Svake godine bespravno se posiječe na desetke tisuća kubika šumskih drvnih sortimenata vrijednih milijune maraka. Poseban problem je i što zbog manjkavosti zakona sudovi sankcioniraju mali broj podnesenih prijava protiv šumokradica. Zanemariv je i iznos štete koja se uspije naplatiti, navodi se u prilogu BHRT-a.
Iako JP „Šume RS“ pojačano radi na suzbijanju nelegalnih aktivnosti u šumarstvu, u prvih pola godine bespravno je posječeno gotovo šest tisuća kubika drvnih sortimenata vrijednih preko 800 tisuća maraka. Šumokradice
„Za prvih šest mjeseci ove godine Republička šumarska inspekcija je imala 90 slučajeva u kojima je izvršila oduzimanje šumskih sortimenata čija vrijednost se procjenjuje na iznos preko 65 tisuća KM“, kazala je Dušanka Makivić, glasnogovornica inspektorata RS.
U „Šumama RS“ navode da se počinitelji bespravnih sječa moraju brže i oštrije kažnjavati. Problem, dodaju, predstavlja i to što na sudu izjave čuvara nemaju snagu, jer oni nisu ovlašteno službeno lice. Tako je u prvih pola godine od 894 podnesenih prijava riješeno samo dva posto.
„Zakon o šumama u članu 65. predvidio je da je tijekom obavljanja poslova čuvar šuma obvezan nositi službenu uniformu, službenu legitimaciju i službeno oružje. Navedenim članom su date i ovlasti čuvaru šuma, samo im nije dat status ovlaštenog lica, a što bi u mnogome doprinijelo efikasnijoj borbi protiv šumokradica“.
Iz resornog ministarstva poručuju da su upoznati s ovim problemom i da će on vrlo brzo biti riješen.
„Treba ojačati ovlasti čuvara šuma. S druge strane, treba ih učiniti odgovornijima. I s treće strane, treba im osigurati kvalitetniju zaštitu. Mi smo u tijeku izmjene i dopune Zakona o šumama te ćemo zasigurno ozbiljno razmotriti ovo pitanje"; kazao je Goran Zubić, pom. min. poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Na Šumarskom fakultetu u Banjaluci ističu da je ilegalna sječa višeslojan problem.
DANE MARČETA, Šumarski fakultet Banjaluka
„Prije svega, umanjuje količinu drveta koju poduzeće može plasirati na tržište. To je jedan problem. Drugi je što generalno podiže nivo korupcije u samom Javnom poduzeću. Često te krađe šume te šumokradice budu povezane s ljudima koji su unutar sustava Javnog poduzeća“, kaže Dane Marčeta sa Šumarskog fakulteta u Banjaluci.
Poznavatelji prilika u sektoru šumarstva kažu da je kaznena politika preblaga. Zakon za bespravnu sječu fizička lica kažnjava od 300 do 900 maraka, a pravna od tri do devet tisuća KM. Smatraju da se ovim iznosima šumokradice zapravo stimuliraju da još predanije nastave sa svojim poslom.
Dnevnik.ba