Nakon spriječenog entitetskog udara u režiji bošnjačkih stranaka u federalnom Domu naroda, samoprozvani patrioti u pomoć pozivaju Ustavni sud FBiH. Inzistirajući da o predloženom, svebošnjačkom Zakonu o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH, raspravlja i Ustavni sud FBiH, odnosno njegovo Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, bošnjačke stranke dalje guraju BiH u ustavno-pravnu krizu i nastavljaju s planom ukidanja konstitutivnosti Hrvatima i Srbima u BiH.
U federalnom Domu naroda osujećen je pokušaj entitetskog udara na institucije BiH. Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda i Drago Puzigaća (SNSD), dopredsjedatelj svojim su potpisima predloženi svebošnjački zakon označili kao štetan i destruktivan po vitalne nacionalne interese, pa se izaslanici o njemu nisu ni izjasnili. Klub Bošnjaka, iako inicijator sjednice nije se pojavio nakon polusatne stanke, a predlagači, mahom bošnjački izaslanici iz SDA, SBB-a, DF-A, SDP-a i Naše stranke napustili su dvoranu federalnog Doma naroda.
Suočeni s činjenicom kako su Bradara i Puzigaća, iskoristivši ustavne i poslovničke mogućnosti, zaustavili njihov pokušaj entitetskog udara na institucije BiH, bošnjačka politička i medijska javnost u pomoć sada poziva - Vijeće za zaštitu nacionalnih vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH.
Najavljuju i smjenu Drage Puzigaće, SNSD-ovog dopredsjedatelja federalnog Doma jer se, prema njihovim stajalištima, ponio nepatriotski. Patriotski bi, dakle, bilo da se Puzigaća, kao Srbin u Federaciji ponaša možda kao Milan Dunović, potpredsjednik FBiH, DF-ov Srbin izabran bošnjačkim glasovima?
Pozivanjem u pomoć Ustavnog suda FBiH, ovako otvoreno i javno, kako to rade bošnjački dužnosnici, postavlje se logično pitanje - je li na Ustavni sud FBiH već izvršen politički pritisak? Je li sveukupna bošnjačka politika, koncentirana u Sarajevu, izvršila pritisak pa su unaprijed sigurni što bi to eventualno Ustavni sud FBiH, mogao presuditi i zaključiti?
Inzistiranjem na Puzigaćinoj smjeni, bošnjački dužnosnici, Federaciju BiH, ali i BiH vode dalje ka krizi, ugrožavaju ustavno-pravni poredak BiH i krše Daytonski sporazum, a čini se, sve s početnim ciljem - "dolaskom" do Ustavnog suda FBiH, a u konačnici, jasno je svima - ukidanjem ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskom narodu u BiH.
Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH nije popunjeno, odnosno, nije do kraja konstituirano. Znači li to da bi, "guranjem" problematike izmjena Izbornog zakona BiH do Vijeća za zaštitinu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH koje ni samo nije u potpunosti konstituirano, ponovnim, preglasavanjem ostavirili ratni cilj?
U epizodama serijala "pretvaranje Federacije BiH u bošnjačko-muslimanski entitet", bošnjačke su stranke nebrojeno mnogo puta vršile (ne)izravne pritiske na Ustavni sud BiH ali i Ustavni sud FBiH. Tako je, primjerice, bilo i u slučaju apelacije Borjane Krišto prema Ustavnom sudu BiH u kojoj su trebale biti ocijenjene odredbe Ustave FBiH. Tada je Ustavni sud BiH, po očiglednim bošnjačkim pritiskom, tražio mišljenje od OHR-a - istog onog OHR-a koji je ta izborna pravila nametnuo, a Ustavni sud BiH ih u predmetu Ljubić ranije proglasio nevažećim i diskriminatornim.
Kupovina političkog vremena, definitivno je jedna od konstatih bošnjačke politike u BiH. Nakon 18 godina od kako je Alija Izetbegović, ratni lider Bošnjaka-muslimana i glavni zapovjednik tzv. Armija BiH, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom je presuđeno da su "svi konstitutivni narodi na cijelom teritoriju BiH", međunarodna zajednica, u službi velikomuslimanske politike nastavila je amandmanima na Ustav FBiH, preko Berry-a i Petrischa, djelovati u službi ukidanja konstituvnosti Hrvatima u BiH.
Jasno je, zapravo, zbog čega bošnjački dužnosnici, sabotiraju implementaciju presude u predmetu Ljubić, pokušavaju izvesti entitetske udare, vršiti pritiske na međunarodnu zajednicu, Ustavni sud FBiH. Ako se izmjeni Izborni zakon BiH u skladu s presudom Ljubić, Bošnjaci se u federalnom Domu naroda kontrolirati isključivo vlastiti Klub.
Sada, pak, kontroliraju cijeli saziv federalnog Doma naroda: jednu trećinu kluba Hrvata, više od 2/3 članova Klubova Bošnjaka, Srba i Ostalih.
Suočeni s činjenicom da bi mogli izgubiti i de facto i de jure kontrolu federalnog Doma, predlagali su smanjenje ovlasti - odnosno njegovo potpuno obesmišljavanje. Bošnjački su dužnosnici tako javno zagovarali preustroj federalnog Doma naroda po uzoru na Vijeće naroda u RS-u. Njihovom logikom, tim modelom, građani bi imali vlasti. Građani su Bošnjaci, a građanska većina bošnjačko-muslimanska većina u FBiH, a i BiH. U državi tri konstitutivnih naroda i njenih građana zagovarati "vladavinu građana" nije ništa drugo nego nastavak unitarističke politike Alije Izetbegovića pod parolom "jedan čovjek jedan glas"-
Popis stanovništva 2013. godine pokazao je ustvari koliko u BiH živi „građana" prema kojima bošnjačka politika navodno želi skrojiti novi Ustav BiH – njih svega oko 1,5 posto. Građana koji u prvom redu žele biti politički identificirani kao pripadnici jednog od tri ustavom navedena konstitutivna naroda ima 97 posto, a svih Ostalih ima 3 posto. U tih 3 posto spadaju i „Sejdić-Finci", odnosno pripadnici nacionalnih manjina i oni koji svoj nacionalni identitet ne vežu niti uz jedan od konstitutivnih naroda, niti uz neku od postojećih nacionalnih manjina u BiH.
Dakle, „građana" koji svoj kolektivni identitet primarno vežu uz svoju građansku pripadnost državi, a koji sebe nazivaju Bosanci, odnosno, Bosanci i Hercegovci, ima oko 1,5 posto. Uzmemo li u obzir navedene činjenice, jasno je zbog čega Bošnjaci kojih u BiH ima 50,47 posto žele Ustav BiH skrojiti po modelu 1,5 posto građana. Zbog toga što bi 50,47 posto Bošnjaka po građanskom modelu Alije Izetbegovića jedan čovjek, jedan glas imalo mogućnost ostvariti 100 posto vlasti na razini države. Time bi BiH i de facto postala bošnjačka nacionalna država, a Hrvati i Srbi svedeni na kategoriju nacionalnih manjina.
Dnevnik.ba