Jedna država, dva entiteta, Republika Srpska na 49 posto i Federacija BiH na 51 posto teritorija, Distrikt Brčko, tri naroda, četrnaest vlada i parlamenata, 260 ministara, ustav kao dio Daytonskog sporazuma, nikad potvrđen u parlamentu. To je današnja Bosna i Hercegovina. Društvo podijeljeno na tri nacionalne zajednice. Daytonski sporazum, potpisan u prosincu 1995. u američkoj vojnoj bazi u Ohiju, zaustavio je rat, ali je li donio mir? Za njega kažu da je “kao švedski stol”. Svatko s njega uzima i tumači ga kako mu odgovara.
– To je zapravo potpisano u Daytonu, druga je stvar što se manipulira, zlorabi ustav Bosne i Hercegovine i ovdašnji zakoni, što se pokušavaju na neki način stvoriti rješenja da bi se eliminirao jedan narod i stvorio veći prostor za one brojnije, ja bih rekao da je to samo nastavak rata u miru, istaknuo je Zoran Krešić, novinar i analitičar Večernjeg lista.
Dominantne politike u BiH su etnonacionalne. Tako npr. Republika Srpska odbija svaku mogućnost izmjene Daytonskog sporazuma. Parlamentarna skupština BiH, kao središnje zakonodavno tijelo, uvjetovana je etno-teritorijalnim ustrojem. To znači da svako donošenje zakona može biti blokirano.
I tu se krug zatvara. U Federaciji BiH izmjenom načina biranja u Dom naroda stvorena je mogućnost nametanja hrvatskih zastupnika. Nametnuti statut grada Mostara ponajbolje oslikava političke odnose.
– Na sličan je način neustavno diskriminacijski izbor sukladno broju birača u Domu naroda Federacije, jedna goraždanska županija s 24 Hrvata daje jednog izaslanika, a recimo Posavska županija gdje je 30000 Hrvata daje jednog izaslanika u Dom naroda. Takav izborni sustav nam je donio, ja bih rekao, političke monstrume gdje narušavaju društvene i političke odnose Bošnjaka i Hrvata koji hladno upišu u izjavnom obrascu da su Hrvati i uzurpiraju hrvatske pozicije. Na isti način izbornim inženjeringom je Željko Komšić bošnjačkim glasovima izabran u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, rekao je Damir Džeba, zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Sarajevski sveučilišni profesor Asim Mujkić smatra da BiH neprovođenjem presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, tj. da Židovi i Romi mogu birati i biti birani, nije u stanju provesti Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Podsjetimo, Sud je ocijenio da je uskraćivanje prava kandidiranja pripadnicima tzv. nekonstitutivnih naroda za Predsjedništvo i Dom naroda BiH kršenje ljudskih prava te da to treba izmijeniti u Ustavu BiH.
– Zbog te odluke,vezano za slučaj Sejdić-Finci, i niza drugih presuda koje su razotkrile temeljni paradoks u ustavno-pravnoj arhitektonici BiH, situacija koji se mora riješiti. Dakle, bit će bolni lomovi jer naprosto princip etnopolitičkog organiziranja nije u stanju ponudi učinkovito upravljanje ovom zemljom, što se vidi evo od lokalnog, evo od Mostara, pa sve do nivoa države, objašnjava dr. sc. Asim Mujkić, Fakultet političkih znanosti u Sarajevu.
Federacija BiH još nema ustrojenu vlast nakon posljednjih općih izbora 7. listopada 2018. Hrvati, odnosno HDZ BiH, inzistiraju na promjeni Izbornog zakona, ali i na rekonstrukciji entitetske vlade. Bošnjački SDA smatra da Hrvati ne mogu uvjetovati rješenja.
– Ja se bojim da nedostatak političke volje od strane mahom bošnjačkih unitarističkih stranaka je uvjetovan time što oni žele stalno nad Hrvatima, pa i Srbima i svima ostalima na nekim razinama držati Damoklov mač da će im i četvrti put izabrati Komšića i da će drugi put postaviti vladu sličnu onoj vladi Platforme iz 2011. i 2014. godine što zemlju drži u nekoj vrsti permanentne, akutne ili potencijalne krize, istaknuo je Milan Sitarski, IDPI Mostar.
– Hrvati trebaju birati svoje političke predstavnike u vlasti bez da ih nameću kao što smo bili svjedoci iz bivše Jugoslavije kada se Beograd poigravao sa Sejdom Bajramovićem namećući tamo predstavnike, smatra Zoran Krešić, novinar i analitičar Večernjeg lista.
U Bosni i Hercegovini nema brzog recepta ni čarobnog štapića za rješenje političke krize. Europa je odavno pronašla model.
– Bosna i Hercegovina kao federalna konsocijacijska država najsličnija je Belgiji u europskim okvirima. Mora biti tako ustrojena i konstituirana da su na odgovarajući način konstituirani i jedni i drugi organi vlasti, i oni koji su namijenjeni građanskom predstavljanju, po načelu jedan čovjek jedan glas, i oni koji su namijenjeni predstavljanju konstitutivnih naroda koji su u BiH ustavna kategorija, rekao je Milan Sitarski, IDPI Mostar.
No narodi i građani u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočavaju s posljedicama političke krize.
– Ja imam djecu u inozemstvu. Potpuno sam bezbrižan što radi vlada, ne gledam televiziju, ne čitam novine jer ne mogu to podnijeti, živim u svom mikrosvijetu, istaknuo je građanin Sarajeva.
– Znamo, slušamo svaki dan, to je sve stalo, kuda idemo, ne znamo, govori jedna građanka Sarajeva.
Bosna i Hercegovina ipak ide u korak sa suvremenim svijetom. Naime, pristupila je sporazumu o neiskorištavanju Mjeseca i drugih nebeskih tijela te ih neće eksploatirati i izražavati zahtjev za suverenitet dok su ovozemaljski problemi još uvijek na čekanju, zaključuje Ilko Barbarić.
Dnevnik.ba