Article_Top_970x250

20 GODINA POSTOJANJA Je li HNS BiH postao alibi organizacija HDZ-u ili jedini prostor gdje Hrvati mogu artikulirati svoje stavove?

VELIKA ANALIZA

20 GODINA POSTOJANJA Je li HNS BiH postao alibi organizacija HDZ-u ili jedini prostor gdje Hrvati mogu artikulirati svoje stavove?

lis 28, 2020

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Povodom 20. obljetnice osnutka HNS-a BiH, Dnevnik.ba donosi veliku analizu o tome što je ta organizacija značila na početku milenija, zašto je njen rad obnovljen tek nakon desetljeća i služi li kao alibi organizacija isključivo HDZ-u BiH. O tome za Dnevnik.ba govore književnik Josip Mlakić, politolog Ivan Kraljević, novinari Snježana Pavić, Ana Popović, Milan Šutalo i Lidija Bradara, članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Hrvatski narodni sabor BiH, institucija koja okuplja izabrane i imenovane hrvatske političke dužnosnike u BiH, osnovana je na današnji dan, 28. listopada 2000. godine u Novom Travniku čiji je utemeljitelj i prvi predsjednik bio Ante Jelavić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH.

HNS BiH nastao je kao odgovor na potlačivanje i majorizaciju hrvatskog naroda početkom milenija koju su vodili predstavnici međunarodne zajednice. I tada, kao i danas, 99 posto legitimiteta hrvatskog biračkog tijela u BiH okupljao je upravo HNS BiH.

U Daytonu je dogovoreno da Hrvati i Bošnjaci budu u zajedničkom hrvatsko-bošnjačkom entitetu – Federaciji BiH, koja prema Izbornom zakonu, predstavlja jednu izbornu jedinicu. Pregovaračko izaslanstvo hrvatske strane tako je dalo mandat OESS-u da izradi Izborni zakon BiH koji se kasnije mijenjao nametnutim amandmanima i bilo je jasno kako Bošnjaci, zbog brojačane nadomoći, mogu nametnuti Hrvatima predstavnike u vlasti. Dnevnik.ba donosi analizu o tome što je HNS BiH značio tada, na početku milenija, zašto se njegov rad obnovio nakon jednog desetljeća i što ta organizacija radi danas.

U analizi portala Dnevnik.ba govore književnik Josip Mlakić, politolog Ivan Kraljević, novinari Milan Šutalo, Snježana Pavić i Ana Popović te Lidija Bradara, članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Početak milenija: Galopirajući proces dekonstituiranja Hrvata u BiH

“Vrijeme osnivanja Hrvatskog narodnog sabora BiH 2000. godine vraća me u dramatično razdoblje za Hrvate u BiH. Nakon rata bilo je to najgore razdoblje po hrvatski narod. Tada je započeo monitirani proces u slučaju 'Leutar', godinu dana kasnije tenkovima je urušena Hercegovačka banka, a vrhunac je bila Alijansa, vlast formirana i na državnoj i federalnoj razini bez legitimnih predstavnika Hrvata u BiH“, kaže za Dnevnik.ba Ana Popović, novinarka iz Kiseljaka koja je na početku milenija pratila političke i sudske procese u BiH.

Milan Šutalo, glavni urednik Hrvatskog medijskog servisa i novinar, podsjeća kako je HNS BiH osnovan kao najviše političko i predstavničko tijelo Hrvata u BiH bez zakonodavnih ovlasti i to kao odgovor na nametanje tzv. Berryevih amandmana na Izborni zakon BiH kojima je omogućeno da trećinu izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH izaberu Bošnjaci.

HNS osnovan kao odgovor na Berryeve amandmane; najviše predstavničko tijelo Hrvata u BiH

“Nekoliko mjeseci kasnije sve je dodatno 'zacementirano' i tzv. Petrischevim ustavnim amandmanima, kojima je očito po bošnjačkoj želji, austrijski zlotvor propisao da ta jedna trećina halal predstavlja većinu Hrvata“, kazao je Šutalo za Dnevnik.ba.

