Jučerašnji lokalni izbori ostat će upamćeni po teškom udarcu koji su bošnjački birači nanijeli SDA Bakira Izetbegovića te po pobjedi Draška Stanivukovića (PDP) u utrci za gradonačelnika Banja Luke. Banjolučani su odlučili promijeniti lokalnu vlast iako je dosadašnji gradonačelnik Igor Radojičić (SNSD) vjerojatno jedan od tri najsposobnija političara u BiH. Istovremeno, stranke HNS-a su ostvarila jako dobre rezultate u svim za Hrvate važnim sredinama, no i u tim rezultatima su primjetne određene pukotine.
No, krenimo redom. Bakir Izetbegović i njegova SDA doživjele su pravi debakl. Izgubili su Sarajevo, u Zenici su također pometeni, u Tuzli nisu imali nikakve šanse… Velike bošnjačke sredine su dakle odlučile da im je dosta šuplje priče o „obrani Bosne“ dok se istovremeno stranka očevidno bavi korupcijom i nepotizmom. Jasan je to signal i dalje najjačoj političkoj stranci u bošnjačkom političkom korpusu da rat ipak nije neiscrpno vrelo glasova te da politika sukobljavanja i sotoniziranja drugog i drugačijeg ne vodi nikamo.
I uistinu, militantni sateliti SDA poput Komšićeva DF-a i GS su doživjeli pravi potop i praktično su nestali s lokalne razine vlasti. Po neki vijećnik kojeg će imati više je incident nego odraz podrške politici koju promovira drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić, politike sukobljavanja, poziva na silovanje i ubojstvo političkih neistomišljenika... Izetbegović je platio cijenu činjenice da nije na vrijeme prepoznao da bošnjačko biračko tijelo ne želi sukobe s drugima po svaku cijenu, nego da značajan broj bošnjačkih birača traži političke snage koje će imati snage i hrabrosti tražiti kakav-takav dogovor s drugima. K tomu, birači su pokazali kako su im na lokalnoj razini ipak bitne lokalne teme, a ne tko je bio u ratu i tko bolje „brani Bosnu“ u miru od njenih stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti.
Sjajan su pak rezultat ostvarili Naša stranka, Narod i pravda te u Zenici Fuad Kasumović. Riječ je o političkim organizacijama koje za sada ipak nisu toliko rigidne prema Srbima i Hrvatima u BiH, za razliku od DF-a a u zadnje vrijeme i same SDA.
S druge pak strane, u Republici Srpskoj najsnažnije je odjeknula vijest kako će Draško Stanivuković preuzeti upravljanje Banja Lukom. Riječ je o rezultatu koji bi mnoge mogao opravdano iznenaditi. Naime, dosadašnji gradonačelnik Banja Luke Igor Radojičić i na toj se dužnosti pokazao se kao sposoban političar, no platio je cijenu prelamanja politika s viših razina. Dugo već vremena u RS-u traje vatrena borba između SNSD-a i oporbe koju u prvom redu tvore SDS i PDP. Iako ih je Dodik doslovno pomeo na općim izborima 2018., srpska oporba se pokazala prilično žilavom, te je sad, osim Banja Luke, vratila vlast i u Bijeljini. Ipak, SNSD je osvojio Prijedor, te zadržao Doboj i Trebinje. Također, Istočno Sarajevo je po prvi put izravno biralo gradonačelnika, a građani su izabrali kandidata SNSD-a.
Dakle, SNSD Milorada Dodika je pretrpio određene udarce u vidu gubitka u Banja Luci i Bijeljini, ali je daleko od totalno debakla kakav je doživjela SDA. SNSD je i dalje ostala snažna diljem Republike Srpske, no Dodik je dobio jasnu poruku s terena da svoju politiku mora mijenjati na lokalnoj razini.
Kod Hrvata je pak u izbornoj noći bilo najmirnije. Za hrvatsku političku javnost u BiH najvažnije je da je zadržana vlast u Stocu, te da su stranke HNS-a osvojile načelničke pozicije u Novom Travniku i Vitezu. K tomu, zadržale su vlast u svim sredinama u kojima su imale vlast u protekle četiri godine. HDZ 1990 je potvrdio svoju dominaciju u Rami, a moguće je da osvoje i vlast u Odžaku.
No, sve je to na kraju usppjeh stranaka HNS-a.
Zanimljivo je pak i da je u Tomislavgradu došlo do smjene vlasti. U toj je općini pobijedio kandidat kojeg su podržavale politike snage koje su nastale odlaskom iz HDZ-a BiH. Dakle, otcijepljeni HDZ-ovci su poslali snažnu poruku središnjici o tomu „čiji je teren“ u Tomislavgradu. Riječ je o duže vremena neuralgičnoj točki za HDZ BiH i birači su jasno iskazali svoje nezadovoljstvo dosadašnjom politikom HDZ-a u ovoj sredini.
Povijesni je pak uspjeh ostvario HRS koji je u Livnu osvojio čak pet mandata u Gradskom vijeću, a vijećnike su dobili u svim sredinama u kojima su se natjecali: Neumu, Grudama, Čapljini, Širokom Brijegu, Glamoču, Livnu…
Uspjeh HRS nam govori kako i hrvatsko biračko tijelo traži nekakvu političku alternativu i da postaje zasićeno HDZ-om. O tomu svjedoči i uistinu očajna izlaznost u brojnim hrvatskim općinama u BiH u kojima nije bilo snažne političke alternative.
Šteta je pak što hrvatsko biračko tijelo nije uspjelo izabrati načelnika u Jajcu i Uskoplju. No, Hrvati će u tim sredinama biti značajan, nezaobilazan, politički faktor a to je naposljetku najvažnije.
Ipak, za hrvatski politički korpus priča još nije gotova jer tek dolaze izbori za mostarsko Gradsko vijeće. Sveukupna hrvatska politika, ne samo stranke HNS-a, morat će se zaista snažno potruditi da motivira birače izaći na birališta kako jučer ostvareni uspjeh ne bi bio na kraju uzaludan. Napad SDA i oko nje okupljenih tzv. probosanskih snaga bit će očajnički jak. SDA sad Mostar vidi kao šansu da se stabilizira.
Važno je i da gotovo niti jedna „platformaška“ hrvatska stranka nije ostvarila značajniji uspjeh ali i da se pokazalo kako ipak postoji kakva-takva oporba i unutar hrvatskog političkog bića u BiH.
Jučerašnji izbori su i jasan indikator raspoloženja pred nadolazeće opće izbore 2022. godine. Birači posebno u bošnjačkom biračkom tijelu su pokazali da traže neke nove politike. U srpskom biračkom tijelu vidljivo je da se smanjuje razlika između SNSD-a i oporbe dok Hrvati pokazuju da im je i dalje najvažnije povratiti izgubljena politička prava i zadržati status konstitutivnog naroda. Hrvati i dalje svi silama žele sami odlučivati o svojoj sudbini i to je dobro.
HNS mora dalje slijediti volju hrvatskog naroda. Hrvatski narod jasno zna što želi, politika mora jasno dokazati da se beskompromisno bori politička prava svoga naroda. U suprotnom, dogodit će joj se sudbina SDA.
Dnevnik.ba