Za Đorđa Vakčića iz semberskog sela Mala Obarska najveći trošak ovogodišnje jesenje sjetve je gorivo. Iako ima pravo na regresirano gorivo, zbog ogromnih poskupljenja ova mjera ne pravi veliku razliku.
"Prošle godine znamo da je gorivo bilo oko marku i pol, ove godine 3,40 KM. To sve govori što je i kako je. Više nego duplo je skuplje, stvarno nenormalno", kaže Vakčić.
Obični i plavi dizel potpuno su isti po sastavu, samo se razlikuju u boji, jer se na obični plaća PDV, a plavi je oslobođen poreza. Poljoprivredna proizvodnja postaje neodrživa bez ove mjere koja je za ratare i dalje u domenu obećanja.
"Jučer ujutro sam točio 850 maraka goriva, ne vidim što danas mogu uraditi s tim traktorom da zaradim tih 850 maraka. Po meni je van svake pameti raditi poljoprivredu i točiti gorivo koje košta tri i pol marke, nije isto raditi zemlju u traktoru, trošiti gorivo i koristiti u vozilu", rekao je poljoprivrednik Boško Radić.
Uz novi embargo na rusku naftu koji je 1. studenog stupio na snagu, plavi dizel za bh. poljoprivrednike je postao nedostižan.
"On je nama uvijek dalje, vlasti su jednom pokrenule to, međutim nikad, od tada do danas, ništa se nije uradilo, a inicijative s naše strane postoje stalno, ali oni se politički ne mogu dogovoriti", kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.
"Nema nikakvog pomaka, država se neće odreći plavog dizela do posljednjeg seljaka. Pod ovakvim okolnostima ne vjerujem, dok ne propadne sve i jedan seljak. Kad propadnu svi seljaci onda će uvesti jer ga nema tko koristiti", kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednika - mljekara RS-a.
Iako su početkom godine, kada inicijativa o uvođenju plavog dizela nije uvrštena na dnevni red sjednice Zastupničkog doma PSBiH, parlamentarci uvjeravali da će to pitanje nametnuti, o plavom dizelu od veljače ni riječi. Na potezu je nova vlast koja tek treba biti formirana.
Dnevnik.ba