Piše: Stojan Nikolić, Dnevnik.ba
Pošast dva virusa obrušila se na Europu. Jedan napada tijelo Europljanina, drugi napada duh Europe i sve ono što ona jest. Prvi koronavirus što izaziva bolest COVID-19 je u punom naletu. Drugi, kojega možemo nazvati virus ILEMIG-20, ili ŠOPINGMIG-20, privremeno se pritajio. Oba dolaze iz daleka svijeta.
COVID-19 - Prvi udar
Europa je iznenađena, zatečena, nepripremljena dočekala COVID-19. Napao je milijun Europljana i odnio više od sto tisuća života. Nepoznati virus pojavio se s tržnice kineskoga grada Wuhana, za 67 dana zarazio prvih stotinu tisuća ljudi, za 11 dana drugih stotinu tisuća, a samo za 4 dana slijedećih sto... Za njega nema lijeka, nema vakcine.
Poslije prvoga iznenađenja Europa se pribrala. Odlučna zaštititi živote svojih građana mijenja svakodnevni život. Čini ono što je do pandemije bilo nezamislivo i suprotno idejama suvremene Europe. Zatvara granice unutar Europske unije. Zaustavlja slobodno kretanje ljudi i dobara. Zatvara vrtiće, škole, crkve, džamije, sinagoge, obrte, tržnice i trgovine. Zabranjuje masovna okupljanja, sportska i kulturna događanja. Na ulici maske, rukavice, dva metra jedan od drugoga. Karantene i izolacije. Zabrane zaustavile gospodarstvo. Svijesni opasnosti, Europljani su sve to prihvatili.
Europa je konsolidirala obranu, a žestina napada virusa popustila. Sve je manje zaraženih, a sve vše oporavljenih. Znanstvenici, među njima i hrvatski, uspjeli su izolirati "svoj" virus. Zajedno provjeravaju kako se ponaša i traže učinkovitu obranu - vakcinu. Nitko ne sumnja u uspjeh.
Covid 19 - brzi odgovor
Zabrane i izolacije dovele su gospodarstvo u stanje dramatičnog šoka. Stale su proizvodnja i potrošnja. Zloguki analitičari očekuju do sada neviđenu gospodarsku krizu. Na udaru su mala i srednja poduzeća i obrti. Izgubljeni su milioni radnih mjesta i milijarde društvenoga proizvoda. S druge strane, povećani su javni rashodi i ispražnjene proračunske pričuve najteže pogođenih država. Država nadoknađuje poslodavcima isplaćene plaće za dane kada radnici ne rade zbog izolacije. Oslobađa poslodavce uplate poreza i doprinosa. Skraćuje radno vrijeme. Odobrava državne potpore. Europa užurbano gradi drugu liniju obrane za spas radnih mjesta i gospodarstva.
Kako bi u duhu europske solidarnosti pomogla stanovništvu država članica, očuvala radna mjesta, olakšala povratak normalnom životu, ublažila izravne socijalne i gospodarske posljedice korona virusa, Europska Unija je usvojila paket mjera u vrijednosti od 540 milijardi eura.
ILEMIG-20 - znani virus neznanoga lijeka
Drugi, dolaskom Covida19 privremeno pritajeni, virus nazovimo ILEMIG(rant)-20, ili ŠOPINGMIG(rant)-20. Dolaskom Covida-19 pritajio se stvarajući nova potencijalna žarišta na europskim granicama. Jedno od njih i u Bosni i Hercegovini.
Povijest poznaje mnoge migracije i seobe naroda koje su dovodile do velikih društvenih i civilizacijskih promjena. Jedni narodi skloni radu i redu organizirali su svoja uređena društva i priskrbili materijalna dobra priželjkujući miran, skladan i stabilan život. Drugi, manje skloni redu i radu, žudili su za životom i dobrima prvih.
Europska Unija sa svojom slobodom osobe, sa svojim ljudskim pravima, sa svojim privatnim poduzetništvom, sa svojim moralnim poretkom, sa svojom kulturom zbirni je pojam plodotvornog zajedništva. Svjedoci smo nadiranja i velike seobe naroda iz azijskih i afričkih zemalja u "europsku kuću blagostanja" mimo svih poznatih zakonskih procedura o putovanjima preko granica i nastanjivanju u inozemstvu. Slično vandalima na granicama Rimskoga Carstva. Moderni vandali donose sa sobom i nova kulturološka i religijska obilježja.
Na europskim su prostorima narodi i države kroz stoljeća snažno povezani kršćanskim, kulturološkim i gospodarskim vezama. Kršćanstvo je stvorilo naš europski zavičaj. Ne vrati li se Europa svojim kršćanskim korijenima izgubiti će samu sebe.
Bez odgovora na prijetnju
Način na koji se Europa, do sada, suprotstavila migrantskoj krizi pokazuje kako Europska Unija ne traži, ili ne želi tražiti, svrhovit zajednički odgovor hoće li se urušiti do sada izgrađene kulturne i uljudbene vrijednosti dolaskom stotina tisuća ljudi koji ne drže do takvih vrijednosti. Njihovi horizonti su drugačiji od europskih
Iz SZO zbog Covida19 poručuju: "Svijet se neće i ne može vratiti na stari način života". Vrijedi li isto i za Ilemig20?
Želi li Europa i dalje biti "svjetlo svijeta" mora istinito i stvarno promijeniti svoju dosadašnju praksu prema nezakonitim migrantima kako ga oni ne bi prigušili i ugasili. Temeljito. Treba osigurati sigurne i zakonite putove ulaska u Europsku Uniju i smanjiti rizik od ilegalnih dolazaka.
