Pitanje je je li to što se HDZ-u dogodilo na europskim izborima u kategoriji crnog labuda, piše Jutarnji list i navodi da prema teoriji, neki događaj čini crnim labudom to što ga je teško predvidjeti na temelju (povijesnih) informacija ili podataka koje imamo prije nego što se dogodio, prenijela je Hina.
Druga karakteristika kaže: kad se crni labud dogodi, posljedice su velike. Treća karakteristika je: za njega naknadno pronalazimo objašnjenja, retrospektivno ga činimo predvidljivim i objašnjivim. To Nassirn Nicholas Taleb naziva iluzijom predvidljivosti za što smo, kako on to vidi, stvorili i znanstvene discipline (poput povijesti i ekonomije) koje nam da ju iluziju da razumijemo svijet, navodi dnevnik.
"Neki će pak reći da potreba za naknadnom ‘predvidljivosti‘ nastaje i zbog ega eksperata koji žele objasniti ono što prethodno nisu uočili. Taleb se svojom teorijom posebno suprotstavio pogledima u današnjem svijetu financija, statistike i rizika, a zapravo, koristimo li se njegovom teorijom, sve značaj no što se dogodilo, bilo pozitivno ili negativno, može biti kvalificirano kao crni labud od svjetskih ratova, preko burzovnih slomova, do terorističkih napada, tehnoloških izuma, interneta, knjiga poput ‘Harryja Pottera‘ ili lijeka Viagra", ističe Jutarnji list.
Autor u intervjuima i predavanjima objašnjava kako mu je ideja da potakne ljude da misle o nepoznatome kao i o potentnosti nepoznatoga, posebno određene klase događaja koje ne možete ni zamisliti, ali vas puno koštaju: rijetki, ali vrlo utjecajni događaji. A zašto baš crni labud? Nekad davno, prije europskog otkrića Australije, nitko nije vidio crnog labuda te se vjerovalo da postoje samo bijeli, piše Jutarnji list.
Dnevnik.ba