Article_Top_970x250

Bez Hrvatske Republike Herceg Bosne danas ne bi bilo BiH (FOTO)

25. godišnjica utemeljenja HRHB

Bez Hrvatske Republike Herceg Bosne danas ne bi bilo BiH (FOTO)

kol 28, 2018

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Danas ne bi bilo Bosne i Hercegovine da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne, rekao je večeras u Mostaru hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 25. godišnjice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne.

U Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru večeras je održana svečanost povodom utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne koja je osnovana u Grudama 28. kolovoza 1993. godine. Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH uoči sjednice je položilo vijence pred spomenik Hrvatskim braniteljima pred Kosačom.

Čović je u svojem govoru čestitao svim prisutnima kao i hrvatskome narodu u cjelini 25. obljetnicu utemeljenja HRHB, a posebno se spomenuo svih onih koji su stradali tijekom Domovinskog rata.

„Oni su svoje živote položili kako bismo mi danas mogli baštiniti vrijednosti Herceg Bosne“, rekao je te dodao kako hrvatski narod svake godine obilježava godišnjice utemeljenja Herceg Bosne.

„Oni koji nam zbog toga šalju neprimjerene poruke neka znaju da time samo jačaju našu ljubav prema našem domu i prema našoj naciji. Teško da bismo danas bili ovdje da nije Herceg Bosne. Ne bi bilo danas nikakve stabilnosti da nije bilo Herceg Bosne. I sve smo to ugradili u BiH u kojoj se danas borimo za jednakopravnost“, izjavio je hrvatski član Predsjedništva BiH.

 

Država ravnopravnih naroda

Istaknuo je kako je i na prostoru Herceg Bosne tijekom rata bilo patnje i stradanja, bilo je i zločina te kako to mora biti potpuno jasno. Napomenuo je, pak, kako o  svim tim događajima moraju govoriti povjesničari i to temeljem povijesnih dokaza te kako se ne smije prihvatiti istina koju netko drugi piše iz svojih partikularnih motiva.

„Hrvati u BiH su još uvijek konstitutivan narod. Sebe smo ugradili u BiH, dok istovremeno tragamo za jednakopravnošću. Danas je Herceg Bosna vidljiva svuda u BiH, a tamo gdje je nije bilo Hrvati su teško stradali i do danas se na te prostore nisu vratili. Zato danas trebamo isticati vrijednosti Herceg Bosne“, rekao je Čović.

Tijekom svoga obraćanja na svečanoj akademiji poslao je poruku i našim prijateljima Bošnjacima i Srbima s kojima dijelimo BiH.

„Ustavno domoljublje mora biti osnova funkcionalne BiH. Hrvati se zalažu za modernu državu u kojoj vlada pravo a ne sila. Glavni problem funkcioniranja FBiH je nedostatak povjerenja kojeg je u zadnjih godinu i pol dana potpuno nestalo. Neka ne vežu promišljanje o BiH za hrvatsku brojnost. Neki danas tako ratuju drugim sredstvima“, rekao je te dodao kako hrvatski narod i danas pruža ruku svima koji žele BiH kao državu jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih građana koji u njoj žive.

„Hrvati će nastaviti predvoditi razvoj BiH i nastavit će boriti se za euroatlantski put naše zemlje. Hrvati nemaju drugog puta osim briselskog“, istaknuo je.

 

Zajedništvo ključna ostavština Herceg Bosne

Također, izjavio je kako Hrvati neće dozvoliti da ih se majorizira u vlastitoj domovini „bez obzira na nečiju brojnost“.

„Ovo je naša domovina i poručujem našim prijateljima Srbima i Bošnjacima: pokušajmo graditi državu ravnopravnih naroda“, rekao je.

Čović je uputio i poruku hrvatskom narodu u BiH rekavši kako se Hrvati u BiH bore za trajne vrijednosti i kako im je to putokaz u današnjem vremenu.

„Ovo je naša zelja i naših vrijednosti se nikad ne smijemo odreći. Naše međusobne razlike moraju postati naša snaga i naše bogatstvo. Ne smijemo dozvoliti da drugi naše razlike koriste protiv nas.  Dok god se držimo zajedno nitko nam ništa ne može. Ne dijelimo se i nakon izbora radimo skupa. Služimo svome narodu i neka to bude ključna ostavština Herceg Bosne“, rekao je Čović.

 

Najbolji dio BiH

Vlado Šoljić, nekadašnji ministar obrane u Vladi Herceg Bosne je pak u svom izlaganju rekao kako su Hrvati dali nemjerljiv doprinos postojanju današnje države BiH i to od referenduma o neovisnosti pa do obrane o srpske agresije.