Hrvatski narodni sabor BiH osnovan je 28. 10. 2000. godine u Novom Travniku. Utemeljitelj HNS-a BiH je bio Ante Jelavić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a, koji je kasnije smijenjen i kazneno progonjen. Jelavić je, navodi se u odluci OHR-a, smijenjen zbog osnivanja HNS-a BiH i osnivanja Hrvatske samouprave.

Smjena Jelavića i brojnih dužnosnika; tenkovski udar na Hercegovačku banku

Odgovor hrvatskih političara na tadašnju majorizaciju Hrvata, smatra Šutalo, bio je logičan.

“Nakon formiranja Hrvatskog narodnog sabora i provedbe referenduma formirano je Međužupanijsko vijeće kao oblik Hrvatske samouprave u BiH. Umjesto zaštite najmalobrojnije konstitutivne zajednice u BiH Miler, Petritsch, sarajevski specijalci, politička i medijska propagandna mašinerija obilato financijski potmognuta Soroševim novcem, te prešutnim odobravanjem tadašnjih čelnika Hrvatske - Račana i Mesića, kreće u brutalni obračun s Hrvatima: smjenjuju hrvatske dužnosnike na čelu s tadašnjim predsjednikom Jelavićem, organiziraju montirane političke procese i provode tenskovsku reviziju Hercegovačke banke“, ističe Šutalo.

Lidija Bradara, predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, ističe kako važnost osnivanja HNS-a ponajbolje ilustrira današnja politička svakodnevnica.

“Ni 20 godina kasnije hrvatsko pitanje nije riješeno. Sve što je HNS BiH tražio tada – legitimno političko predstavljanje i unutarnje uređenje BiH i danas je poblem. To govori koliko nam je bio potreban te 2000., uostalom, kao i danas“, izjavila je Bradara za Dnevnik.ba.

"Jelavićev HNS okupljao  Hrvate izvan HDZ-a"

Snježana Pavić, novinarka Jutarnjeg lista, koja je tih godina aktivno pratila stanje u BiH, ističe kako je američka administracija od rata imala pretjerano povjerenje u snagu demokatskih izbora i to tako da  su vjerovali da će narod na izborima zbaciti one koji su ga vodili u rat – HDZ BiH, SDA i SDS, što je bilo pogrešno.

“Ante Jelavić je bio u pravu zahtijevajući da se poštuju prava Hrvata u Bosni i Hercegovini upisana u Ustav BiH i Daytonski sporazum. Inzistirao je da se ne krše daytonska izborna pravila i ne gazi politička volja birača. Još pogešnije bilo je mijenjati pravila i kršiti Dayton kako biste s vlasti uklonili one koji vam se ne sviđaju, jer ste time rušili povjerenje birača u daytonske institucije koje su se tek formirale“, kazala je Pavić za Dnevnik.ba.

Srbi i Bošnjaci su imali nekakvu opoziciju, objašnjava,  no Hrvati su u BiH brojčano i politički manjina, tako da, ako si maknuo predstavnike kojima su dali glas, praktično si im uzeo biračko pravo.

“Jelavić je osnovao Hrvatski narodni sabor kako bi okupljanjem i onih Hrvata izvan HDZ-a dao širi legitimitet svojim zahtjevima. Ti su zahtjevi bili legitimni, ali da biste ih ostvarili, onda kao i danas, morate naći saveznike među Srbima i među Bošnjacima“, istaknula je.

Alijansa za promjene: Vlast bez Hrvata i na državnoj i federalnoj razini

Slabljenje mehanizama zaštite jednakopravnosti Hrvata, objašnjava Šutalo,  smišljeno je napravljeno kako bi se omogućilo Bošnjacima da ovladaju Federacijom BiH i pretvore je u bošnjački entitet. Dodaje kako je tom bošnjačkom hegemonističkom projektu put  prokrčivao tadašnji Petritschev neformalni ali stvarni šef, američki veleposlanik Thomas Muller, koji je formirao federalnu vladu, bez predstavnika HDZ-a.

