Article_Top_970x250

Analiza američkog ratnog koledža: Cilj bošnjačke politike u BiH je stvaranje prevlasti

“Islamizam i sigurnost u Bosni i Hercegovini”

Analiza američkog ratnog koledža: Cilj bošnjačke politike u BiH je stvaranje prevlasti

svibnja 27, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Iako je od objave analize autorice Leslie S. Lebl “Islamizam i sigurnost u Bosni i Hercegovini” u nakladi Američkog ratnog vojnog koledža proteklo punih šest godina, navodi, preporuke i zaključci posve odgovaraju stvarnosti BiH u kojoj se realizira projekt potpune prevlasti Bošnjaka muslimana.

Bilo da se radi o nasilju s nametanjem političkih predstavnika u Predsjedništvu BiH, nametanju članova SIP-a, posljednjim preglasavanjima u FBiH, ucjenama oko raspodjele novca županijama, brojne afere - od krivotvorenih diploma šefa sigurnosne službe, prisluškivanja političkih protivnika, krađa u aferi “Respiratori” ili pak projiciranog nasilja prema Hrvatima katolicima u Sarajevu zbog održavanja mise, djelomično imaju korijen u strategiji koja se godinama realizira u smjeru, kako ga je definirala autorica Lebl, stvaranja šerijata, prenosi Večernji list.

Popis pučanstva prekretnica

U tome zamišljenom sustavu jedna pravila vrijede za muslimane, a druga za sve druge. Navodeći kako bošnjački politički prvaci imaju veze s Muslimanskim bratstvom, radikalnim organizacijama i Iranom, ona smatra kako “islamizam značajno doprinosi disfunkciji Bosne kao zemlje”. “Pozivanje na ponovno nametanje tradicionalnog islamskog zakona ili šerijata izaziva protivljenje Srba i Hrvata, a isto čini i nostalgija za Osmanskim Carstvom i islamskim kalifatom koju zajedno dijele ključni bošnjački čelnici, Organizacija za islamsku suradnju (OIC) i turska vlada”, ističe ona. Uporište za takve teze pronalazi u islamskoj deklaraciji. “Poruka deklaracije je jednostavna: muslimani bi trebali igrati po demokratskim pravilima sve dok ne budu dovoljno snažni za nametanje islamske države. Jednom kada bude postojala islamska država, nemuslimani mogu ostati, ali samo u statusu podređenih. Ako kršćani odustanu od svoje vjerske organizacije, Izetbegović bi bio spreman ponuditi im ‘razumijevanje i suradnju’”, navodi Lebl. Bošnjačka politika u BiH snažno se radikalizirala upravo nakon što su proglašeni rezultati popisa pučanstva po kojemu ovaj narod predstavlja iznad 51 posto pučanstva. 
“Šerijat pokriva sve aspekte života, ne samo vjersku doktrinu i praksu, a odnosi se na nemuslimane, kao i na muslimane. Islamu daje privilegirani, zaštićeni status i izravno je u sukobu sa zapadnim pojmovima kao što su sloboda govora i religije i univerzalna ljudska prava. Ne postoji ravnopravnost pred zakonom; primjerice, muškarci imaju više prava od žena, a muslimani više prava od nemuslimana. Nemuslimanima nije dopušteno vladati nad muslimanima”, dodaje se u ovoj američkoj analizi. 
Pri tome autorica pravi razliku između triju glavnih skupina bliskih vladajućoj nomenklaturi, no dodaje kako sve imaju isti cilj. 
“U BiH je korisnije razlikovati tri glavne skupine islamista: one povezane s Muslimanskim bratstvom, skupinu čiji članovi sudjeluju u demokratskim institucijama i često javno zagovaraju zapadne vrijednosti; zatim one koji su uključeni u terorističke aktivnosti ili džihad; te takozvane vehabije, pristaše saudijskog fundamentalizma koji odbijaju zapadne ustaljene zakone i običaje. Neki su vehabije povezani s terorističkim aktivnostima, dok drugi nisu. Postoje tenzije i sporovi među trima skupinama, ali sve se slažu oko istoga cilja - zamijeniti zapadno pravo šerijatom. I sve tri skupine imaju veze s političkom i vjerskom elitom”, tvrdi se u ovoj analizi.

Nije u stanju riješiti

Smatra se da ovakvo stanje međuetničke napetosti neće dovesti do nasilja iz devedesetih. 
“Djelomično je to zbog toga što je, kako je prethodno navedeno, poticaj u Srbiji ili Hrvatskoj za izazivanje građanskog rata ili za izravno posredovanje u velikoj mjeri manji od onoga što je bilo prije dva desetljeća”, dodaje se. Pa, ipak, smatra se da Europska unija nije u stanju razriješiti međunacionalne tenzije u BiH ostavljajući ovu zemlju dugoročno nestabilnom.

Dnevnik.ba