Article_Top_970x250

Bliski istok na rubu rata: Evo kakav je odnos snaga, tko su neprijatelji a tko saveznici

eskalacija

Bliski istok na rubu rata: Evo kakav je odnos snaga, tko su neprijatelji a tko saveznici

ruj 17, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Reuters/Profimedia/Ap/Alamy

Napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji podigao je napetosti na Bliskom istoku na sam rub rata, a značajan pad proizvodnje nafte u toj državi mogao bi dovesti do globalnog ekonomskog potresa, zaključci su brojnih analitičara koji su u ponedjeljak komentirali razvoj događaja.

Najveće otvoreno pitanje napada i bilo je tko je odgovoran za napad. Iako su jemenski Huti još u subotu preuzeli odgovornost za napade, tvrdeći da su izvedeni uz pomoć deset dronova, sve veći broj dužnosnika američke vlade direktno ili indirektno za napade krivi Islamsku Republiku Iran, koja je službeno porekla bilo kakvu odgovornost, piše Jutarnji list.

Američki predsjednik Donald Trump isprva nije izravno optužio Iran, nego je na Twitteru samo objavio kako ima “razloga vjerovati da se zna tko je krivac”. No, drugi članovi njegove vlade nisu bili toliko suzdržani. Ministar energetike Rick Perry, govoreći na konferenciji Međunarodne agencije za atomsku energiju u Beču, osudio je Iran zbog napada na Saudijsku Arabiju.

Bez okolišanja

- Ovo je bio namjerni napad na globalnu ekonomiju i globalno tržište energije - rekao je Perry i naglasio da Iran “mora odgovarati” za taj napad. I američki državni tajnik Mike Pompeo nije okolišao u dijeljenju optužbi te je optužio Iran za “napad bez presedana na svjetske zalihe energenata”. Kasno u ponedjeljak i sam Trump je izjavio da se čini da Iran stoji iza napada, ali da on želi izbjeći sukob kao i da treba pričekati i biti siguran tko je počinitelj napada.

Iranska strana je porekla bilo kakvu odgovornost za napade, a na Pompeove su riječi odgovorili da su “te besplodne i slijepe optužbe i primjedbe potpuno neshvatljive i beznačajne”. Visoki časnici Iranske revolucionarne garde naglasili su da je Islamska Republika spremna za rat.

- Svi bi trebali znati da su sve američke baze i njihovi nosači zrakoplova u krugu od 2000 kilometara oko Irana unutar dometa naših projektila - izjavio je čelnik zračnih snaga Revolucionarne garde Amirali Hajizadeh za iransku novinsku agenciju Tasnim.

Prijetnje oružanim sukobom nisu izostale ni s američke strane, pa je tako predsjednik Trump najavio da je SAD “spreman za paljbu”. “Čekamo Kraljevstvo Saudijske Arabije da nam jave za koga misle da je odgovoran i pod kojim uvjetima krećemo dalje”, napisao je Trump.

Na satelitskim snimkama napada na dva naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji vidljivi su tragovi 19 eksplozija. Sigurnosni stručnjaci tvrde da mjesta udara odgovaraju scenariju prema kojem su projektili lansirani iz Irana ili Iraka, a ne iz Jemena. Iračka vlada oštro je odbacila tvrdnje da su napadi lansirani s iračkog teritorija, no u južnim dijelovima te države djeluju skupine militanata koje sponzorira Iran.

Pronađene naprave

Saudijski i američki obavještajci analiziraju nekolicinu eksplozivnih naprava koje, čini se, nisu pogodile svoje ciljeve, a pronađene su sjeverozapadno od naftnih postrojenja. Još nisu poznati detalji o točnoj metodi napada, no jemenski Huti tvrde da je napad izveden upotrebom deset dronova. Navodno je za izradu pojedinog drona potrebno tek 15 tisuća dolara.

Huti su proteklih mjeseci izveli više napada dronovima na civilne zračne luke u Saudijskoj Arabiji, Abu Dhabiju i Dubaiju. Saudijska vlada i njezini zapadni saveznici vjeruju da su Huti do tehnološki naprednih dronova došli uz pomoć Irana, no i Huti i Iran to poriču.

