Abida Pehlić za Dnevnik.ba: Žrtve trgovine ljudima su "nepotrošiva roba", jako je važno zatražiti pomoć
Udruga Novi put u Mostaru nastala je 2010. godine na inicijativu aktivistica koje su prije osnivanja dugo godina provele upravo na podizanju svijesti o problemu trgovine ljudima, rodno zasnovanog nasilja i svih oblika nasilja nad djecom. Cilj udruge je sprječavanje navedenih pojava.
„Naša vizija je da Bosna i Hercegovina postane zemlja koja više neće biti zemlja porijekla trgovinom ljudima i u kojoj će svi oblici nasilja nad ženama i djecom, ali i svim ostalim bićima biti svedeni na minimum“, rekla je Pehlić.
Udruga Novi put je 2013. godine otvorilo savjetovalište za djecu žrtve svih oblika nasilja i trgovine ljudima.
Pehlić objašnjava kako su došli do saznanja da postoji puno djece koja su izložena problemima trgovine ljudima i nažalost postale žrtve te trgovine u svrhu prisilnog prosjačenja, maloljetničkih brakova, počinjenja kaznenih djela, te iskorištavanja u online okruženju.
„Nakon što smo počeli primati sve veći broj zahtjeva za pružanje direkte socijalne podrške ženama i djevojčicama koje su bile izložene ranim oblicima nasilja, udruga Novi put je proširilo djelovanje što se tiče savjetovališta. Sad svoje usluge besplatno pružamo na području Hercegovine“, kazala je Pehić.
POMOĆ ŽRTVAMA
Udruga Novi put trenutno provodi jedan projekt uz podršku UN-a u kojem pružaju direktnu psihosocijalnu i pravnu podršku djeci žrtvama raznog oblika modernog ropstva - prisilnog prosjačenja, djevojčicama žrtvama maloljetničkih brakova i djeci koja su prisiljena na činjenje kaznenih djela.
Udruga Novi put nema sigurnu kuću za smještaj žrtava trgovinom ljudima.
„Što se tiče žrtava rodno zasnovanog nasilja, imamo sreću da naša partnerska organizacija Žena BiH već 30 godina ima sigurnu kuću za smještaj žrtava svih oblika rodno zasnovanog nasilja. U slučaju da identificiramo žrtvu nasilja u obitelji, mi je putem referalnog mehanizma smještamo u sigurnu kuću koju vode Žene BiH“, rekla je Pehić.
Pehić ističe kako se udruga bori za očuvanje obitelji i uvijek pokušavaju utjecati na partnere kada im se obrate za pomoć. Pokušavaju pomoći da se pronađe zajednički jezik između partnera kako bi prevazišli probleme i spriječili nasilje u obitelji.
„Mi kroz naš rad radimo često i s počiniteljima nasilja u obitelji koji su zainteresirani za to. U slučaju da takvi mehanizmi ne funkcioniraju, da jedan od bračnih partnera ili oba ne žele naći ili nisu u mogućnosti naći kompromis, neki zajednički jezik, u svakom slučaju savjetujemo da se osoba obrati za pomoć kako bi barem žrtva nasilja bila osnažena i mogla prevazići te traume. Uvijek apeliramo da se počinitelj nasilja u obitelji prijavi nadležnim institucijama“, kazala je Pehlić.
SPRJEČAVANJE TRGOVINE LJUDIMA
Trgovina ljudima je jedan jako kompleksan problem koji nije prisutan samo u Bosni i Hercegovini, nego u cijelom svijetu. U posljednjih nekoliko godina trgovina ljudima je uzela maha trgovini drugom. Trgovina ljudima trenutno je druga najprofitabilnija kriminalna djelatnost na globalnoj razini.
Pehlić objašnjava kako se jednu te istu osobu može iskorištavati danima, mjesecima, godinama.
„Nažalost takozvana ‘nepotrošiva roba’ - to je jedan problem koji uzima sve više maha širom svijeta i jako je teško identificirati potencijalne žrtve trgovine ljudima. Tako da mi kao udruga skoro 11 godina maksimalno se trudimo na podizanju svijesti o problemu trgovine ljudima kako bismo spriječili što je moguće više da državljani i državljanke Bosne i Hercegovine ne postanu žrtve trgovine u bilo koju svrhu iskorištavanja“, rekla je Pehlić.
Mladi pak trebaju biti upoznati sa svim trendovima koji su nažalost prisutni ne samo u Bosni i Hercegovini nego i širom svijeta. Pehlić ističe kako su mladi u Bosni i Hercegovini ranjivi i putem interneta i raznih društvenih mreža, jer često ne znaju s kim komuniciraju s druge strane.
„Mladi poklanjaju povjerenje osobama na osnovi njihove profilne fotografije. To su nažalost djeca, učenici osnovnih i srednjih škola. Trgovci ljudima su svjesni nekih kriterija koje djeca i mladi primjenjuju i koriste se raznim taktikama kako bi se lažno predstavili“, kazala je Pehlić.
Pehlić ističe kako je prije nekoliko godina na području Bosne i Hercegovine otkrivena grupa mladih mladića i djevojaka koji se se lažno predstavljali i skupili ogromne količine materijala na kojima su prikazana djeca i mladi u eksplicitnim pozama, na kojima se vidi seksualno iskorištavanje djece i mladih.
