Grad je bio izgrađen po uzoru na poznati grad Mikena iz antičke Grčke. Njegova karakteristika su kiklopski zidovi koji su predstavljali snažnu fortifikaciju za obranu od neprijateljskih napada, piše N1.
Utvrda je bila prirodno zaštićena liticama s tri strane, dok je na jugoistočnoj strani, koja je bila najpristupačnija, podignut megalitski zid. Početno je bio dug 60 m i širok do 4,20 m, no danas je dužine 46 m zbog kasnije izgradnje dva tornja (sjeveroistočnog i jugozapadnog).
Pleme Daorsi bili su vjerni saveznici velikog imperatora Julija Cezara. Preuzeli su grčki jezik i pismo te su održavali stalne trgovačke veze s Grcima. Gradina Daorsona nastala je na prethodnom prapovijesnom naselju koje je kontinuirano postojalo od željeznog doba (17. do 16. stoljeće p. n. e.).
Tijekom ratova između pristaša Cezara i Pompeja na obali Jadranskog mora, ilirsko pleme Delmati našlo se na jednoj strani, dok su Daorsi bili na drugoj. Pompejev legat se 49. p. n. e. udružio s Delmatima i njima pripadajućim plemenima, dok su Daorsi podržali Cezarovog pretora Vatiniusa. Vrlo je vjerojatno da su Delmati tada (44. ili 43. p. n. e.) napali grad Daorson i potpuno ga uništili.
Nikada kasnije nije nastalo naselje na ruševinama grada Daorsona. U jednoj manjoj građevini pronađena je kovaonica novca s alatima i matricama, te 39 različitih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. p. n. e. i 9 s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i prikazom broda). Važnost novca bila je izuzetna jer je simbolizirao neovisnost plemena Daors.
Ovo je jedan od najstarijih gradova Europe čije ostatke možemo i danas posjetiti, a fotograf Boris Trogrančić je zabilježio nevjerovatan trenutak zalaska Sunca koji je na ovom mjestu veličanstvena pojava.
Dnevnik.ba