnog savjetnika za ekonomske delikte, borbu protiv korupcije, pranje novca i kompjuterski kriminal.

U 2006. godini Čegar postaje samostalni istražitelj u istom odjelu, a potom i šef Odsjeka za zadržavanje, racije i pretrese.

No, sredinom 2007. godine policija otkriva da Čegar ima dupli identitet iz australijske putovnice kojim se i dalje koristi pa mu uručuje otkaz.

Iduće godine odlazi u invalidsku mirovinu, ali se ne miri s tim i tuži policiju. Sud utvrđuje da nisu ispoštovane sve procedure tijekom otkaza, policija poništava rješenje i vraća Čegara na posao. On danas rukovodi Sektorom uniformirane policije i predsjedava Odborom za žalbe koji je nadležan za rješavanje problema imenovanja, napredovanja i drugih radnopravnih odnosa u federalnoj policiji.

Protiv Čegara je proteklih godina podneseno nekoliko disciplinskih prijava za nasilničko ponašanje nad kolegama i građanima, ali je Unutarnja kontrola sve odbacila zbog nedostatka dokaza. Jedna od posljednjih prijava je podnesena zbog šamaranja radnika sarajevskog parkinga. MUP Županije Sarajevo je o tome obavijestio Županijsko tužiteljstvo, navodeći da je policijski funkcionar učinio kazneno djelo. Tužiteljstvo još nije donijelo odluku u vezi sa ovim slučajem.

image

Sporna Čegarova (ne)djela

CIN

Dnevnik.ba

24. studeni 2022 12:42