Kako su objasnili, istraživači su još tada testirali Facebook, Instagram i preko 17.000 drugih aplikacija te uočili kako niti u jednom slučaju nije bio upaljen mikrofon u trenucima kada se to nije očekivalo. No, cijela teorija krenula je još 2016., kada je Facebook krenuo s ciljanim oglašavanjem.
U to vrijeme svojim su oglašivačima ponudili 98 stavki osobnih podataka koje oni prikupljaju, što je uključivalo dob, rod, narodnost i ostalo. Dvije godine nakon i sam je Mark Zuckerberg postao metom istrage zbog skandala Cambridge Analytice i dijeljenja osobnih podataka, zbog čega nije bilo toliko nevjerojatno za povjerovati da oglašivači, osim naše povijesti pretraživanja, koriste i naše mikrofone.
Medij tako navodi da se korisnicima možda čini da ih mobitel prisluškuje, no stvarnost je ta da mi puno češće zapisujemo misli nego što mi to mislimo. Tako je naveden i primjer putovanja - iako smo razgovarali s prijateljima o putovanju na Havaje, možda nismo usput primijetili da smo pretraživali cijene letova ili najbolje restorane koji se nude. I samo jedna pretraga dovoljna je da oglašivači uhvate nit i potom krenu sa svojim oglasima.
No, bez obzira na to, medij smatra kako zbog jedne stvari ipak treba biti zabrinut.
- Više zabrinjava što oglašivači uopće ne trebaju prisluškivati, i to zato što već sve znaju o tebi - piše u tekstu.
Dnevnik.ba