Article_Top_970x250

SARAJEVSKA REŽIJA Hiperprodukcija i kontinuitet kriza: Od Dana RS-a do države temeljnoga naroda

osvrt

SARAJEVSKA REŽIJA Hiperprodukcija i kontinuitet kriza: Od Dana RS-a do države temeljnoga naroda

sij 24, 2019

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Novim konfrontacijama neće se nigdje doći. Rezultat sukobljavanja oko svega i svačega na sceni imamo zadnjih 25 godina i evo dokle smo došli. Zar nije vrijeme da se umjesto sukobljavanja napokon krenemo razumijevati i uvažavati?

Ulaskom u 2019. godinu Bosna i Hercegovina ubrzala je svoje srljanje iz jedne u drugu političku krizu. Kriza uspostave vlasti je „trajna kategorija“, i ona nas prati od izbora, a pratit će nas vjerojatno kroz cijelu 2019. godinu.

No, kao da to nije bilo dovoljno, sarajevski politički i medijski establišment odlučio je proizvesti još nekoliko njih. Sve su se smjenjivale munjevitom brzinom.

Tako smo odmah po ulasku u godinu 2019. bili suočeni s „neustavnim Danom Republike Srpske“. Iako se dan RS-a proslavlja od kad postoji RS, iako je na njegovu obilježavanju do sada bio prisutan čitav niz javnih ličnosti i iz sarajevskog javnog života, ipak se nije propustila prilika da se proizvede naoko besmislena kriza. Preciznije, sarajevski i mediji i politika uvijek će iskoristiti šansu da se izazove neki novi sukob, neka nova svađa.

Dan RS-a neće se prestati obilježavati zbog hala-buke koju podižu sarajevski mediji. Upravo suprotno, slavit će se samo još i jače.

No, pravi razlog napada na Dan RS leži zapravo u pokušaju sarajevske političke javnosti da pokuša oslabiti hrvatsku političku poziciju u BiH. Tako se s jedne strane vodila žučna hajka na Dragana  Čovića, predsjednika HNS-a BiH  jer je nazočio spomenutoj svečanosti. Cilj je bio diskreditirati hrvatsku politiku u BiH u samoj Hrvatskoj, ali i u međunarodnoj javnosti. Naime, pokušalo se poslati nekakvu poruku kako su bh. Hrvati protiv pristupanja NATO-u.

Riječ je o suludoj ideji, ali se na njoj svejedno ustrajavalo. Nema ništa prirodnije od toga da bh. Hrvati teže svim euroatlantskim integracijama – i NATO-u i EU. S jedne strane, ulazak i u NATO i u EU značio bi da se u BiH poštivaju sva ona prava koja su danas bh. Hrvatima narušena. Ne bi više bilo moguće nametanje političkih predstavnika Hrvatima, ne bi više Bošnjaci mogli imati dva člana Predsjedništva BiH a Hrvati ni jednog; ne bi bilo manipulacija političkim predstavljanjem… Isto tako, razumno bi bilo očekivati da se ulaskom u NATO i EU smanjuje i korupcija, da dođe do ekonomskog rasta itd.

S druge strane, bh. Hrvati žele biti dijelom svih onih saveza kojih je dio i Republika Hrvatska. Ako su i BiH i Hrvatska dijelom NATO-a i EU, to onda znači i da više nema „tvrdih“ granica između BiH i Hrvatske, da se unaprjeđuje suradnja na svim poljima između dvije zemlje koje su ujedno i domovine Hrvatima.

Ipak, hrvatska politika razumije i srpski stav vezan za spomenute integracije. Srbi jesu za europske integracije, ali nisu za ulazak u NATO. To je stav istovjetan onom kakav ima srbijansko državno vodstvo. I to se silom i nametanjima ne može i neće promijeniti.

Razumljivo je da Srbi u BiH prate ono što radi Srbija kad je o spomenutim integracijama riječ.

I što u takvim okolnostima radi političko Sarajevo? Izlazi s inicijativom kojoj je cilj promijeniti naziv Republike Srpske. Genijalan potez u cilju famozne relaksacije međunacionalnih odnosa u BiH.

Umjesto da se međusobni odnosi grade na uvažavanju i onomu oko čega se svi slažu, Sarajevo uporno pokušava svoju „viziju Bosne“ nametnuti svima ostalima u zemlji.

Novim konfrontacijama neće se nigdje doći. Rezultat sukobljavanja oko svega i svačega na sceni imamo zadnjih 25 godina i evo dokle smo došli. Zar nije vrijeme da se umjesto sukobljavanja napokon krenemo razumijevati i uvažavati?

Ipak, mnogima u BiH to danas nije cilj. Izgleda kako je značajnom dijelu bh. političke scene cilj zapravo razgraditi BiH i onda na njenim temeljima izgraditi vlastiti državu – onu temeljnoga naroda.

U ime toga cilja izgleda spremni su sabotirati i put u NATO i u EU i u svjetliju budućnost. Srećom, nešto se pitaju  i druga dva naroda koja žive u BiH i čija je BiH domovina.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250