Inače, spomenuti institut 2012. dodijelio je nagradu Erdoganu za osobu desetljeća.
Institutom upravlja izvjesni Zijad Bećirović, vrlo dobar prijatelj bivšeg gradonačelnika Brčkog koji je zbog zlouporabe službenog položaja otišao u zatvor, a od spomenutog instituta je dobio nagradu za najboljeg gradonačelnika u BiH.
Priča se da je danas u Sloveniji Bećirović pod budnim okom tamošnje policije, jer, kako se tvrdi, ima bliske veze s radikalnim islamskim krugovima. Postoje sumnje na koji način i kojim novcem se financira njegov navodni institut koji nema nikakve znanstvene reference, već je očito obična poluga u rukama mešetara i sjecikese Zijada Bećirovića. - pisao je Avaz ranije.
"CIK je odgovoran za točnost, ažurnost i ukupan integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije, odnosno biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječilo glasanje uz tuđe identifikacijske dokumente? Zašto ne postoji videonadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja, nego cjelokupan prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi znatan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom", neka su od pitanja koja se postavljaju u analizi.
Kako se navodi, privatne firme Atlantik BB d.o.o. Banja Luka i Grafomark d.o.o. Laktaši tiskali su glasačke listiće za izbore u BiH s vrlo upitnim nadzorom prilikom tiskanja, što otvara mogućnosti zloupotrebe i eventualnog tiskanja dodatnog broja glasačkih listića, posebno u entitetu Republika Srpska.
"Sporan je izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH, a još je sporniji izbor Željke Cvijanović za predsjednicu Republike Srpske. Promatrači uglavnom nadzor izbora vrše do 19 sati, a izborne krađe se najčešće događaju nakon toga.
Tvrdnje promatrača se odnose samo na vanjski izgled izbornog procesa, dok se izborne krađe i prevare vrše na puno sofisticiranije načine", navodi se u analizi, ali bez objašnjenja za spomenutu tvrdnju.
Kako ističu, za većinu nepravilnosti SIP se proglašava nenadležnim ili prebacuje odgovornost na druge. Navode da se ovdje otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova SIP-a, odnosno njenog predsjednika, zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne odražavaju stvarnu volju birača.
Navode da zabrinjava broj od 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim razinama vlasti, što predstavlja blizu osam posto od ukupnog broja glasačkih listića. Europski standard kreće se od jedan posto nevažećih listića.
"Nevažeći glasački listići su posebno utjecali na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Naime, razlika između prvoplasiranog Šefika Džaferovića (SDA) i drugoplasiranog Denisa Bećirovića (SDP) iznosila je svega 16.000 glasova. Kada se uzme u obzir da je Bećirović bio favorit izbora kojeg je podržavalo čak sedam političkih stranaka, sve upućuje na neregularnost prilikom izbora Džaferovića. Prema predizbornim anketama za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH favorit je bio Bećirović, na drugoj poziciji se nalazio Fahrudin Radončić (SBB), dok je Džaferović zauzimao tek treću poziciju. Dogodilo se da je Radončić već treći put pokraden na izborima za člana Predsjedništva BiH, dok se Bećiroviću to dogodilo tek prvi put. Sve upućuje na to da je namjera bila pokrasti Radončića, dok je Bećirović postao kolateralna šteta tih namjera i tako je spriječen njegov ulazak u Predsjedništvo BiH", kažu u IFIMES-u.
Analitičari smatraju da je SIP izvan demokratskog nadzora.
"Zašto nitko od članova CIK-a nije uhapšen, jer počinjena djela predstavljaju kriminal? Sve upućuje na to da CIK sudjeluje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kako je moguće boriti se protiv SIP-a, jer na odluke SIP-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno s Tužiteljstvom BiH i Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi, radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji koja samo izvana ima demokratski legalitet", zaključili su.
Osim neutemeljenih napada na SIP, iz navedenog instituta ponudili su i ‘rješenje‘ po pitanju izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Koliko je podrške zaista dobio Čović?
Za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata izabran je Željko Komšić (op.a. dominantnim bošnjačkim glasovima). To je izazvalo lavinu (ne)osnovanih napada na njega osobno. Dovodi se u pitanje njegov legitimitet koji čak vodi ka prebrojavanju njegovih krvnih zrnaca, kažu u IFIMES-a.
"Po logici HDZ-a, član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata može biti samo onaj za koga masovno glasaju Hrvati i koji mora biti iz Zapadne Hercegovine, iako u Zapadnoj Hercegovini živi svega 1/3 od ukupnog broja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjerojatno zbog nakaradne politike HDZ najviše Hrvata iz BiH živi u inozemstvu. Zanimljivo je da je Čović imao samo 100.000 tzv. hrvatskih glasova, dok je imao oko 1/3 tzv. nehrvatskih glasova. Postotak tzv. hrvatskih glasova je vrlo skroman, jer prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH živi blizu 550.000 Hrvata. Gdje se nalazi Čovićev legitimitet sa 100.000 hrvatskih glasova, ako je ukupan broj birača 3,3 milijuna", navode u IFIMES-u očito namjerno zanemarujući činjenicu da je Čović odnio pobjedu u svim općinama sa značajnom hrvatskom većinom, kao i u hrvatskom biračkom tijelu gdje je dobio više od 80 posto glasova.
Cijelu "analizu" pročitajte OVDJE
I. Crnjac/ Dnevnik.ba