Article_Top_970x250

Borislav Ristić: Zagreb je ključ europske budućnosti BiH, a Sarajevo kočnica na tom putu

the conservative

Borislav Ristić: Zagreb je ključ europske budućnosti BiH, a Sarajevo kočnica na tom putu

velj 15, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Borislav Ristić (Foto: Dnevnik.ba)

Borislav Ristić jedno je od onih kolumnističkih pera koja godinama pomno prate političku scenu s one strane ‘Bare’, navodi The Conservative u opisu sugovornika. Uvijek otvoren, lucidan i spreman izaći izvan uvriježenih i sve skučenijih okvira unutar medijskog prostora, Ristić je prava adresa za odgovore na teška pitanja koja čekaju Ameriku i ostatak zapadnog svijeta.

Europsko rješenje (bosanskohercegovačke krize, op.ur.) ne odgovara Bošnjacima jer ono znači odricanje od suvereniteta, a oni upravo to pitanje suvereniteta žele prvo riješiti u svoju korist, bar na razini Federacije, rekao je analitičar i kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić u intervjuu za hrvatsko izdanje online magazina The Conservative.

Govoreći o Bosni i Hercegovini i njenom položaju u odnosu na zemlje regije, Ristić je izjavio kako puno toga ovisi i o razvoju situacije na Kosovu.

„Trump je pokeraš i nikada ne otkriva karte do kraja, tako da ne znamo koje bi još poteze povukao da je ostao u Bijeloj kući. Vjerojatno bi preko Kosova izvukao Srbiju iz ruskog zagrljaja i time smanjio potencijal za izazivanje kriza na Balkanu. Srbija ne bi imala drugog izlaza osim vezivanja za Zapad, što bi dodatno pacificiralo cijelu regiju. Naravno, ovdje u igri nije samo Amerika, već i druge regionalne sile, poput Rusije, Turske i EU. Iako se Rusi predstavljaju kao veliki zagovornici srpskih interesa na Kosovu, njih Kosovo zanima isključivo zbog Krima. Njihov je interes oko Kosova riješiti taj problem preko OUN-a, čime bi se stvorio legalni okvir za odcjepljenja Krima od Ukrajine. Priznanjem Kosova bili bi zadovoljeni apetiti Turske, ali bi zauzvrat tu bila povučena granica njihovom utjecaju na Balkanu, odnosno, izgubili bi utjecaj oko BiH. Tako rješavanje 'kosovskog pitanja' istovremeno krije i opasnosti od moguće nove krize, ali i otvara prostor za stabilizaciju Balkana i BiH. Bidenovim izborom to vjerojatno sve staje i pokušat će se s nekim novim aranžmanom. To vjerojatno znači odgađanje rješavanja problema i produžavanje nestabilnosti u regiji.“

Kazao je i kako se Amerika sada bavi sobom i svojim unutarnjim problemima, tako da ne zna koliko ima snage za bavljenje „tamo nekim Balkanom“.

„Naklonost demokrata konceptu 'građanske Bosne' i Bošnjacima notorna je stvar. Iran i Turska vjerojatno će ojačati, Rusija također, jer im je Trump svojom inicijativom oduzeo dah, što sve može podići uloge i zakomplicirati stvari. No za nadati se je kako do toga ipak neće doći jer je proces već daleko odmakao, a mi smo ovdje ipak provincija, i to jako mala provincija, pa se valjda neće koplja lomiti baš na nama. Možda je i bolje sačekati još četiri godine dok ne dobijemo stabilnu vlast u Americi pa onda ići na definitivno rješenje, nego sada zaglaviti u nečemu što bi bio loš kompromis divergentnih sila.“

Ristić je rekao kako je Bosna i Hercegovina jedna među mnogim nesretnim državama čiji narodi ne žele živjeti zajedno, ali te države ipak postoje jer ne postoje nikakva druga optimalna institucionalna rješenja.

„Ona (BiH) nikad neće postati funkcionalna država, već će uvijek biti sigurnosni izazov za okruženje i protektorat međunarodne zajednice. Unutar tog okvira uvijek će na podršku velikih nailaziti oni interesi koji se najbolje prodaju kao 'garant mira i sigurnosti'. Dakle, puno je toga i do igrača na terenu, a ne mislim da su tu Hrvati u lošijem položaju od ostalih i bez svojih aduta. Dapače, ako su sve te zemlje na putu europskih integracija, onda Zagreb, a ne Beograd, predstavlja njihova prirodna vrata na Zapad. Tako da je puno toga i do nas, kako se mi postavljamo. Naš je paradoks to što hrvatska desnica bježi od Balkana iako to znači okretanje leđa Hrvatima u BiH. Hrvatska ljevica nema taj kompleks, ali BiH vidi kao 'građansku državu' koja ih podsjeća na mini-Jugoslaviju, što je agenda koju zagovaraju Bošnjaci kako bi ostvarili hegemoniju većinskog naroda, uglavnom na štetu Hrvata. Tako da prvo moramo definirati neke stvari u Zagrebu želimo li imati jasnu strategiju prema BiH i biti od pomoći hrvatskom narodu tamo.“

Ako je Hrvatska doista portal u neku bolju stvarnost za BiH, kakvu bi politiku trebao voditi službeni Zagreb, pitao je The Conservative.

Ristić je odgovorio da se Zagreb tu, prije svega, treba lišiti svog provincijalizma i kompleksa manje vrijednosti pred Beogradom te iskoristiti svoje prednosti kako bi ostvario utjecaj.

„BiH može na Zapad samo preko Hrvatske. Europsko rješenje ne odgovara Bošnjacima jer ono znači odricanje od suvereniteta, a oni upravo to pitanje suvereniteta žele prvo riješiti u svoju korist, bar na razini Federacije. Zbog toga im odgovara da BiH što kasnije uđe u EU. Stoga mislim da Hrvati u BiH trebaju biti motor priključenja BiH Europskoj uniji i ponuditi se EU kao prirodni saveznik. To znači nikako se ne vezivati za Beograd i presjeći sve veze s eventualnim ruskim utjecajem. Konačno, o sudbini BiH neće odlučivati Beograd ili Moskva, već Bruxelles i Washington. Zašto bi onda Hrvati u BiH pokušavali preko Dodika ostvariti svoje interese – nije li bolje i prirodnije da Srbi u BiH traže saveznika u Zagrebu jer je to i na njihovu korist? Članstvo u EU snažan je mehanizam i to je prednost koju trebamo iskoristiti kako bismo imali stabilnost u susjedstvu i smanjili sigurnosne izazove koji bi odatle mogli dolaziti u budućnosti, ali i ostvarili utjecaj na politike koje će se provoditi. Prvi je korak u tom smjeru učinjen nedavnim potezima, kada su poslane poruke pomirenja u Hrvatskoj. Odnosi Srba i Hrvata u Hrvatskoj, unatoč redovnim lošim porukama službenog Beograda - ili baš zbog toga - nikad nisu bili bolji nego danas i to je velika pobjeda Zagreba. Takve su poruke i signal Zapadu na koga se treba osloniti kako bi se ostvario cilj stabilnosti i mira u regiji.“

Dnevnik.ba