“Činile su je stranke tzv. 'Alijanse za promjene' , predvođene Lagumdžijinim SDP-om i minorne hrvatske stranke, kao što je Zubakov NHI i Lijanovići“, kazao je Šutalo.

Katolička crkva i kardinal Puljić podržali su HNS

Podsjeća i kako je Miller, koji ovih dana, s bilboarda u St. Luisu u Sjedinjenim državama, promovira demokratskog predsjedničkog kandidata Joe Bidena "kao prijatelja Bosne i Hercegovine", tada kardinalu Vinku Puljiću poručio: "Vi Hrvati ili se asimilirajte ili se iselite".

Inače, na osnivanju HNS-a BiH u Novom Travniku, Jelaviću je podršku dala i Katolička crkva, a kardinal Puljić nazočio je utemeljiteljskom zasjedanju. Jednako tako, kasnije su podržali i projekt Hrvatske samouprave.

Ivan Kraljević, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, također, smatra kako je utemeljenje HNS-a BiH u tim vremenima bio jedini adekvatan odgovor na galopirajući poces dekonstituiranja Hrvata započet donošenjem Barryevim amandmanima.

"Problem Hrvata u BiH od 2000. do danas nije se pomaknuo s mrtve točke"

“Takva nakaradna izborna pravila otvorila su prostor za udar na Dom naroda FBiH, odnosno na hrvatski Klub kao posljednju branu obrane konstitutivnosti. Zapravo, vjerujem kako se ni sami tadašnji hrvatski politički prvaci nisu nadali kako će proteći čak dva desetljeća od prvog zasjedanja HNS-a BiH i svih tih previranja, a da se problem Hrvata u BiH neće pomaknuti s mrtve točke“, kazao je Kraljević za Dnevnik.ba.

I doista, HNS BiH nakon utemeljiteljskog i tuzlanskog zasjedanja, te mostarskog 2001. kada je uspostavljena Hrvatska samouprava, nije zasjedao više od 10 godina. Već 2003. godine HDZ BiH je na čelu s tada novim predsjednikom, Čovićem, sudjelovao u vlasti i to bez bilo kakvih ozbiljnijih politika usmjerenih na izmjene Ustava, apelacija Ustavnom sudu i slično.

Desetljeće bez HNS-a: Brojne političke greške, među njima i tzv. Travanjski paket

U međuvremenu je Čović potpisao i tzv. Travanjski paket kojim Federacija BiH i de jure postaje bošnjački entitet. Zahvaljujući Stranci za BiH Harisa Silajdžića, te otporu HDZ-a 1990. Bože Ljubića, taj prijedlog ustavnih promjena nije prošao parlamentarnu proceduru.

Nije trebalo proći, objašnjava Kraljević, više od desetljeća za novo zasjedanje HNS-a BiH.

“Nastao je veliki vakuum unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH i onda su se redale brojne greške, a jedna od njih je svakako i potpisivanje tzv. Travanjskog paketa“, kazao je Kraljević.

Tijekom tog desetljeća bez HNS-a BiH, Bradara ističe kako su visoki predstavnici nametnuli više od 100 amandmana na Ustav FBiH, te da su bila dva izborna ciklusa bez legitimno izabranih predstavnika Hrvata u BiH – Alijansa, i na državnoj i federalnoj razini, te Platforma samo na federalnoj.

“Tri puta su nam Bošnjaci izabrali člana Predsjedništva BiH, izmjene Izbornog zakona su delegirane  na razini entiteta, što smo uspjeli zaustaviti u prošlom mandatu u Domu naroda Parlamenta F BiH“, kazala je Bradara.

“HNS alibi organizacija HDZ-u, uporno odbijaju uključiti osobe iz javnog i kulturnog života“

Josip Mlakić, književnik i scenarist, jedan od vodećih hrvatskih intelektualaca u BiH, smatra kako je HNS BiH alibi organizacija i zamjera što HDZ BiH danas uporno odbijati u rad HNS-a uključiti osobe iz javnog i kulturnog života koji bi organizaciji dali novu kvalitetu.

“Stranački motivi su jasni, jer to bi značilo gubljenje monopola jedne stranke na djelovanje ove organizacije“, kazao je Mlakić za Dnevnik.ba.

