Na današnji dan, 16. travnja 1993. godine, dogodio se jedan od najsvirepijih zločina bošnjačke Armije RBiH u dolini Neretve u selu Trusina kod Konjica.
U Trusini su postrojbe Armije RBiH, preciznije, pripadnici jedinice za posebne namjene „Zulfikar“ na čelu sa zapovjednikom Ališpagom Zulfikarom, likvidirale 22 Hrvata.
Ubijeno je 18 hrvatskih civila te četvorica zarobljenik pripadnika konjičke brigade HVO-a. Ubijene su cijele obitelji Drljo i Krešo, kao i tri žene. Čak devet članova obitelji Drljo ubijeno je tog 16. travnja 1993. u Trusini.
Žrtve stradale 16. travnja 1993. u Trusini su:
- Jure Anđelić (ime oca Ante) rođ. 1926.,
- Andrija Drljo (ime oca Ilija) rođ. 1947.,
- Franjo Drljo (ime oca Ilija) rođ. 1942.,
- Ante Drljo (ime oca Jozo) rođ. 1936.,
- Ivan Drljo (ime oca Pero) rođ. 1939.,
- Kata Drljo (ime oca Ivan) rođ. 1937.,
- Kata Drljo (ime oca Mićo) rođ. 1918.,
- Tomo Drljo (ime oca Andrija) rođ. 1926.,
- Anđa Ivanković (ime oca Juro) rođ. 1936.,
- Ilija Ivanković (ime oca Ante) rođ. 1936.,
- Smiljko Krešo (ime oca Mirko) rođ. 1940.,
- Ivica Krešo (ime oca Jure) rođ. 1935.,
- Veljko Krešo (ime oca Andrija) rođ. 1934.,
- Stipe Mandić rođ. 1923.,
- Branko Mlikota (ime oca Andrija) rođ. 1925.,
- Nedjeljko Krešo (ime oca Marko) rođ. 1953.,
- Pero Krešo (ime oca Smiljko) rođ. 1961.,
- Stipo Ljubić (ime oca Pero) rođ. 1961.,
- Milenko Mandić (ime oca Stipe) rođ. 1961.,
- Željko Blažević (ime oca Slavko) rođ. 1965.,
- Ivan Drljo (ime oca Andrija) rođ. 1971. i
- Zdravko Drljo (ime oca Ivan) rođen 1962. godine.
Podsjetimo, postrojba Armije BiH, pod zapovjedništvom Zulfikara Ališpage, probila je hrvatsku obranu i tom prilikom zarobila bojovnike Četvorica pripadnika HVO-a su postrojeni i strijeljani, a civili su ubijeni na različitim lokacijama. Preostali Hrvata bili su zatočeni u nekoliko privatnih kuća, a kasnije su pušteni iz sela.
Milka Drljo: Rekli su mi ako ne dovedem sina Ivu, ubit će mi još dvoje djece
Milka Drljo kojoj su ubijeni suprug Andrija i sin Ivan, s još dvoje djece je, Draganom i Andrijanom, tog dana zarobljena. Armija RBiH je hrvatske taoce koristila kao živi štit.
“Bilo je deset do sedam ujutro kad su pucnjevi razbili staklo na prozoru naše kuće dok smo sjedili za stolom. Andrija mi je rekao da s djecom Draganom i Andrijanom, koja je u tom trenutku spavala na drugom krevetu i nije na nju palo staklo, bježim u podrum. To sam i učinila, misleći da je i Dragan sa mnom. Nije ga bilo, međutim, a onda sam ga čula da me doziva da iziđem jer će njega ubiti. Kad sam izišla, tri su puške bile uperene u mog Dragana koji tad nije imao ni 16 godina, iako je bio krupan. Što sam drugo mogla nego predati se da bih spasila Andrijanu i sebe“, izjavila je svojedobno Milka Drljo.
Ovu su ženu vojnici Armije RBiH i dodatno ucijenili pa je morala birati između života svoje djece.
“Prvo se čuo rafal, tada su mi ubili supruga koji je ostao u kući. Onda su od mene uzeli Dragana i Andrijanu i rekli da dovedem Ivu. Ako ga ne dovedem, ubit će mi njih dvoje. Otišla sam na Križ, rekla Ivi da ako ne siđe i ne preda se, ubit će Dragana i Andrijanu koje su zarobili. Nakon što se predao, Ivana su ubili. Imao je tek 22 godine“, izjavila je Milka Drljo.
Haag oslobodio Halilovića, pred Sudom BiH osuđeno petoro pripadnika odreda ‘Zulfikar‘
Podsjetimo, Haški tribunal odbacio je optužbe protiv Sefera Halilovića u zločinu nad Hrvatima u Trusini, pa se tako sudilo samo nekim pripadnicima Armije RBiH pred Sudom BiH.
Za zločine u Trusini, Sud BiH pravosnažno je osudio Edina Džeku na 13 godina zatvora i Rasemu Handanović na pet i pol godina zatvora. Na 15 godina osuđen je Nihad Bojadžić, a Nedžad Hodžić i Mensur Memić osuđeni su na 12, odnosno 10 godina zatvora.
Ponovljeno suđenje Ališpagi Zulfikaru još nije počelo
Postupak protiv Ališpage Zulfikara koji je optužen za ovaj zločin kao bivši zapovjednik Specijalnog odreda za posebne namjene „Zulfikar“ razdvojen je zbog njegovog zdravstvenog stanja 2014. u predmetu koji je pravosnažno okončan 2017. godine.
Ponovo suđenje Ališpagi trebalo je, prema najavama iz pravosuđa, početi u veljači 2024. godine. On se, dodajmo, tereti da je propustio poduzeti mjere na kažnjavanju podčinjenih zbog ubojstava 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) počinjenih u napadu na Trusinu 16. travnja 1993. godine.
Rasema Handanović, jedina koja je priznala krivicu: Bojadžić nam je rekao da odradimo Trusinu da ni kokoš ne ostane živa
Rasema Handanović zvana Zolja, pravosnažno osuđena za ratni zločin nad Hrvatima u Trusini, jedina je koja je priznala krivicu i opisala što se dogodilo u Trusini. Prema njenom svjedočanjemu, pred Sudom BiH, šest do sedam muškaraca strijeljano je po naređenju Nihada Bojadžica, kojeg su tada zvali Blek, te priznala da je i sama u tom sudjelovala. Zolja je inače žrtva silovanja u Sanskom mostu od strane Vojske Republike Srpske, te je u jednom dijelu, optužila i Nedžada Hodžića za silovanja Hrvatice u Trusini čemu je sama svjedočila.
Bojadžić im je, prema njenom svjedočenju, rekao: "Odradite Trusinu, ne smije ni kokoš ostati živa."
Dnevnik.ba