„Hrvati nisu počeli rat. Prvi su prihvaćali sve mirovne sporazume a Herceg Bosna je nastala kako bi što prije došlo do završetka rata. Uspostava Herceg Bosne je bila u skladu s tadašnjim mirovnim planovima“, podsjetio je Šoljić te naglasio kako je u vrijeme svoga postojanja Herceg Bosna bila „dobro uređen sustav u kojem je sve funkcioniralo“.

„U Herceg Bosni je ubirano više poreza nego na prostoru RS i RBiH zajedno. To pokazuje da su Hrvati znali organizirati život na prostoru koji su kontrolirali“, rekao je Šoljić.

Isto tako, rekao je kako je na prostoru Herceg Bosne bilo zločina i kako to nitko ne spori.

„Bio je rat i zločina jeste bilo. Nakon rata mi smo predlagali da zajednička komisija popiše sve žrtve rata i sve zločine, no to se nije prihvatilo. Nije se prihvatilo jer bi nalazi te komisije pokazali da je na prostoru koji je kontrolirao HVO bilo najmanje i zločina i logora te da je Hrvata najviše protjerano“, istaknuo je Šoljić.

 

Tko je kakvu BiH želio

Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH i zastupnik u Saboru RH, izjavio je kako su i prije prvih slobodnih izbora u BiH postojale tri različite vizije buduće BiH.

„Hrvati su željeli neovisnu BiH, Srbi su tražili ostanak i krnjoj Jugoslaviji dok su tadašnji Muslimani pod krinkom građanske države pokušavali ostvariti dominaciju nad Srbima i Hrvatima. Hrvati su prihvaćali sve mirovne planove, Srbi neke, a Muslimani su sve mirovne planove odbijali“, rekao je Raguž te dodao kako su Muslimani teritorijalne gubitke od Srba željeli „namiriti“ na Hrvatima.

„Sadašnja nevolja će nas, pak, i dalje tjerati da se borimo za političku ravnopravnost u BiH“, rekao je Raguž.

Ante Nazor, Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata podsjetio je kako je tadašnji predsjednik Hrvate Franjo Tuđman na sjednici Vlade RH koja je održana sve sedam nakon uspostave Herceg Bosne rekao kako neće biti mijenjanja državnih granica te kako Hrvati moraju riješiti svoj status unutar BIH.

„Uloge Tuđmana i Miloševića se nikako ne mogu izjednačiti, kako se to danas pokušava uraditi“, rekao je Nazor te podsjetio kako je Hrvatska tijekom rata zbrinjavala na tisuće muslimanskih izbjeglica.

„Muslimanske izbjeglice su slavile pad Bugojna, no Hrvatska je i dalje nastavila brinuti za njih. Nakon rata je spriječen povratak preko 200.000 raseljenih Hrvata na područja s kojih su protjerani u Središnjoj i Sjevernoj Bosni. Posebno je bio otežan povratak u Bugojno“, izjavio je Nazor i ustvrdio kako haške presude čelnicima Herceg Bosne nemaju uporište u povijesnim izvorima.

 

Neotuđivo pravo na slobodu

Perica Jukić, prvi predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta Hrvatske Republike Herceg Bosne je rekao su Hrvati odmah nakon prvih slobodnih izbora pokazali svoj odnos prema BiH.

„Hrvati su tražili neovisnu BiH i vjerovali su institucijama BiH. To se vidjelo kad je Alija Izetbegović došao na Polog kad su bili zaustavljeni tenkovi JNA. Institucija BiH koju je Izetbegović predstavljao je tad dobila povjerenje hrvatskog naroda, ali je to povjerenje izigrano“, izjavio je.

Također, rekao je kako je svih 48 hrvatskih zastupnika izabranih u Skupštinu BiH nakon prvih slobodnih izbora glasovalo za neovisnu BiH, dok to nije bio slučaj sa svim muslimanskim zastupnicima. Za izglasavanje odluke su bila potreba 122 glasa.

„Mnogi od njih su tad izlazili na lijeva vrata prije glasovanja“, rekao je Jukić te dodao kako su Hrvati u obranu BiH ušli s nejasnim odnosom Muslimana prema ratu sa srpskim agresorom.

„Nama se već tad osporavala naša samobitnost kao naroda. Od početka se nije poštivala naša zasluga u obrani BiH.Ali Hrvati imaju pravo na svoju slobodu“, rekao je Jukić.

Prisutnima se obratio i Zvonko Milas, voditelj Ureda Vlade RH za Hrvate izvan domovine.

„“Herceg Bosna je osnovana kako bi se spasila BiH. Hrvati su nositelji samostalnosti i suverenosti BiH i to od referenduma o neovisnosti pa do obrane od srpske agresije. Hrvati se i danas bore za funkcionalnu BiH u kojoj će svi narodi biti ravnopravni. Ali treba biti strpljiv u toj borbi“, izjavio je Milas te zaključio kako će Hrvatska uvijek biti pouzdan partner našoj zemlji na njenom euroatlantskom putu.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250