Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju – do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta 2018.
Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.
Ovaj izvještaj predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja. “Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost”, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.
Veliki pad
Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.
“Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta. Mi u Hrvatskoj koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće”, ističe Andrea Štefan iz WWF Adrije. “Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo.”
Ljudska aktivnost potkopava sposobnost prirode da podrži čovječanstvo
Posljednjih desetljeća, ljudska aktivnost teško je utjecala na staništa i prirodne resurse o kojima ovisi čovječanstvo. Čak 20 posto Amazone je nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina.
Izvještaj o živom planetu 2018 se usredotočuje i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.
U našoj regiji još nije alarmantno stanje
U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Pristup informacijama nije osiguran (zadnji primjer je prijedlog Zakona o lovu u Hrvatskoj), savjetovanje s dionicima je površno, odnos onih koji imaju prava i onih koji odlučuju o tim pravima nije ravnopravan.
To nas dovodi do sljedećeg:
-
Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo u potpunosti istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.
-
82% slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije. Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati.
-
93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična.
Putokaz za djelovanje – za 2020. i šire
Želimo li izgraditi održivu budućnost za sve nas, dokazano je da se dvije agende, ona za okoliš i ona za ljudski razvoj, moraju uskladiti. Izvještaj o stanju planeta 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, koja je kritična godina kada se očekuje da će čelnici preispitati napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD).
WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan “globalni sporazum za prirodu i ljude”, dodaju u svom izvješću.
Dnevnik.ba