Još uvijek nije moguće procijeniti kompletne troškove Svjetskog prvenstva (SP) 2022. Međutim, jedno je već jasno: taj događaj će biti najskuplji u skoro stogodišnjoj povijesti nogometnih Mundijala, povijesti koja je počela u Urugvaju 1930. godine. Postoje procjene da bi katarski turnir mogao koštati više od svih 21 do sada održanih prvenstava zajedno, piše Deutsche Welle.
Prema različitim izvještajima i mišljenjima stručnjaka, cijena će znatno premašiti granicu od 200 milijardi dolara. Usporedbe radi: posljednja dva prvenstva bila su najskuplja u povijesti prvenstava svijeta. Brazil 2014. i Rusija 2018. koštali su ipak manje od 15 milijardi dolara.
Dan Plumley, stručnjak za sport i financije na Sveučilištu Sheffield Hallam, kaže da je već 2010. godine, kada je Kataru obećano da će biti domaćin Svjetskog prvenstva 2022. godine, procijenjeno da će turnir potencijalno koštati 65 milijardi dolara. “Neke nedavne procjene govore da bi turnir mogao koštati i više od 200 milijardi dolara”, izjavio je Plumley za DW. “Bit će to najskuplje prvenstvo svijeta u pogledu troškova, a ne znamo ni koliko će na kraju sve doista koštati.”
A račun?
Američka savjetodavna firma za sportsko financiranje Front Office Sports procjenjuje troškove na 220 milijardi dolara. Hassan Al Thawadi, šef Organizacijskog odbora SP-a kaže pak da će infrastrukturne mjere poduzete od dodjele Svjetskog prvenstva 2022. koštati sve skupa više od 200 milijardi dolara.
Razlog za neizvjesnost je taj što je vlada mnogo prije prvenstva uložila većinu svojih milijardi u infrastrukturu koja nema veze s nogometom: u novi sustav podzemne željeznice, međunarodni aerodrom, oko 100 novih hotela, u nove prometnice i zabavne parkove. Većina tih investicija je dio šireg projekta pod nazivom Qatar National Vision 2030.
“Svjetsko prvenstvo je djelovalo kao katalizator za napore Katara da razvije infrastrukturu zemlje”, kaže Kieran Maguire, specijalist za nogometne financije na Sveučilištu u Liverpoolu. “To je ono na što su se fokusirali. U usporedbi s drugim prvenstvima, ovo je mnogo skuplje.”
To je svojevrsna velika oklada na “Soft Power” koji Katar želi generirati zu pomoć SP-a i za koju Plumley kaže da će na kraju proizvesti ogroman gubitak. Međutim, rijetko koga u Dohi to zanima jer, na kraju krajeva, Katarci „sjede“ na poluotoku koje je bogato plinom.
„Pravi ciljevi koje Katar slijedi su nekomercijalni”, kaže Plumley. “Međunarodni odnosi su ključni motiv za održavanje takvih događaja i uglavnom se radi o Soft Power u smislu strategije obrane i sigurnosti. Novac svakako nije problem za Katarce. Očigledno je da si ta zemlja to može priuštiti i da je spremna na tako visoke, gigantske troškove. Na mnogo načina, Svjetsko prvenstvo 2022. je financijska anomalija.”
Mračno naslijeđe
Čak i ako je u pitanju financijska anomalija, kao i svi drugi domaćini Svjetskog prvenstva, i Katar se mora uhvatiti u koštac s pitanjem ‘naslijeđa’. Smisao je da turnir donosi opipljiv napredak za društvo, napredak koji opravdava trošenje toliko novca za samo četiri tjedna međunarodnog nogometa. To je ozbiljan izazov za sve svjetske turnire, ali u slučaju Katara postoje ozbiljne sumnje.
To je najočitije kada je riječ o stadionima. Za potrebe Svjetskog prvenstva je u potpunosti izgrađeno sedam stadiona. Prema vladinim podacima, koštali su 6,5 milijardi dolara. Kada se Svjetsko prvenstvo završi, zemlja od samo 2,8 milijuna stanovnika neće baš imati koristi od toga.
Slične probleme su imali i drugi domaćini SP-a, ali Katar će ići daleko dalje: utakmice će se i ubuduće igrati na tri stadiona, ali će njih pet biti demontirano, korišteno u druge svrhe ili drastično smanjeno.
Kieran Maguire vjeruje da će s ovom novom infrastrukturom Katar kandidirati za domaćina nekih velikih europskih utakmica, poput Lige prvaka ili Europske lige.
Ljudske žrtve
Pitanje cijene Svjetskog prvenstva zasjenjeno je pitanjem sudbine brojnih gastarbajtera koji su se (na)mučili u Kataru posljednjih deset godina. Otkako je Kataru dodijeljeno Svjetsko prvenstvo, ta zemlja se suočila s velikim kritikama organizacija za zaštitu ljudskih prava zbog načina na koji se postupa(lo) prema tim ljudima.
Amnesty International (AI) je 2016. optužio Katar da koristi prisilne radnike na međunarodnom stadionu Khalifa. Postoje i izvještaji da su od 2010. godine tisuća radnika iz inozemstva u Kataru izgubile život na gradilištima, piše Deutsche Welle.
U veljači 2021. godine je list The Guardian objavio da je u Kataru od 2010. do 2020. godine preminulo oko 6.500 radnika iz Indije, Pakistana, Nepala, Bangladeša i Šri Lanke. Stručnjaci za ljudska prava kažu da je veliki broj poginulih osoba došao u Katar upravo zbog rada na infrastrukturi za Svjetsko prvenstvo 2022.
Katar je najavio neke reforme po pitanju zaštite radnika, ali veliki problemi i dalje ostaju, navode u Amnestyju, te se u izvještaju iz listopada konstatira: “Kršenja ljudskih prava je i dalje rasprostranjeno”.
FIFA je pobjednik
Ni mrtvi radnici ni vrtoglavi troškovi ne prave nikakvu razliku za Svjetsku nogometnu federaciju (FIFA), koja je i odredila da Katar bude domaćin prvenstva. Dan Plumley kao objašnjenje ukazuje na prethodno Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. koje je FIFA-i donijelo mnogo novca.
“Za FIFA-u su prvenstva svijeta temeljni izvor prihoda. FIFA ih koristi za plaćanje svih aktivnosti u svojim četverogodišnjim ciklusima”, kaže Plumley, ukazujući na prihod od Svjetskog prvenstva u Rusiji, koji je očito premašio očekivanja. “Ovo Svjetsko prvenstvo će biti sličan uspjeh za FIFA-u. Taj događaj može biti vrlo skup za Katar, ali je u interesu FIFA-e da osigura uspjeh Mundijala. I naravno, FIFA se ne mora brinuti o troškovima organizacije.”
Dnevnik.ba