U djelovanju HNS-a BiH, smata Mlakić, ne postoji nešto što bi stvorilo bitnu razliku, odnosno, ne postoji neka vrsta pokrića za djelovanje institucije.

“Jedini opipljivi rezultat njegova djelovanje je monopol HDZ-a unutar hrvatskog biračkog tijela“, kazao je Mlakić.

"Uloga hrvatske federalne jedinice"

Kraljević, pak, ističe, kako je to trenutačno jedino HNS mjesto na kojem Hrvati u BiH mogu jasno artikulirati svoje stavove.

“Ma koliko ga neki osporavali i davali mu kojekakve epitete, HNS BiH treba preuzeti onu ulogu koju će jednoga dana imati hrvatska federalna jedinica u BiH, ali i istovremeno voditi računa o tome da ne uguši pluralizam hrvatskoga političkog tijela“, kazao je Kraljević.

Jednoumlje sigurno nije ono za čim čeznu Hrvati u BiH, objašnjava Kraljević,  i sigurno ne sanjaju svoju federalnu jedinicu ili svoj entitet u kojem neće biti slobodni građani.

“Nažalost, sada smo prisiljeni na grupiranje i okupljanje unutar jednog okvira kakav je HNS BiH, koji je doista postao nezaobilazan subjekt na političkoj sceni, poglavito u onim sredinama u kojima su Hrvati konstitutivna manjina“, naglasio je Kraljević.

Bradara, koja je i članica Predsjedništva HNS-a BiH, navodi kako je zadaća hrvatskih dužnosnika eliminirati sve one pojave zbog kojih je HNS i osnovan, odnosno, izboriti se da Hrvati u BiH mogu birati svoje legitimne predstavnike.

“Od ciljeva zbog kojih je HNS osnovan neće se odustati, a do njihova ostvarenje HNS će i dalje imati ključnu ulogu. Zadaća nas  je da se izborimo da Hrvati u BiH imaju jednaka prava kao i druga dva konstitutivna naroda u BiH i da sami biraju svoje  predstavnike, za što  je presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, utvrđeno da je neodvojivo od načela konstitutivnosti. Tada će konačno i hrvatski narod imati pravo i mogućnost političkog pluralizma“, kazala je Bradara.

Pavić tvrdi kako i danas, nažalost, dvadeset godina kasnije, na političkoj sceni BiH nema svijesti da je jedini način na koji se stvari mogu mijenjati taj da se svi dogovore i nađu rješenja koja bi svima odgovarala.

To podrazumijeva kompromis, smatra Pavić, da nitko ne bude sasvim zadovoljan i da nitko ne bude sasvim nezadovoljan.

Kraljević pak vjeruje kako će se o HNS-u BiH jednog dana pričati kao o nečemu prošlom i nepotrebnom, ali i da ćemo tada imati novi ustroj države.

“Ili barem, izmijenjen i pravedan Izborni zakon koji će priječiti iživljavanje većinskog nad najmalobrojnijim konstitutivnim narodom“, kazao je Kraljević.

Scenarij 2022: “Povratak na stanje prije Daytona i uspostava HR Herceg – Bosne, neusporedivo olakotnije nego 2001. godine“

Šutalo pak smatra da, ukoliko bošnjačke političke strukture riješe ponovo, po treći put, uspostaviti vlast u hrvatsko-bošnjačkom entitetu nakon izbora 2022. a to već mjesecima najavljuju, Hrvati neće imati drugog izbora doli konstatirati da su njihova ustavna prava ponovo pogažena, Daytonski mirovni sporazum grubo prekršen i vratiti se na stanje prije potpisivanja Daytona.

“A to znači - ponovo proglasiti i efektivno uspostaviti Hrvatsku republiku Herceg Bosnu na prostoru kojeg je kontrolirao HVO u trenutku potpisivanja Washingtonskog sporazuma o uspostavi Federacije BiH. Okolnosti za takvo što sada su  povoljnije nego 2011., a neusporedivo olakotnije nego 2001.“, zaključio je Šutalo.

Dnevnik.ba