Iako smjer napada ukazuje na to da je najvjerojatnije stigao sa sjevera, iz smjera Irana ili Iraka, stručnjaci za sada ne odbacuju mogućnost da je napad lansiran iz Jemena te je namjerno izveden iz smjera sjevera. No, takva mogućnost čini se najmanje vjerojatnom, ako ni zbog kojeg drugog razloga, onda zato što je velika šansa da bi netko uočio dronove na putu prema iranskom zračnom prostoru.

Šteta na postrojenju Abkaik, najvećem u svijetu, izrazito je značajna. Prema neimenovanim izvorima koje citira Reuters, za sanaciju će biti potrebni tjedni, možda čak i mjeseci. Napadom je ukupan kapacitet prerade sirove nafte u Saudijskoj Arabiji srezan za otprilike polovicu ukupne proizvodnje te države. Radi se o padu globalne proizvodnje od oko 5 posto. Napad je također pogodio Aramco, državnu naftnu kompaniju Saudijske Arabije, baš dok se pripremala za javnu ponudu dionica. Organizacijski problemi nedavno su riješeni smjenom glavnog direktora, a Saudijci su se nadali da će Aramco postići tržišnu vrijednost od oko 2 bilijuna dolara, dvostruko veću od Microsofta koji je trenutno najvrednija tvrtka. Napad na najveće svjetsko postrojenje, u vlasništvu Aramca, poslalo je investitorima ozbiljno upozorenje da se radi o tvrtki čije je poslovanje podložno nepredvidljivim rizicima.

Amortizacija

Iako je smanjenje proizvodnje podiglo svjetske cijene nafte, čime bi se mogli okoristiti drugi najveći proizvođači nafte izvan Bliskog istoka - Sjedinjene Države i Rusija, Saudijska Arabija već je najavila kako će smanjenje proizvodnje amortizirati otpuštanjem dijela svojih naftnih zaliha, a slično je najavio i Trump. Pojedini analitičari već napominju da bi rast cijena nafte, koja bi mogla doseći i 80 dolara ako se šteta u Abkaiku ne sanira unutar nekoliko tjedana, mogao zapravo ići i na ruku Saudijcima, koji bi pritom mogli prodati dio svojih zaliha po napuhanim cijenama. Predsjednik Trump na Twitteru je pokušao umiriti naftno tržište i nahvaliti se, ističući da SAD-u “ne trebaju nafta i plin s Bliskog istoka”, no da će pomoći svojim saveznicima. Izvori iz Trumpova kabineta prošli su tjedan, prije napada, tvrdili da je Trump spreman sjesti za pregovarački stol s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem na otvorenju sjednice UN-a sljedeći tjedan, no Iran je odbacio bilo kakvu mogućnost sastanka.

- Niti je takav plan u našem rasporedu, niti će se nešto takvo dogoditi - rekao je Sajed Abas Musavi, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.

Od napada na tankere do dronova

12. svibnja - četiri naftna tankera sabotirana u Omanskom zaljevu, od toga dva u vlasništvu Aramca. U UN-ovu izvješću se zaključuje da se radi o “napadu iza kojeg mora stajati država”, a SAD optužuje Iran

24. svibnja - SAD šalje dodatnih 1500 vojnika u Perzijski zaljev, izviđačke letjelice, ratne zrakoplove i vojne inženjere

17. lipnja - još dva naftna tankera napadnuta u Omanskom zaljevu. SAD ponovno krivi Iran i najavljuje slanje još 1000 vojnika u regiju

20. lipnja - Iranska revolucionarna garda srušila je američki izviđački dron RQ-4A Global Hawk u Hormuškom tjesnacu

22. lipnja - SAD lansirao cyber napade na raketna i protuzračna postrojenja Iranske revolucionarne garde

4. srpnja - Gibraltar, uz pomoć britanskih specijalaca, zaplijenio iranski naftni tanker Grace 1, koiji je navodno prevozio naftu za postrojenje u Siriji

11. srpnja - Iranska garda pokušala je zaplijeniti tanker British Heritage, no gardijske čamce potjerala je britanska fregata HMS Montrose

20. srpnja - Iranska garda zaplijenila je britanski naftni tanker Stena Impero u Hormuškom tjesnacu

