Svake godine tisuće Hrvata iz BiH, Hrvatske i svijeta posjete koruški granični gradić Bleiburg kako bi obilježili masakr koji se tamo dogodio u svibnju 1945., piše austrijski Der Standard. U članku pod naslovom "Zabrana hrvatske komemoracije u Koruškoj", pišu kako se ove godine očekuje između 10 i 15 tisuća posjetitelja.
Iz perspektive nekih "antifašističkih" skupina, radi se o najvećem okupljanju desničarskih ekstremista u ovom dijelu Europe, a sam događaj je prijavljen kao crkvena komemoracija, piše Der Standard, a prenosi Dnevnik.ba
Službeni razlog okupljanja su ubojstva tisuća ustaških vojnika, civila, žena i djece nakon kapitulacije nacističke Njemačke i NDH 1945. godine. Oko 40 tisuća ljudi koji su se borili na strani Njemačke predalo se saveznicima, zajedno sa svojim obiteljima. No, britanska vojska predala ih jeu u Bleiburgu komunističkim i partizanskim jedinicama koje su ih navodno trebale voditi do britanskih vojnika koji su im trebali biti jamac do suđenja.
Međutim, dogodio se masakar i pokolj. Tisuće su izgubile živote na licu mjesta i na putu natrag u obnovljenu Jugoslaviju. Nisu dočekali ni suđenje, ni britansku vojsku.
U utorak, neke antifašističke grupe su u koruškom parlamentu predale zahtjev za zabranom manifestacije. Jučer im se pridružio i parlamentarni klub Zelenih, koji upozorava da je riječ o "najvećem okupljanju neonacista i podržavatelja jedne fašističke države" u Austriji.
Upozoravaju kako se tamo masovno pojavljuju zabranjeni fašistički simboli. Albert Steinhauser, zastupnik Zelenih, optužio je lokalne vlasti da odobravanjem bleiburškog skupa krše austrijske zakone i mišljenja stručnjaka. O kojim stručnjacima je riječ, nije objasnio.
Inače, stranka Zelenih u parlamentu u pokrajini Koruška ima svega 5 zastupnika i opeorbena je stranka jer skupštinu čini 36 zastupnika, a na vlasti je SPO s koalicijskim partnerima, odnosno, Slobodarska stranka Austrije.
Koruške sigurnosne službe smatraju kako je interpretacija događaja kao velikog marša desničarskih ekstremista - pogrešna!
"Ovo je crkvena manifestacija koja postoji trideset godina, a 98% posjetitelja sadržava rodbina ubijenih", ističu iz sigurnosnih službi.
Načelnik okruga Völkermarkt, u kojem se održava manifestacija, Gert-Andre Klösch, kaže kako se po austrijskim zakonima ova manifestacija ne može zabraniti!
Kaže kako se skup sigurnosno nadzire. Osim toga, kaže, tu je uvijek predstavnik državnog odvjetništva, ljudi iz službe za zaštitu ustavno-pravnog poretka te policija.
Međutim, Klösch dodaje kako se prije nekoliko godina dogodio incident u kojem je čovjek pozdravljao s uzdignutom desnom rukom, karakterističnim "Hitlerovim pozdravom".
"Odmah je uhićen i kasnije osuđen", kaže Klösch i nastavlja:
Kako se kukasti križevi i slična obilježja ne mogu vidjeti na Bleiburgu, ali protiv uniformi i oznaka koje su zabranjene u Hrvatskoj i drugim državama ne može ništa učiniti.
Gradonačelnik Bleiburga, Stefan Visotschnig, nije zadovoljan zbog manifestacije koja se održava u njegovoj zajednici.
Ne odobrava ovaj skup jer, kako kaže, crkveni kontekst se koristi kako bi zamaskirali prave motive, pravu pozadinu. No, koja je prava pozadina, nije kazao.
Visotschnig bi htio da Ministarstvo unutrašnjih poslova napravi novi zakon, kojim bi obuhvatio i zabranio i oznake koje su zabranjene u Hrvatskoj. Ovako, kao gradonačelnik, nema ovlasti zabraniti održavanje događaja jer se održava na privatnom posjedu, piše Der Standard.
Predstavnici 21 nevladine austrijske organizacije zatražili su da se zabrani skup. Potpisana je peticija protiv komemoracije, kako javlja ÖRF. Tvrde da je riječ o fašističkom okupljanju kakvo prema austrijskom ustavu nije dozvoljeno. Bez obzira što je riječ o pojedincima i pojedinačnim incidentima, antifašitičke udruge to ne zanima.
Komemoracija na Bleiburgu se održava svake godine u mjesecu svibnju za sve one koji su tragično stradali na Križnom putu.
Koliki je broj stradalnika i na Bleiburgu i na drugim stratištima po Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj i BiH, svjedoči i dokumentarni film "Huda Jama" autora Romana Leljaka.
U Bleiburg se ove godine organizirano ide i iz mnogih mjesta u BiH, a brojka o 10 ili 15 tisuća posjetitelja o kojoj Der Standard piše je mala, ako ćemo uzeti u obzir dosadašnje godišnjice na kojima se skupljalo i do 50 tisuća ljudi.
Bleiburg je mjesto na kojem su stradali mnogi Hrvati, a oni koji su i trebali odgovarati za zločine, streljani su bez suđenja. Osim čelnika i dužnosnika NDH koji nisu pobjegli, stradao je i veliki broj nevinih i maloljetnih osoba, te žena, djece i staraca.
Na Bleiburgu je stradalo i približno 50 000 muslimana, smatra Slavica Josipović, zastupnica u federalnom parlamentu, a država Bosna i Hercegovina na parlametarnoj razini, kako državnoj, tako i entitetskoj, nema službeni stav vezano za Bleiburg.
Sigurno je da će Bleiburg i ove godine, kao i do sada, uz visoke dužnosnike iz politike u Hrvata, posjetiti i veliki broj onih čija će misao vodilja biti odavanje pijeteta žrtvama, a ako među njima bude pojedinačnih incidenata i zabranjenih simbola, to zasigurno ne može biti reprezentativan uzorak i stav većine.
Podsjetimo, nakon pobjede Karamarkovog HDZ-a Hrvatski sabor je ponovno vratio pokroviteljstvo nad komemoraciju na Bleiburgu kojeg nije bilo za vrijeme SDP-ove vlasti.
I.Cr. / Dnevnik.ba