Article_Top_970x250

Velika seoba naroda: Građani iz BiH odlaze, a migranti dolaze

kolumna

Velika seoba naroda: Građani iz BiH odlaze, a migranti dolaze

tra 30, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Ilustracija

Nitko ne zna koliko je ilegalnih migranata dosad prešlo preko BiH, ali ova ruta trenutačno se čini najuspješnijom i za migrante i njihove krijumčare.

Graničari na sarajevskom aerodromu u posljednji su tren spriječili sirijskog migranta da se, zakamufliran u radnika zračne luke, ukrca na redoviti let za Beč. On je tek jedan od tisuća migranata iz Azije i Afrike koji se preko teritorija BiH nastoje dokopati Hrvatske, odnosno Europske unije. Većina ih, ipak, nije tako “kreativna” pa granicu BiH i RH pokušava prijeći šumskim i planinskim putovima. Mnogima je i uspjelo, ali danas ih gotovo 5000 u prihvatnim kampovima oko Bihaća planira kako napustiti teritorij BiH, piše Jozo Pavković za Večernji.hr

Nitko ne zna koliko je ilegalnih migranata dosad prešlo preko BiH, ali ova ruta trenutačno se čini najuspješnijom i za migrante i njihove krijumčare. Tek neznatan broj njih odlučio je zatražiti azil u BiH i ostati. Treba li reći - nikoga to ne iznenađuje jer, usporedo s migrantskim valom iz Azije i Afrike, kroz BiH prolazi i onaj domaći. Potaknut ekonomskim i sigurnosnim razlozima. Samo u protekle dvije godine iz BiH je u Njemačku otišlo 50.000 građana. Najveći broj ih se ne planira vratiti. Cijele obitelji Hrvata, Srba ili Bošnjaka postat će Nijemci.

Okvirni podaci bh. organizacija govore kako je u proteklih nekoliko godina najmanje 130.000 građana trajno napustilo ovu zemlju. U strukturi, očekivano, dominiraju mladi, obrazovani ljudi, a nemali je i broj obitelji s djecom. Jasno je da odlaze u potrazi za boljim životom, većom zaradom, ekonomski, ali i politički sigurnijim i stabilnijim okružjem. Reformske mjere koje vlasti u BiH poduzimaju zasad ne daju rezultate, a, realno, i kako će kad domaći političari ni sedam mjeseci nakon izbora nisu u stanju uspostaviti vlast, a kamoli provesti započete reforme. 

Ovogodišnji uskrsni blagdani pokazali su kako se promijenio još jedan trend. Doskora su rijeke iseljenika za uskrsne i druge blagdane dolazile u rodni kraj obići svoje žive i mrtve. Barem tih dana sela po Hercegovini i Bosni bi oživjela. Bila su puna ljudi, pa i mladih, druge generacije iseljenika. Danas posve drukčija slika. Uskrsni običaji okupljanja obitelji na rodnoj grudi gube se. Oni koji su (još uvijek) ostali živjeti u BiH za blagdane sve češće obilaze rodbinu po Europi. Umjesto da povratnike iz Njemačke, Švicarske..., čekaju u rodnoj kući, u inozemstvo “putuju” i košare s pisanicama, šunkom, kolačima... Za pravoslavni i katolički Uskrs mnogi su bili kod svojih u dijaspori. Tko je, pak, dobio i najmanju priliku da ostane, to je i učinio. 

Granice sve teže zadržavaju i domaće i strane migrante. Granične kontrole u BiH ne mogu zaustaviti ilegalne migracije iz Azije i Afrike u EU. Jednako tako, i sva obećanja, nadanja i optimizam bh. građana gube bitku sa surovom realnošću. Kad svladaju tu granicu u glavi, mladi iz BiH lako prelaze one fizičke. Jer, EU je sve otvoreniji za mlade i obrazovane iz ostatka Europe, uključujući i BiH. No, nameće se pitanje je li i u zrakoplovu za Beč, u koji se protekloga tjedna pokušao ukrcati nesretni Sirijac, bilo bh. građana i koliko njih koji su kupili kartu u jednom smjeru. 

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250