15. kolovoza - Gibraltar je pustio tanker Grace 1 nakon što je dobio pisana jamstva od Teherana da njegova nafta neće završiti u Siriji

7. rujna - Grace 1, preimenovan u Adrian Darya 1, snimljen ispred sirijske luke Tartus nakon što je isključio odašiljače

14. rujna - dronovi napali najveće svjetsko postrojenje za preradu nafte u Abkaiku, odgovornost preuzeli jemenski Huti

Kako su Saudijci izgubili Jemen

Jemenski pobunjenici Huti objavili su da su bez ičije pomoći s deset dronova napali najveće saudijsko naftno postrojenje, ali Saudijci i Amerikanci tvrde kako iza napada stoji Iran.

Mike Pompeo, ministar vanjskih poslova SAD-a, dao je izjavu iz koje je očito da u Washingtonu ciljaju na Teheran: “Iran je sada pokrenuo napade bez presedana na svjetsku opskrbu energentima”. Pompeov nastup je lako shvatljiv. Teokratska diktatura Saudijska Arabija spada među glavne američke saveznice, a Iran među - neprijatelje. Tu su poklapaju interesi SAD-a i Izraela, koji Irance također smatraju glavnim neprijateljima jer ovi naoružavaju Hezbolah u Libanonu. U takvom kolopletu Saudijci su optužili Teheran da je Hutije opskrbio raketama i bespilotnim letjelicama koji su korišteni u napadima na saudijske gradove. Saudijski državni mediji odmah su izvijestili kako je prestolonasljednik Mohamed bin Salman u telefonskom razgovoru rekao američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da je Kraljevstvo “voljno i sposobno” odgovoriti na napade na nafta postrojenja za koja su odgovornost preuzeli Huti. Zauzvrat je Trump Salmanu potvrdio da je SAD spreman na suradnju s Kraljevstvom kako bi zaštitilo njegovu sigurnost nakon napada dronovima.

Slična se situacija dogodila u svibnju kada su SAD i Saudijci optužili Iran za napad na dva tankera u Perzijskom zaljevu. Ubrzo su Sjedinjene Države poslale nosač aviona USS Abraham Lincoln u Perzijski zaljev “kako bi se spriječili iranski napadi na američke objekte”, iako službena istraga, koju su vodile zemlje čija su plovila tada napadnuta - Ujedinjeni Emirati, Saudijska Arabija i Norveška, nije našla dokaze za krivnju Irana.

S druge strane, teško je vjerovati da su Huti sami sposobni upravljati sofisticiranim napadima dronovima na udaljene ciljeve u Saudijskoj Arabiji, s kojom ratuju već pet godina.

Nakon što su snage Hutija ušle u glavni grad Sanu u rujnu 2014., Saudijska Arabija pripremila je koaliciju deset zemalja, u kojoj su bili Ujedinjeni Arapski Emirati, Jordan i Maroko, te počela krvavi rat. Ispostavilo se da nemaju dovoljno sposobnosti i snage suzbiti neprijatelje te da će rat u Jemenu biti dugotrajan i iscrpljujući, a u međuvremenu je međunarodno priznati predsjednik Abdrabuh Mansur Hadi pobjegao u Saudijsku Arabiju. Huti su zeidi, što je ne baš pravovjeran oblik šijitskog učenja, ali kao neprijatelji Saudijaca surađuju s Iranom, iako obavještajni stručnjaci procjenjuju da je utjecaj Teherana prilično ograničen.

U Jemenu su donedavno postojale dvije zaraćene strane - prvu je predvodio šef jemenske vlade Abdrabuh Mansur Hadi, kojega podržava Saudijska Arabija, a drugu lider Hutija Abdul-Malik al-Houthi, koje pomaže Iran. Ljetos su se iz igre povukli Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su počeli podržavati Prijelazno vijeće Južnog Jemena (STC) koje vodi Aden Aydarus al-Zubaidi čije su snage u kolovozu zauzele najveći dio Adena. Drugim riječima, Saudijci su de facto izgubili Jemen, a unatoč najmodernijem naoružanju, nisu sposobni zaštititi ni vlastitu državu, a kamoli negdje uvoditi red. Zato žele da se uključi Amerika.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250