StoryEditor
KNJIGA-SPOMENIK

Bosanski križ Ivana i Josipa Lovrenovića: Alternativna enicklopedija jednog potonulog svijeta

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  27.10.2022., 07:31h

Bosanski križ, jedinstvena je i specifična nadgrobna skulptura iz vremena osmanske Bosne, unikatan znak kojim su se kršćanski grobovi obilježavali na prijelazu 15. u 16. stoljeće u selima oko Travnika, Jajca, Livna, Zenice, Pougarja, Mrkonjić-Grada. Ivan Lovrenović, jedan od najvećih pisaca našeg jezika, esejist i publicist posvećen toj "potonuloj Bosni" i Josip Lovrenović, fotograf i likovni umjetnik, putovali su po Bosni i ‘gledali‘ križeve, a rezultat tog je knjiga-spomenik, monumentalna kulturno-povijesna studija posvećena fenomenu bosanskog križa - nepoznatog i neistraženog oblika koji je ostao u zapećku pred magijom stećaka. Stećaka ima i izvan granica BiH, ali ovi križevi postoje samo u Bosni - i samo u nekim dijelovima srednje Bosne.

„Bosanski križ“, kulturno-povijesna studija Ivana i Josipa Lovrenovića, kapitalno djelo u bibliografiji kulturne povijesti BiH, enciklopedija je nadgrobnim spomenima u formi antopomorfnog križa kojim su se na području Bosne obilježavali kršćanski grobovi nakon što je uspostavom Osmanskog carstva nastalo društvo s tri razdvojene vjere.

Bosanski križ - nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti zadržala se kod katolika u srednjoj Bosni do danas

Ova se specifična spomenička skulptura zadržala kod katolika u nekim dijelovima srednje Bosne kroz nekoliko stoljeća do danas. Iako se kroz vrijeme razvijala i mijenjala nikad nije izgubila početni oblik.

„Bosanski križ – nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti“, knjiga-spomenik, na 550 stranica objašnjava pojavu ove spomeničke baštine i donosi terenski uvid u njezino stanje na tridesetak lokacija po srednjoj Bosni, uključujući i 330 novih fotografija Josipa Lovrenovića kao i šest preglednih karata.

 „Bosanski križ“ objavljen kod zagrebačko-sarajevskog Synopsisa i travničkog Drama radosti, podijeljen na tri dijela – razmatranja o bosanskom križu (vrijeme nastanka, bilješke o kontekstu, postanak, tumačenja, natpisi, ikonografija i simbolika), drugi dio knjige – topografija – itinerar kalendar prati fenomenološku analizu križeve koje su Ivan i Josip Lovrenović pronašli na brojnim grobljima u selima i naseljima oko Travnika, Novog Travnika, Jajca, Pougarja, Livna, Rame, Mrkonjić- Grada i Zenice.

image

Bosanski križ - nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti

JOSIP LOVRENOVIć - Dram Radosti/Synopsis

Fenomen križa kojim su kršćanski grobovi obilježavani od prijelaza 15. u 16. stoljeće 

“Ništa o križevima ne znamo, osim njih samih“, riječi su Ivana Lovrenovića, autora teksta ove knjige, koje zapravo ponajbolje opisuju fenomen križeva kojima su se kršćanski grobovi počeli obilježavati od prijelaza 15. u 16. stoljeće nakon što je zamrla srednjovjekovna kultura obilježavanja grobova stećcima.  

“Razdoblje koje je uslijedilo stećcima ostavilo je zadivljujući kulturni znak, fenomen zagonetan i unikatan u razmjerima balkanskim i europskim, a do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen”, naveo je Ivan Lovrenović.

image

Križevi na Docu kod Travnika

JOSIP LOVRENOVIć - Josip Lovrenović

Jergović: Bosanska putopisna avantura, putovanje kroz zaborav 

Miljenko Jergović, hrvatski i bh. pisac, ističe da je toliko toga u Bosni pred nestajanjem i da smo toliki mi u Bosni i iz Bosne nestali, ali povijest koja iščezava je nešto je drugo.

“Za nas manje-više, dok god smo o sebi u stanju govoriti. Ali artefakti koji nestaju, povijest koja iščezava jer se u njoj tehnikom akvarela pretapaju činjenice i mitovi, nešto su drugo. Oni nestaju poput jezika koji ostaje bez posljednjih svojih govornika. Zauvijek. Ivan Lovrenović s Josipom Lovrenovićem, fotografom, bilježi posljednje tragove bosanskog križa, znaka koji je po mjestu i vremenu svoga nastanka jedinstveno naš, drugdje ga nema. Taj antropomorfni križ, čovjek pretvoren u križ, golem i čudan tema je arheološka, antropološka, u najužem smislu semiološka. Ivan Lovrenović obradio ju je na uzorno znanstven, ali i esejistički način. Njegova i Josipova knjiga jedna je bosanska putopisna avantura, putovanje kroz zaborav“, rekao je Jergović za Dnevnik.ba.

image

Križevi na Šikalu

JOSIP LOVRENOVIć - Josip Lovrenović

Mlakić: Testamentarna knjiga, alternativna enciklopedija jednog potonulog svijeta 

Josip Mlakić, pak, podsjeća na riječi fra Mire Jelečevića, profesora s Franjevačke teologije u Sarajevu koji je ovo Lovrenovićevo djelo nazvao – knjigom spomenikom.

