StoryEditor
PANCIR S KRILIMA ANĐELA

Dalibor Nikolić za Dnevnik.ba: Kameni prsluk pokazuje što sve čovjek može otrpjeti i to stojeći uspravno

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  23.09.2021., 09:56h

Dalibor Nikolić, hrvatski i bh. akademski kipar i vizualni umjetnik iz Mostara, nedavno je na 20. Danima performansa u Varaždinu, izveo performans “Artwear” – umjetničko djelo koje je izradio u kamenu, a riječ je o panciru s krilima anđela.

Nikolić je, tako, 'kamenu jaknu' obukao i odjeven u nju, stajao na postamentu i šutio nekoliko minuta na središnjem varaždinskom trgu koji nosi ime Miljenka Stančića, jednog od velikana hrvatskog slikarstva.

Autor koncepcije 20. Dana performansa je povjesničar umjetnosti, Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, a Nikolić je sudjelovao na prijedlog Marina Ivanovića, predavača na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

image

Dalibor Nikolić, performas "Kameni prsluk"

GRADSKI MUZEJ VARAžDIN - Facebook

Egzistencija u kamenom prsluku teškom oko 50 kilograma 

Nikolićev “Artwear“ nastao je 2014. godine, a 'rodio' se iz razgovora koje je autor vodio u rodnom Mostaru s grupom berlinskih umjetnika. Pancir s krilima anđela pod nazivom “Stone carved jacket“ odjenuo je prvi puta 2014. godine kada je u njemu prošetao mostarskim ulicama i prešao Stari most, jedan od simbola grada.

Dalibor  Nikolić je, u izjavi za Dnevnik.ba, istaknuo kako “Artwear“ simbolizira egzistenciju u kamenu.

“Kamenu u kojem živimo u Hercegovini, okruženi kamenom, ali kamenom od kojeg se živjelo i od kojeg se morala stoljećima otimati zemlja da bi se posadila neka kultura, duhan ili voće ili povrće“, rekao je Nikolić za Dnevnik.ba.

Kameni prsluk odijeva na specifičan način, dodaje, što je teško verbalizirati, ali na sličan način kako odijevamo džemper.

image

Dalibor Nikolić, performas "Kameni prsluk"

GRADSKI MUZEJ VARAžDIN - Facebook

“Rad je, ustvari, potaknut razgovorima koje sam vodio s jednom berlinskom grupom umjetnika, gdje se nametnulo pitanje, što radimo za egzistenciju, a što za svoju volju i prostoru u kojem se slobodno izražavamo bez namjere da to komercijaliziramo. Unutar tog, došao sam do ovog – što je komercijalna narav moje umjetničke prakse i što je ono što je posve nekomercijalno“, rekao je.

Kameni objekt, dodaje Nikolić, u ovom kontekstu ima estetsku dimenziju koja nestaje u trenutku kada je 'jakna' odjevena jer tada njegovo značenje postaje njegova svrha.

“Ali govori doslovno, što je egzistencija unutar kamena. Senzacija je dodir kamena na ljudskom tijelo, jedno jedinstveno iskustvo. Na lokalnoj razini ima neka vlastita iščitavanja, ali danas, na globalnoj poanta je u sigurnosti i zaštićenosti“, rekao je.

image

Dalibor Nikolić, performas "Kameni prsluk"/Trg Miljenka Stančića/Varaždin/Hrvatska

GRADSKI MUZEJ VARAžDIN - Facebook

"Moguće je biti podvrgnut trpljenju i to izdržati" 

Teško je danas, dodaje Nikolić, biti siguran i ljudi to svugdje osjećaju jer smo „dionici vremena u kojem je sigurnost neprestano pod pritiskom“.

U Varaždinu je pasivno stajao kao promatrač u postamentu koji je, dodao, dao značenje monumenta u prostoru, a šutio je jer nije htio učitavati nova značenja.

“Sedam i pol minuta sam gledao prolaznike na trgu Miljenka Stančića. Gledali su mene i ja u njih. Htio sam pokazati i dati do znanja da koliko god nešto izgledalo teško, težak teret za nositi, da je, ipak, uz volju i želju moguće. Moguće je biti podvrgnut trpljenju i izdržati. Simbolizira pomalo i grotesku, vic, da čovjek i u najtežim uvjetima može stajati uspravno i podnositi određeni teret i pritisak vremena koji su mu nametnuti“, rekao je Nikolić.

U tom kontekstu, performativni karakter onog što se događa je točka u kojoj se sastaju skulptura, monument, kamen i čovjek, protivno uvriježenim mišljenjima da je skulptura sama po sebi u javnom prostoru monumentalna.

“Ovdje je čovjek, u kamenu i pod kamenom, skulptura, a predmet čini jasnu poveznicu između skulpture i performansa. Tu se dodiruju značenja i simboli“, rekao je.

image

Dalibor Nikolić, performas "Kameni prsluk"

GRADSKI MUZEJ VARAžDIN - Facebook

Posađen drvored hrastova u spomen na velikane hrvatskog performansa 

Podsjetimo, na 20. Danima performansa u Varaždinu koji su  autorski i tematski okrenuti sutrašnjici, a programski povijesti performansa, sudjelovali su, uz Nikolića, Ivana, Ivan Mesek, Darwin Butković, Bojan Mucko, Vanja Babić i Alen Novoselec. Otvoreni su izložbom “Povratak kapetana” Zlatka Dumanića u Varaždinu.

Posađen je i drvored hrastova kojim su komemorirani velikani hrvatskog performansa što predstavlja interpretaciju akcije barda ovog umjetničkog izraza, Josepha Beuysa pod nazivom "7000” hrastova.

Dnevnik.ba

19. listopad 2021 19:15