Article_Top_970x250

Admir Čavalić za Dnevnik.ba: "COVID19 prijeti globalnom recesijom"

corona virus

Admir Čavalić za Dnevnik.ba: "COVID19 prijeti globalnom recesijom"

ožu 24, 2020

Piše: Jurija Brnada

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Svijetu će biti potrebne godine da se oporavi od pandemije virusa Corona, upozorila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Generalni tajnik OECD-a Angel Gurria rekao je za BBC da je ekonomski šok već sada veći od posljednje globalne finacijske krize i da uvjerenje da će se države brzo oporaviti predstavlja samo "lijepe želje".

Gurrija je rekao da nedavno upozorenje da bi ozbiljno širenje virusa moglo prepoloviti globalni privredni rast na 1,5 posto već izgleda  preoptimistično.

On je naglasio da će mnoge od najvećih svjetskih ekonomija upasti u recesiju u narednim mjesecima, a ako ona i ne zahvati čitav svijet, globalni privredni rast će biti nizak ove godine, a oporavak u budućnosti dugačak.

Gurrija je rekao da je ekonomska neizvjesnost koju virus nanosi već izazvala veći šok nego teroristički napadi na SAD 11. rujna 2001. godine ili financijska kriza 2008. godine.

Za Dnevnik.ba - Admir Čavalić, profesor i ekonomski analitičar.

- Padaju vrijednosti dionica na burzama , cijeli sustav ovisi o pomoći s najviših razina vlasti i bankovnim rezervama. Koje su posljedice obustavljanja ekonomskih aktivnosti , u kombinaciji s Covid-19 kataklizmom na geopolitiku, budućnosti ekonomije dominantnih trgovinskih sila, ali i zemalja u razvoju? 

- Svaki dan nas čini bližim globalnoj recesiji. Posljedično, ovo bi podrazumijevalo dugogodišnju recesiju za regiju.

Konkretno, ovo znači pad ključnih ekonomskih indikatora - GDP, trgovina, industrijska aktivnost i slično. Čitava ekonomija je “stala”, što je povijesni presedan uzimajući u obzir razlog navedenog – socijalno distanciranje. Ovo znači direktne negativne posljedice po biznis, jer je suština ekonomije da bude dinamična, aktivna, da je novac u opticaju i da se stvara nova vrijednost.

U ovom trenutku smo u tom ekonomskom limbu između rekordnog globalnog prosperiteta i recesije, čak i depresije, shodno određenim prognozama.

- Većina stanovništva živi od plaće do plaće , a sada su ostali bez poslova (ili će ostati) , čak i ako im banke daju odgodu više od 90 dana , i dalje će im dugovi doći na naplatu. Znamo da je SAD odobrio po 1K $ čekove, no bez preciziranja radi li se o  jednokratnom, mjesečnom ili kvartalnom davanju. Što podrazumjeva ta mjera?

- Ideja u vezi 1 000 dollar čekova koje je SAD odobrio potrošačima se odnosi na “novac iz helikoptera” ili “helicopter novac”, a koja se veže za jednu teorijsku postavku ekonomskog nobelovca Milton Friedmana. Ako zanemarimo izvore za pokriće, ideja nije loša jer je univerzalna (još jedan Friedmanov prijedlog sličnog naziva ima sve više smisla – univerzalni osnovni dohodak) tj. nije selektivna pa se ne favoriziraju određene grupacije, već kroz davanje održava potražnja.

Svejedno, ovo neće spasiti avio-industriju, turizam, kao i niz drugih uslužnih djelatnosti jer 1K dollara u ovom trenutku možda samo održi potrošnju u industriji apokalipse – toilet papiri, osnovne životne namjernice, medicinska i zaštitna oprema, oružje i slično. Kako bi zaista izašli iz krize moramo razmišljati “izvan kutije” što podrazumijeva, kako je to ekonomski nobelovac Romer, predložio, značajno veće ulaganje u mjere kojim bi se kompenzirali uticaji socijalnog distanciranja (koje će vjerovatno trajati barem godinu dana). Ono što je još bitno navesti kod helicopter rješenja, je da se mora ispoštovati pretpostavka da korisnici ne očekuju da će se ova mjera ponoviti jer onda ulazimo u zamku anticipiranja.

- U odnosu na veliku recesiju 2008. , banke su mnogo stabilnije , no ipak - kombinacija obustave ekonomskih aktivnosti, trgovinske razmjene i pandemije neupitno će ostaviti ogromne štete. Koliko dugo , i kako se od njih oporaviti?

- Kriza je značajno drugačija od one u 2008 – mada je svaka ekonomska kriza jedinstvena na svoj način.

Svejedno, ova, za razliku od prethodne, nema uzrok u financijskom sustavu, odnosno strukturnim problemima ekonomije, već izvire iz totalno drugog područja – korona virus, koji je uistinu crni labud 21. stoljeća. Ovo je možda i dobra stvar, pod uvjetom da se brzo riješi, jer bi oporavak trebao biti brži.

Također, ovo ne bi trebala biti kriza kapitalizma i tržišne ekonomije, što se često čulo nakon 2008. godine, već prije kriza demokracije, liberalne države (u smislu povećane intervencije države u lične živote).

Vjerujem da bi se berzanski indeksi naglo povećali, da bi imali povratak (rebound), da danas pronađemo vakcinu, lijek koji će minimizirati zdravstvene rizike, i naglo okončamo pandemiju (ili steknemo imunitet krda). U tom slučaju, nema nikavih ekonomskih reformi, izuzev potrebe da se više ulaže u javno zdravstvo i da se bude bolje spreman za ovakve slučajeve. Sve u svemu, korona pandemija mijenja dosta toga – od pojačane intervencije države pa sve do potrebe za tehnologijama koje će nas prilagoditi u doba socijalne distance.

Dnevnik.ba