Article_Top_970x250

Domaćinstva s manjim primanjima zdravije se hrane od onih s većim primanjima

istraživanje

Domaćinstva s manjim primanjima zdravije se hrane od onih s većim primanjima

ožu 31, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Arhiva

Bogaćenje i promjene u životnoj sredini uvijek prvo donesu povećanu konzumaciju nezdrave hrane, da bi se stabilizacija i povratak zdravim namirnicama dogodio tek kasnije - kaže Gičević.

Prema nedavnim globalnim izvještajima, neadekvatna ishrana vodeći je faktor rizika za nastanak niza bolesti, te se pozicionirala na prvo mjesto, ispred pušenja, alkoholizma, narkomanije i spolno prenosivih bolesti. U visokorizične faktore također spada i stres, te dugotrajno sjedenje koje se "spaja" sa ishranom.

Doktorica nutricionističkih znanosti Selma Gičević u razgovoru za Fenu naglašava da su brojni utjecaji ishrane na zdravlje. U djetinjstvu, na primjer, nedovoljan unos ključnih nutrijenata (npr. željeza, vitamina A, D, omega 3 masnih kiselina, kalcija, proteina) dovodi do brojnih problema, među kojima prednjače nepravilan rast i razvoj, slabije kognitivne sposobnosti i osjetljivost na infekcije. Unos folata i folne kiseline u trudnoći je neophodan za pravilan razvoj ploda i prevenciju spine bifide (poremećeno zatvaranje kralježničnog kanala).

S druge strane, u razvijenim zemljama, kao i u našoj zemlji, pretjeran unos hrane, zasićenih i trans masti, soli, šećera i rafiniranih ugljikohidrata dovodi do gojaznosti i pojave dijabetesa već u djetinjstvu, a rizik od tih bolesti, kao i kardiovaskularnih oboljenja i nekih oblika raka (npr. dojke, debelog crijeva) raste sa starenjem, što narušava kvalitetu života i utječe na skraćenje životnog vijeka.

Gičević ističe da se na zapadu za "zdravu ishranu" mora izdvojiti mnogo novaca, dok u BiH taj problem još uvijek nije toliko snažno izražen što ne znači, kako je navela, da ne idemo u tom pravcu.

- Kao zemlja u tranziciji, pored ekonomske, mi prolazimo i kroz epidemiološku i nutricionu tranziciju. Još uvijek imamo mnogo kontakta s obradivim površinama, mnogi ljudi još uvijek proizvode svoju hranu i mogu doći do sezonskog voća i povrća, mesa ribe i peradi, mahunarki, te piju vodu kao glavno piće - naglasila je.

Gičević je uime Federalnog zavoda za statistiku u protekle dvije godine vodila razvoj i provedbu istraživanja o temi prehrambenih navika odrasle populacije u FBiH, u okviru partnerskog projekta Zavoda sa Sveučilištem Harvard. Zavod je razvio održiv model praćenja populacijske ishrane koji može poslužiti kao model dobre prakse i za druge zemlje u regiji i svijetu u kojima radi nedostatka ljudskih i financijskih resursa ne postoje ovi podaci neophodni za planiranje politika i programa za prevenciju i suzbijanje bolesti izazvanih neadekvatnom ishranom.

Istraživanje je, između ostalog, analiziralo i utjecaj socioekonomskih indikatora na kvalitetu prehrambenih navika odrasle populacije u FBiH.

- Našli smo da ispitanici koji žive u domaćinstvima s manjim primanjima imaju nešto viši Indeks kvalitete ishrane (to je set indikatora koje je razvilo Sveučilište Harvard) nego oni koji žive u domaćinstvima s većim primanjima. Također smo našli da oni koji žive na jugu zemlje imaju nešto manji Indeks kvalitete ishrane nego oni iz sjevernih i središnjih dijelova FBiH. Ovaj fenomen prisutan je u mnogim zemljama u razvoju i tranziciji, jer kako se obitelji bogate, dobivaju veću mogućnost da kupe sve one nezdrave namirnice, dok oni siromašniji jedu manje procesirane hrane i više sirovih namirnica. Iako razlike nisu velike, ipak je odnos kvalitete ishrane drugačiji nego npr. u Americi, gdje je jasno izražena povezanost između socioekonomskog statusa i kvalitete ishrane - ocijenila je Selma Gičević.

Naglašava da su pojavu da se manje voća i povrća jede npr. u Hercegovini nego u Bosni potvrdile i prethodne ankete o potrošnji domaćinstava u BiH.

