U Zagrebu će ovog vikenda biti održano predstavljanje prve knjige na hrvatskom jeziku o svetom Jakovu Markijskom, talijanskom fratru i vikaru nekadašnje Bosanske vikarije, zaštitniku Župe Deževice kod Kreševa i svecu kojeg slavi cijela Središnja Bosna.
Prva knjiga na hrvatskom jeziku o svetom fra Jakovu Markijskom
Mjestašce pored Kreševa netaknutnom prirodom osvaja brojne posjetitelje, godišnje privlačli desetke tisuća hodočasnika, a najpoznatije je, upravo, po svetištu svetog Jakova Markijskog koji je tamo stolovao kao vikar nekadašnje Bosanske vikarije.
Kolektivno sjećanje na djelovanje fra Jakova Markijskog, talijanskog fratra koji je djelovao Bosni i danas živi u hrvatskom narodu, a o čemu svjedoči i nedavno objavljeni Zbornik radova o njegovom djelovanju u Bosni - prva knjiga na hrvatskom jeziku o ovom svecu.
Zbornik je objavljen u nakladi sarajevskog Katoličkog bogoslovog fakulteta, Župe Deževice i Općine Kreševo, a na zagrebačkoj promociji predstavit će ga dr.sc. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije i profesor na KBF-u u Zagrebu, dr. sc. Anto Barišić, profesor i Milenko Krešić, profesor na KBF-u u Sarajevu uz pozdravne riječi Vrhbosanskog nadbiskupa, Vinka Puljića.
U pisanim izvorima ovo srednjobosansko selo spominje prvi puta 1403. godine. U njemu je nekada bio i franjevački samostan, odnosno, rezidencija i crkva svete Jelene. Međutim, padom Bosne i dolaskom Osmanskog carstva, župa je propala, a samostan i crkva zapaljeni. Ipak, katolički puk očuvao je vjeru, a dolaskom Austro-ugarske, župa obnovljena, te izgrađena crkva Gospe Snježne, a sveti Jakov Markijski proglašen njenin suzaštitnikom.
Deževice - bosanski Lourdes
Dežvice su se smjestile između planinskih lanaca Vranice i Bitovnje, a ovu bosansku varoš nijedan rat i nedaće nisu zaobišli. Ipak, danas su oaza mira i tišine koju vjernici i putnici ‘‘namjernici‘‘ i traže i s pravom nazivaju ‘‘bosanskim Lourdesom‘‘. Hodočasnici u Deževice dolaze po duhovnu okrijepu koju, kako veli don Marić, "dobivaju kroz vodu na vrelu svetog Jakova".
Don Marin Marić, župnik u Deževicama tvrdi kako se Deževice moraju "doživjeti".
"Ponosan sam što sam župnik ovog malog mjesta u Središnjoj Bosni. Deževice mi je teško opisati, duhovna i povijesna bogatstva, netaknuta priroda, to se mora doživjeti i osjetiti", rekao je don Marić za Dnevnik.ba.
Don Marić navodi i kako je "narod u Deževicama, jak, čvrste vjere te jasnog nacionalnog i vjerničkog identiteta".
O tome svjedoče i stradanja Župe Deževice i Hrvata ovog kraja za vrijeme Domovinskog rata. Stanovništvo istjerano, od nekadašnjih tisuću i pol Hrvata, u Deževicama ih je danas, tek, 153. Najveći broj njih danas je u Zagrebu.
"Ovo je prvo okupljanje Deževičana nakon Domovinskog rata, susret u Zagrebu nije samo susret vjernika Lepeničke doline, nego cijele Središnje Bosne", rekao je don Marić.
U "Ranjeni križ" ispaljena 33 metka za vrijeme Domovinskog rata
Crkva Gospe Snježne u Deževicama za vrijeme rata potpuno je devastirana i oštećena.Do povratka Hrvata u Deževice, crkvu su susjedi korisitili i kao štalu.
U križ u dvorištu, za vrijeme rata, ispaljena su 33 metka, a prilikom posjeta pape Franje BiH, tijekom središnjeg misnog slavlja, nalazio se upravo deževički "Ranjeni križ".
Osim predstavljanja zbornika o svetom Jakovu Marijskom i njegovom djelovanju u Bosni, u programu će biti predstavljena kulturna i povijesna bogatstva tradicije i baštine Lepeničke doline. Susret Deževičana u Zagrebu je u petak, 13. listopada u 19 sati u Tribini Grada Zagreba (Kaptol 27).
Dnevnik.ba