“Mislim da ne postoji bolji opis ove knjige od ovoga. Na jednom mjestu u knjizi, Lovrenović karakteristične bosanske nadgrobne spomenike u formi antropomorfnoga križa naziva zatajenom i nepoznatom kulturnom baštinomkoja je do danas ostala nerazjašnjen fenomen. 'Ništa o križevima ne znamo, osim njih samih, kaže Lovrenović na jednom mjestu'“, podsjeća Mlakić za Dnevnik.ba.

„Bosanski križ“ je, dodaje Mlakić, testamentarna knjiga, neka vrsta alternative enciklopedije jednog potonulog svijeta, koja može poslužiti i kao epitaf jednoj jedinstvenoj, višestoljetnoj civilizaciji koja je nastala na ničijoj zemlji, stiješnjena između osmansko-islamskog i zapadno-kršćanskog civilizacijskog kruga.

"A koja je, sudeći po svemu, došla do svoga kraja, kao brojne druge civilizacije prije nje, s tim da ovdje govorimo o spomeniku svijetu čijih suputnika i suvremenika još ima među živima", rekao je Mlakić. 

Enes Škrgo, glavni urednik nakladničke kuće Dram radosti i kustos u "Memorijalnoj muzeju – Rodna kuća Ive Andrića", podsjeća da su bosanske križe, utonole u zemlju, utonulule u  naš zaborav, posljednji put motrile ljudske oči kada su ih  Ivan Lovrenović i Josip Lovrenović pronalazili na sakralnim mjestima i  traga će im ostati jedino u fotografijama i riječima u knjizi Bosanski križ, lako bi se moglodo goditi da se umjesto nadgrobnih spomenika podignu kojekakve šopinghane ili parkinzi za aute.

Škrgo: Stećci postoje i izvan BiH, ali bosanski križ samo u određenim dijelovima Bosne 

“Mramorovi, kami, bilizi i mašeta, danas poznati kao stećci, postoje i izvan Bosne i Hercegovine, a bosanski križ nalazimo samo u Bosni i Hercegovini, samo u određenim dijelovima zemlje, što ovom spomeniku daje atribuciju unikatnog na Balkanu i u Evropi. Kao prva monografija o ovoj velikoj temi, knjiga Bosanski križ otvara mogućnosti za dodatna istraživanja i tumačenja jedinstvenog kulturnog fenomena“, izjavio je Škrgo za Dnevnik.ba.

Po svojoj spisateljskoj i likovno-fotografskoj serioznosti i obimnosti, po autorskoj koncepciji ištamparskoj opremi, dodaje Škrgo, Bosanski križ pridružuje se epohalno najznačajnijem izdavačkom projektu u BiH, Biblioteci Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine izdavačkih kuća „Veselin Masleša“ i „Svjetlost“ u Sarajevu.

image

Križevi na Vinišću

JOSIP LOVRENOVIć - Josip Lovrenović

Đikić: Unikatan i mističan kulturni znak nepravedno ostao u sjeni monumentalnosti i magije stećaka 

Ivici Đikiću su, kako kaže, zadivljujuća najmanje tri momenta; prvi je  cjeloživotna i ganutljiva očaranost Ivana Lovrenovića autentičnošću i začudnom ljepotom nadgrobnih spomenika iz 'srca Bosne' nastalih u vrijeme turske vlasti.

“Ti 'križi', kojima bosanski kršćani počinju obilježavati grobove poslije doba stećaka, unikatan su i mističan kulturni znak koji je nepravedno ostao u sjeni monumentalnosti i magije stećaka“, rekao je Đikić za Dnevnik.ba.

Djelo kojim je Lovrenović zadužio bh. kulturu kao malo tko prije njega Ivan Lovrenović ispravlja tu nepravdu, dodaje Đikić, a u tome mu asistira Josip Lovrenović izvanserijskim fotografijama.

“Drugi moment je Lovrenovićevo duboko poznavanje fenomena koji skrupulozno istražuje i kojem se divi desetljećima, fenomena koji nije moguće razumjeti izvan potpunog uranjanja u kontekst vremena i prostora“, ističe Đikić i napominje  treći moment: spisateljsku samozatajnost i odsustvo ikakve kategoričnosti u suočenju s tim autohtonim i čudesnim oblikom ljudskog izražavanja.

“Ukratko, još jedno u nizu djela kojima Lovrenović zadužuje bosanskohercegovačku kulturu kao malo tko prije njega“, rekao je Đikić.

"Protiv kvara, smrti i nestajanja"

Jedna od najljepših književnih opservacija uopće, po Mlakićevom mišljenju je ona iz Andrićeva romana "Na Drini ćuprija" gdje Andrić opisuje Dauthodžu Mutevelića, osobu koja je očajnički, do kraja života, pokušavala spasiti višegradski Kameniti han od propadanja, ' taj  mudri i pobožni, tvrdoglavi i uporni čovek koga je kasaba dugo pamtila, nije se ničim dao odvratiti od svog bezizglednog napora. Radeći predano on se odavno bio pomirio sa saznanjem da je naša sudbina na zemlji sva u borbi protiv kvara, smrti i nestajanja, i da je čovek dužan da istraje u toj borbi i onda kad je potpuno bezizgledna'.

Ovo je kontekst u koji se savršeno uklapa - Bosanski križ" Ivana Lovrenovića, kao nemjerljiv doprinos plemenitoj donkihotovskoj borbi - protiv kvara, smrti i nestajanja; jednog svijeta kojemu i sam pisac pripada.

Dnevnik.ba 

26. studeni 2022 10:48