„Oni su zahvaljujući reakcijama naših institucija uhićeni i njihov daljnji rad je onemogućen. Međutim, nažalost, nisu jedini i naša djeca nisu izložena samo takvim osobama koje žive na području Bosne i Hercegovine. Oni su izloženi takvim osobama koje žive u bilo kojem dijelu svijeta“, rekla je Pehlić.
Ističe kako je udruga Novi put svjesna stvarnih opasnosti koje vrebaju djecu i mlade u Bosni i Hercegovini, već dugi niz godina.
Udruga puno radi na podizanju svijest i edukacije kod učenika osnovnih i srednjih škola o načinima na koji se mogu zaštititi od iskorištavanja u online i stvarnom okruženju.
Pehlić pojašnjava kako puno rade na kampanjama, podizanju svijesti, radionicama i predavanjima za odrasle osobe koje su potencijalne žrtve trgovinom ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja.
Radna i seksualna eksploatacija
Prije 13 godina otkriven je najveći slučaj radne eksploatacije, odnosno “Serbaz” slučaj u kojemu je bilo preko 620 muškaraca s područja Bosne i Hercegovine bilo iskorištavano u svrhu radne eksploatacije u Azerbejdžanu. Nažalost taj slučaj je najveći i najmasovniji slučaj radne eksploatacije u Europi u 21. stoljeću.
Taj slučaj je nedavno imao epilog na Europskom sudu za ljudska prava gdje su osobe koje su bile eksploatirane prepoznate kao žrtve trgovinom ljudima u svrhu radne eksploatacije.
„Imamo jako velik problem što se tiče žrtava seksualne eksploatacije. Problem je što se takve osobe u principu ne odlučuju zatražiti pomoć i prijaviti da su bile žrtve seksualnog iskorištavanja zbog straha od odmazde, osude javnosti, ako se sazna njihov identitet. Svjesni toga, na osnovu rada sa stvarnim i potencijalnim žrtvama tog oblika trgovine ljudima, mi smo zaista posvetili maksimalnu pozornost prevenciji i podizanja svijesti kako bismo spriječili da odrasli i djeca postanu žrtve trgovinom ljudima“ kazala je Pehlić.
Mobbing
Mobbing je pojava koja se također počela javljati u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina. Mobbing je jedan kompleksan problem gdje žrtve budu najčešće verbalno i psihički zlostavljane. Mobbing je jako težak i ostavlja teške posljedice na žrtvu.
„Mi u našem savjetovalištu pružamo usluge žrtvama takvog oblika zlostavljanja i još jednom pozivamo sve osobe koje imaju bilo kakvih problema s mobbingom da prijave i prikupe dokaze nadležnim institucijama, a naša Udruga stoji na raspolaganju što se tiče pružanja psihosocijalne i pravne podrške“, rekla je Pehlić.
Vjeruje kako institucije daju svoj maksimalan doprinos, međutim ipak smatra kako nevladine organizacije najviše rade na sprječavanju putem svojih preventivno- edukativnih aktivnosti, kao što su razne ulične kampanje, podizanja svijesti o problemima, predavanja, seminari, okrugli stolovi, te radionice za ostale udruge u Bosni i Hercegovini koje organiziraju za ranjive skupine, ali i za predstavnike institucija koja su aktivna na društvenim mrežama.
„Zahvaljujući našem aktivizmu, mi putem društvenih mreža podižemo svijest, ali i medijskih kuća koje prave priloge o radu organizacija i na taj način dopiru do nekih osoba do kojih mi nismo uspjeli doprijeti”, kazala je Pehlić.
KAKO DO POMOĆI?
Udruga Novi put je član referalnog mehanizma na razini Bosne i Hercegovine u kojem su utvrđene procedure i načini prema kojima se postupa u slučaju prijave potencijalne žrtve, kome se sve obraća i nakon toga slijedi službeni prices identifikacije žrtve trgovinom ljudima bilo da je u pitanju domaća ili strana žrtva.
„Imamo institucije koje su nadležne za identifikaciju domaćih i institucije koje su nadležne za identifikaciju stranih žrtava trgovine ljudima zatečenih na području Bosne i Hercegovine. I nakon toga kada dođe do pružanja direktne podrške i pomoći tu nevladin sektor igra ključnu ulogu“, rekla je Pehić.
U Bosni i Hercegovini postoje zakoni, do 2016. godine. Kazneni zakon Bosne i Hercegovine propisivao je kaznu za kazneno djelo trgovine ljudima. No, 2016. godine su entitetski kazneni zakoni usuglašeni sa zakonom Bosne i Hercegovine.
„Trenutno je u rukama institucija da na jedan pravilan način prvo izvrše identifikaciju žrtve trgovinom ljudima kako bi se kasnije taj slučaj mogao procesuirati kao trgovina ljudima. Što se tiče procesuiranja, ključna je pravilna identifikacija. To znači da se slučajevi trgovine ljudima s ciljem seksualnog iskorištavanja identificiraju kao kazneno djelo trgovina ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, a ne kao navođenje na prostituciju. Kada je u pitanju prisiljavanje djece na prosjačenje bitno je da se navede kao kazneno djelo , a ne kao zanemarivanje djeteta“, kazala je Pehlić.
Sve zlostavljane osobe pomoć mogu potražiti putem Facebook stranice, Instagrama, e mail-a ili linije za pomoć na broj 0603155663.
Dnevnik.ba