Nakon što su američke specijalne snage ubile Bin Ladena u Pakistanu, na čelu Al-Kaide naslijedio ga je egipatski džihadist Ajman al-Zavahiri, ideolog mnogo slabije karizme.
Zavahiri se morao jako pritajiti, vjerojatno negdje kod afganistansko-pakistanske granice, i mnogi se pitaju je li uopće još živ, dok se teroristička mreža preobrazila u nešto posve drugo.
"Središnjica Al-Kaide sjena je onoga što je nekoć bila", rekao je Barak Mendelsohn, stručnjak za terorizam s koledža Haverford u Pennsylvaniji.
"Zavahirijev najveći uspjeh je to što je održao Al-Kaidu na životu."
Mendelsohn je rekao da je vodstvo Al-Kaide, umjesto koherentnog središta za donošenje odluka, više nalik "savjetodavnom odboru" koji okuplja i pomaže džihadistima u svijetu.
Al-Kaida je pod Zavahirijem (69) "decentralizirala" svoje operacije od Magreba i Somalije do Afganistana, Sirije i Iraka.
"Pod Zavahirijevim vodstvom Al-Kaida je decentralizirana i vlast je najvećim dijelom u rukama pridruženih vođa", navodi se u nedavno objavljenom izvješću think tanka Protuekstremistički projekt (CEP).
Izvješće ističe da je Zavahiri zaista odigrao veliku ulogu u reorganizaciji mnogobrojnih džihadističkih skupina pod okriljem Al-Kaide.
Neizvjesna sudbina
Pred kraj 2020. pojavila su se nepotvrđena izvješća da je Zavahiri umro od srčanih problema, što je posljednja u nizu višegodišnjih glasina da je on zapravo mrtav.
Kasnije se pojavio u videosnimci u kojoj je kritizirao patnje muslimana Rohindža u Mjanmaru.
Ali na videu se nije vidio točan datum, a analitičari su već primijetili da je neobično dugovječan budući da se pridružio džihadističkim krugovima prije četiri desetljeća u Egiptu.
Nepoznanice u pogledu sastava vodstva Al-Kaide povećale su se u kolovozu prošle godine nakon što je u Teheranu ubijen Abdulah Ahmed Abdulah, drugi čovjek mreže poznat po svojem ratnom imenu Abu Mohamed al-Masri. Ubili su ga navodno izraelski agenti.
Ako je Zavahiri još živ, to znači da Al-Kaidu vodi čovjek koji je najvjerojatnije slaba zdravlja i koji, unatoč tome što je jedan od arhitekata napada 11. rujna 2001., nema mračnu privlačnost svojeg prethodnika.
SAD za Zavahirija nudi 25 milijuna američkih dolara nagrade i uvrstio ga je na popis najtraženijih terorista, ali analitičari kažu da on dužnosnike ne zabrinjava naročito i ne poduzimaju nikakve posebne ciljane napore da mu se uđe u trag.
Izostanak interesa Washingtona mogao bi se objasniti slabljenjem važnosti Al-Kaide kao središnjice koja donosi odluke, što se poklopilo s jačanjem suparničke Islamske države.
Islamska država, koja je na svojem vrhuncu kontrolirala samoproglašeni kalifat koji se protezao na dijelovima Iraka i Sirije, oduzela je Al-Kaidi medijski prostor dominacijom na društvenim mrežama.
Umjesto da udruže snage, te su se dvije skupine sukobljavale na mnogobrojnim bojišnicama na Bliskom istoku i u Africi, a Al-Kaida se i dalje bori da ostane relevantna.
Nova generacija?
Kakva god bila Zavahirijeva sudbina, njegova era približava se kraju, a stručnjaci upiru prstom u očitog kandidata za njegova mogućeg nasljednika, Egipćanina Saifa al-Adela.
Adel je bivši potporučnik egipatskih specijalnih snaga koji se pridružio egipatskom Islamskom džihadu 1980-ih. Uhićen je, ali potom i pušten, a u Afganistanu se pridružio Al-Kaidi pod Zavahirijem.
"Adel je odigrao ključnu ulogu u izgradnji Al-Kaidinih operativnih sposobnosti i brzo se uzdigao u hijerarhiji", navodi CEP.
On je i dalje jako tajanstven lik o kojem se malo toga zna, a Mendelsohn kaže da nije jasno kakav ugled ima među mlađim borcima.
Colin Clarke, istraživački direktor američkog think tanka Soufan Center, ističe da je "važno razlikovati Al-Kaidu kao organizaciju i pokret koji je potaknula".
"Po nekima, srce Al-Kaide, koje su vodili Osama bin Laden i njegov zamjenik Zavahiri, relikvija je prošlih vremena", rekao je.
"Ali u prošlosti se pokazala izvanredno žilavom. Još je prerano pisati joj osmrtnicu."
Dnevnik.ba