Iz OHR-a tvrde da se za izračun mandata za Dom naroda FBiH treba koristiti popis pučanstva iz 1991. godine, odnosno da se iz svake županije bira po jedan Srbin, Hrvat i Bošnjak. Što stvarno piše u Ustavu FBiH?
Najprije, nigdje ne piše to što oni tvrde da je mjerodavan popis iz 1991. godine. Odgovorno tvrdim da to ne piše ni u Ustavu FBiH ni u Izbornom zakonu ili pak odluci Ustavnog suda BiH. Obrnuto piše. I u Ustavu FBiH, Izbornom zakonu, a i odlukama Ustavnog suda, po apelaciji gospodina Ljubića, ali i drugdje, jasno je vidljivo da je jedini mjerodavan posljednji popis. A posljednji popis je proveden 2013. godine.
Postavlja se sada jasno pitanje tko ne govori istinu.
Oni apsolutno ne govore istinu i to odgovorno tvrdim.
Zašto to tvrdite?
Pa zato jer takvo što ne postoji u Ustavu FBiH, a stalno se na njega pozivaju. Nažalost, uporno se pokušava jedna neistina, odnosno laž, nametnuti kao istina.
Sudjelovali ste i u razgovorima o ovoj temi. Na koje se odredbe pozivaju stranci i bošnjačka politika?
Cijelo se vrijeme poziva na amandman 51., članak 9.7. koji govori da će se rezultati popisa iz 1991. na odgovarajući način koristiti za sva izračunavanja koja traže demografske podatke do pune provedbe aneksa VII. To, međutim, nema nikakve veze s izvršnom, zakonodavnom i sudbenom vlašću. Ali druga odredba Ustava FBiH 9.11.a govori o proporcionalnoj zastupljenosti i popisu iz 1991. godine. Ali to se odnosi na sudbenu i izvršnu vlast. Javne institucije su, izričito to piše u Ustavu FBiH, federalna i županijska ministarstva, općinska tijela vlasti te općinski i županijski sudovi. Dakle, nijednom jedinom riječju se u Ustavu FBiH ne spominje zakonodavna vlast. A kako bi se spominjala kada imamo drugu odredbu 10.9. Ustava FBiH koja govori o tome da će Parlament FBiH svake četiri godine preispitivati izborne jedinice kako bi se osigurala razmjernost. Možete misliti koja je onda logika povezivati popis iz 1991. i imati odredbu da se svake četiri godine usklađuju mandati.
A što je s odlukom Ustavnog suda?
Ona je vrlo jasna. Na tri mjesta u toj odluci 3/17 izrijekom se spominje popis iz 2013. kao mjerodavan.
Ustavni sud izbrisao je odredbu da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda, a bošnjačke stranke i međunarodna zajednica inzistiraju na tome. Kako to komentirate?
Takva stajališta protivna su odluci Ustavnog suda BiH iz obiju ovih odluka. Ustavni sud BiH jasno je rekao kako Dom naroda nije dom županija, nego dom konstitutivnih naroda. I odredba iz Ustava FBiH, na koju se gospoda poziva čitavo vrijeme, govori da će u Domu naroda biti najmanje po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin, ako je jedan takav izabran u zakonodavno tijelo županija, i daje potpuno identičan rezultat kao već izbrisana odredba Izbornog zakona. Ta ustavna odredba, međutim, nije uopće ni osporavana do apelacije Krišto. Stvari su ovdje vrlo jasne.
Zašto to govorite?
Pa zato što ne postoji nikakav izračun koji bi dao drukčije rezultate u slučaju primjene ovih odredaba Ustava FBiH u odnosu na one koje su najprije proglašene neustavnim, ponavljam neustavnim, a onda su poništene i izbrisane u Izbornome zakonu BiH od Ustavnoga suda BiH. Postoji samo prividna razlika između odredbi u Ustavu FBiH i Izbornom zakonu BiH. I ranije ako netko nije bio izabran u jednoj županiji, tražio se taj iz neke druge izborne jedinice iz istog konstitutivnog naroda. Identično je stanje i s ovim odredbama. Ako netko bude izabran, on će se plasirati u Dom naroda, a ako ne bude izabran, opet će se tražiti iz neke druge županije. Rezultat je posve isti i narušava razmjernost.
Gospodine Čolak, je li za Vas frustrirajuće da dio međunarodne zajednice, a prije toga bošnjačkih stranaka, negira uopće postojanje odluke Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”?
Apsolutno je tako. Cijelo se vrijeme negira postojanje ove presude. Ide se toliko daleko s tumačenjima da je Venecijanska komisija imala drukčiji stav. Ne razumijem apsolutno te koji takvo što govore. Oni negiraju najvišu državnu sudsku instituciju. A kada smo već kod Venecijanske komisije, upravo bošnjačke stranke ne citiraju njihovo jasno očitovanje da Dom naroda nije dom županija te da ovo tijelo štiti kolektivna prava i da ga kao takvo treba shvatiti. To u konačnici dovodi do zaključka da bošnjačka strana želi kontrolirati sva četiri kluba izaslanika u Domu naroda, a onda i birati vlast u FBiH bez Hrvata.
Dnevnik.ba