- Potencijalno objašnjenje za to je da proizvođači hrane većinu prinosa prodaju, u želji da kupe i konzumiraju ono što im nije svakodnevno dostupno, i tu dolazi do svojevrsne inverzije, pa oni najbliži moru jedu više mesa i mesnih masnoća, suprotno očekivanjima da će koristiti maslinovo ulje i jesti ponajviše ribu. Bogaćenje donosi mnogo dobroga, ali i lošega. Bogaćenje i promjene u životnoj sredini uvijek prvo donesu povećanu konzumaciju nezdrave hrane, da bi se stabilizacija i povratak zdravim namirnicama dogodio tek kasnije, nakon što dođe do osvještenja - kaže Gičević.

Tada je, smatra, često već kasno, jer nakon desetljeća konzumiranja trans masti, rafiniranih ugljikohidrata, pretjerano slanih i slatkih namirnica, i zaobilaženjem voća, povrća, grahorica, ribe, orašastih plodova, zdravih ulja i cjelovitih žitarica dolazi do razvoja kroničnih stanja i bolesti koje nas onda natjeraju da mijenjamo navike "po stare dane".

U studiji o ishrani primijećeno je da se unosi velika količina bijelog kruha i proizvoda od bijelog brašna. Ovdje se radi o navikama i preferencijama, ali i o cijeni.

- Proizvodi od crnog brašna su svakako skuplji. Međutim, u okviru iste cijene, možemo odlučiti da ćemo jesti manje bijelog kruha i peciva, i dio zamijeniti npr. kuhanim prosom, heljdom ili ječmom i proizvodima od njihovog brašna, učinili smo veliki korak za svoje zdravlje - navela je.

Gičević podvlači da način na koji se hranimo nije važan samo za zdravlje ljudi već i planete, tzv. "održiva ishrana" relativno je novi termin koji podrazumijeva to da način na koji se hranimo treba biti zdrav ne samo za nas nego i za očuvanje okoliša, uzimajući pri tom u obzir i lokalnu kulturu i običaje.

- Svjetska populacija velikom brzinom raste i predviđa se da će do 2050. na Planeti živjeti deset milijardi ljudi. Prema analizama znanstvenika koji se bave zaštitom okoliša, najveći kontributori proizvodnji stakleničkih plinova koji doprinose zagrijavanju su prije svega govedina, mlijeko i mliječni proizvodi, zatim janjetina, nešto manje svinjetina, a znatno manje od toga riba i perad - istaknula je.

Ishrana koja se bazira na biljnim izvorima, smatra Gičević, znatno je manje štetna po zdravlje planete.

- U analizama znanstvenici ne uzimaju u obzir samo stakleničke plinove, već i uništavanje šuma radi povećanja obradive površine za sijanje kukuruza koji je glavna hrana za goveda, zatim uporabu goriva za transport i skladištenje hrane, te korištenje vode u uzgoju - ustvrdila je.

Dobra vijest je to da su neki od zdravih načina ishrane, među kojima su mediteranska, skandinavska i japanska istovremeno dobri i za ljude i za planetu. Sveučilište Harvard razvio je i Indeks kvalitete ishrane, a čije je dalje testiranje i rafiniranje upravo u tijeku na više kontinenata, a koji treba biti jednostavna i potencijalno globalna mjera kvalitete ishrane.

Poznati znanstveni žurnal The Lancet je nedavno objavio dugoočekivano izvješće EAT-Lancet pocvjerenstva o budućnosti ishrane.

- Izvješće ističe potrebu smanjivanja količine konzumacije crvenog mesa na 0-50 g dnevno! Možete zamisliti kako je oštro reagirala industrija mesa na ovakav savjet - navela je ona.

Govoreći o važnosti jačanja znanstveno-istraživačkog rada u oblasti promocije zdravlja u BiH, Selma Gičević kaže da BiH ima veliku šansu za razvoj znanstveno-istraživačkih kapaciteta ne samo u oblasti zdravstva nego svih disciplina koje se bave pitanjem ljudskog razvoja povezivanjem sa svijetom kroz akademsku dijasporu i bh. stručnjake i znanstvenike koji na određeno vrijeme odu u inozemstvo.

- Ova znanstvena mreža može doprinijeti da kolege u BiH surađuju sa istraživačima iz čitavog svijeta, da zajedno prijavljujemo projekte za međunarodne fondove i zajedno objavljujemo radove u vodećim međunarodnim žurnalima. Rado bih sa znanstvenicima koji rade u BiH i akademskom dijasporom pokrenula ozbiljne razgovore za uspostavljanje jednog multidisciplinarnog istraživačkog centra u BiH. Bilo bi izvrsno da takav centar ima svojevrsnu autonomiju, ali i da se formalno uklopi u rad bilo Akademije znanosti i umjetnosti BiH ili UNSA - podvukla je doktorica nutricionističkih znanosti Selma Gičević u razgovoru za Fenu.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250