Iskustva s Coronom kao putokaz
To se može postići primjenom nekih mjera iz borbe protiv korona virusa. Prvo zatvoriti granice. Učiniti ih neprolaznima. Odmah. Državama članicama na prvoj crti obrane pružiti svu potrebnu ljudsku, materijalnu i tehnološku pomoć. Ne deklarativnu podršku. Hrabro i odlučno reći Erdoganu: "Ti bombama rušiš domove po Siriji i Libiji. To ne čini Europska Unija. Ako si ih srušio ti ih i izgradi!" I to je to. Ako si ih potjerao s ognjišta, skrbi o njima! Umjesto granata pošalji im kruha!"
Drugo je oružje znanstveni potencijal. Kao što je angažiran na upoznavanju COVID-a 19, tako treba učiniti i upoznati virus ilemig(rant) 20. To znači odgovoriti na nekoliko pitanja.
Tko su ti mladi ljudi, što u trapericama, duksericama, kožnim jaknama, s mobitelima u rukama, kreditnim karticama u džepovima, zlatnim lančićima oko vrata i zlatnim narukvicama polaze na put preko "sedam gora i sedam mora" kako bi stanovali u kući koju nisu gradili, jeli kruh koji nisu sadili i pili vodu s tuđeg zdenca? Jesu li to očajnici, kako ih naziva Al Jazeera Balkan, ili "šoping azilanti"? Zašto baš hoće svi odjednom preko pola svijeta u Njemačku ili Švedsku, a neće u Grčku ili Portugal? Bez dokumenata, bez izobrazbe, bez radnog iskustva, bez poznavanja jezika? Zašto ne predaju u svojim zemljama potrebne zahtjeve i ne pričekaju odobrenje o putovanju u zemlju u kojoj žele potražiti sreću kao što svi mi drugi radimo?
Tko pokreće te ljude na suludo višemjesečno putovanje puno neizvjesnosti kako bi se pod svaku cijenu dočepali blagostanja koje ih čeka u zemljama zapadne Europe? Čiji plan provode? Jesu li prinuđeni ili dragovoljci? Jesu li stvarno potrebiti ili su žrtve zloduha koji iskorištava ljudske nevolje i ogorčenje životnim nepravdama, a zovemo međunarodnim krijumčarenjem ljudi? Je li to udruženi zločinački pothvat?
Prije nekoliko godina jedan turski omladinski aktivist se nadao kako će za 40 godina u Njemačkoj predsjednik biti Turčin rođen u Njemačkoj. Poglavar šijitske zajednice iz Bejruta, šeik Hussain Fadlallah reče: "Zapad je izvrsno mjesto za življenje naše vjere, tamo imamo više slobode, nego u nekim muslimanskim zemljama. Stoga pozivam da se ide širiti islam u Europu, gdje postoji velika otvorenost i snošljivost". Je li to cilj? Šeik je lijepo opisao Europu, ali i, onima koji imaju uši a žele čuti i razumjeti, a potom činiti, ukazao na dvoznačnost prisutnosti muslimana u Europi. Ako Europa to prečuje i pomno ne prouči i raščlani neće imati jamstvo dugovječnosti i postat će samo zemljopisni pojam.
Humanizam i tolerancija
Što je pravi humanizam i humanitarno djelovanje? Štititi prava svoga naroda i uljudbe ili prava pridošlica koji se pozivaju na milosrđe i razumijevanje naroda preko čijih granica prelaze, nanoseći strah i materijalnu štetu, nespremni poštivati vrijednosti naroda i društva koje ih prima? Kako pomiriti kršćansko milosrđe s požudom i pohlepom za dobrima koje je netko svojim radom i marom stvorio? Imaju li ove seobe humanitarni karakter ili neki drugi ideološki, vjerski ili geostrateški?
Kada pronađe odgovore na ta i slična pitanja, Europa mora samokritično preispitati vlastite stavove o poimanju tolerancije. Ako tolerancija znači da svi mogu činiti sve što smatraju sukladno svojim idejama i svojem nasljeđu, bez primisli o poštivanju "kućnog reda domaćina", onda je ugrožen identitet naravi Europljanina u svim njegovim protegama. Jedna narodna mudrosnica pita: "Ako korijen izjedu crvi može li lišće biti zeleno?" Ako pridošlice žele živjeti na svoj način i prema svojoj tradiciji, a u startu ih ne zanima nikakva buduća integracija, trebale bi se vratiti u svoju zemlju, umjesto da iz nje iseljavaju, i tamo saditi dobra stabla koja će rađati dobrim rodom. Kakvo bi to bogatstvo bilo!
Vakcina za "Ilemig" postoji
Kada Europska Unija odgovori i na pitanje koliko je od 22 milijuna pridošlica prihvatilo europske kulturne i moralne vrijednosti, a koliko ih živi po svome, moći će usvojiti odgovarajući skup pravila i okvira za integraciju državljana trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama. Razumno i razborito. Jasno i prihvatljivo. Nezakonitom boravku nema mjesta. To je vakcina protiv virusa ilemig(rant)20. Tada će postupno prestajati rad europskog Središta za borbu protiv krijumčarenja migranata, a milijarde eura će se koristiti za stvarne humanitarne namjene.
Prihvatiti neograničen broj stranaca, kao što to žele neki političari, može biti samouništenje.
Europa je to što jeste zahvaljujući svojoj racionalnoj i znanstvenoj logici. Poradi dobra useljenika i domaćih moraju se praviti razumski a ne ideološki odabiri.
Dnevnik.ba