Nakon što se konstituira Gradsko vijeće Mostara, pred vijećnicima će se naći i prvi krupni zadatak – izbor gradonačelnika. Kako je već poznato, gradonačelnik Mostara se bira posredno, iz reda izabranih gradskih vijećnika. Za izbor gradonačelnika potrebno je uspostaviti dvotrećinsku većinu od ukupno 35 vijećnika. Ako se u prva dva kruga glasovanja ne uspije formirati takva većina, onda je u trećem krugu dovoljna i prosta većina prisutnih vijećnika.
To pak znači da će se odmah u prvih jednu ili dvije sjednice vidjeti čekaju li Mostarce četiri godine trovanja politikom, ili se možda mogu nadati nekakvom političkom pa onda i svakom drugom iskoraku u gradu.
Doslovno svi politički subjekti koji će sudjelovati u radu Gradskog vijeća, kao i pojedinačni vijećnici, kunu se kako im je cilj dobrobit građana. No, je li tomu uistinu tako vidjet ćemo vrlo brzo.
Naime, ako se stvori dvotrećinska većina koja će podržati izbor gradonačelnika, onda se građani mogu nadati i nekakvom napretku i normalizaciji političkih odnosa u gradu. Ukoliko se pak bude išlo na izbor gradonačelnika u trećem krugu, odnosno prostom većinom, izvjesno je kako Mostarce čekaju četiri nove godine pogoršanja međunacionalnih odnosa i svega negativnog što iz tog proizilazi.
Najveće šanse za izbor za gradonačelnika i najsnažnije argumente iza sebe ima dr. Mario Kordić, nositelj gradske liste HDZ-a BiH. On je kao kandidat dobio pojedinačno najviše glasova, dok je HDZ BiH pojedinačno osvojio i najviše glasova i najviše mandata. HDZ BiH je na izbore izašao samostalno, nije pokušavao oko sebe okupljati bilo kakvu koaliciju i to im se i te kako isplatilo. Ipak, da bi dr. Kordić postao gradonačelnik koji nesmetano može obavljati svoju dužnost, potrebno je osigurati potporu i dijela bošnjačkih stranaka.
Najbolje rješenje za građane Mostara bilo bi da Kordića podrži i bošnjačka Koalicija za Mostar koju predvodi SDA. HDZ BiH i SDA imaju najveću odgovornost za sve i negativno i pozitivno što imamo u Mostaru, i bilo bi fer od njih da zajedno sada preuzmu odgovornost za sljedeće četiri godine. Uostalom, to zahtijevaju i izborni rezultati s obzirom na to da je Koalicija za Mostar uvjerljivo pobijedila u bošnjačkom a HDZ BiH u hrvatskom izbornom tijelu. HDZ BiH uistinu ima jake argumente koji podupiru zahtjev da Kordić postane novi gradonačelnik. U takvom scenariju, dr Zlatko Guzin bi, kao kandidat koji je drugi po ukupnom broju osvojenih glasova u gradu te kao nosite liste koalicije koja je druga po broju mandata, trebao postati predsjedatelj Gradskog vijeća.
Time bi se otvorila vrata nesmetanom funkcioniranju grada. Nesmetano bi se mogao usvajati proračun, kao i novi gradski Statut te urbanistički planovi. Nesmetano bi se moglo reformirati i Gradsku upravu te rad gradskih javnih poduzeća, u prvom redu onih koja se bave komunalnom djelatnosti. To su točke oko kojih se može i treba graditi koalicija koja će preuzeti odgovornost za upravljanje gradom.
Druga je pak opcija da Koalicija za Mostar insistira na dr. Guzinu kao gradonačelniku. Jasno je da HDZ BiH ima protuargumente, ranije navedene, zbog kojih taj izbor neće podržati. Ako bi pak Koalicija za Mostar uspjela okupiti prostu većinu i izabrati gradonačelnika unatoč protivljenju HDZ-a BiH pa i HRS-a, to bi onda značilo novi hrvatsko-bošnjački politički rat u Mostaru koji građanima ne bi donio ništa dobro. Naprotiv, gledali bismo beskrajna prepucavanja, prekidanja sjednica Gradskog vijeća, međusobne optužbe i naposljetku daljnji raspad Mostara po svim mogućim šavovima koji i dalje nekako drže grad na okupu.
Zadnja stvar koja je potrebna danas, ne samo Mostarcima, nego cijeloj BiH, je otvaranje nove političke fronte na kojoj će se Hrvati i Bošnjaci sukobljavati. Cijenu takvih igrica platili bi isključivo građani Mostara čija kvaliteta života bi se dodatno srozala.
Upitno je pak ima li Koalicija za Mostar uopće potencijal stvarati bilo kakvu većinu s obzirom na to da su iz BH Bloka (SDP i Naša stranka) jasno kazali kako neće ulaziti ni u kakve jednonacionalne saveze. To dodatno dolazi do izražaja ako se zna da su upravo SDA i DF vodili iznimno prljavu kampanju protiv „zaštitnog lica“ BH Bloka u Mostaru, Irme Baralije iz Naše stranke. Također, odnosi unutar Koalicije za Mostar su narušeni i upitno je koliko je danas Koalicija za Mostar jedinstvena kao politički subjekt.
Gospođa Baralija će pak biti kandidatkinja BH Bloka za gradonačelnicu Mostara. Njena kandidatura je logičan potez ne samo BH Bloka nego i gospođe Baralija osobno. Naime, Irma Baralija se u Mostaru isprofilirala kao političarka koja pokušava nadvladati međunacionalne podjele, koja pokušava u prvi plan staviti kvalitetu života građana te tako nadići nacionalne probleme i podjele koji opterećuju cijelu BiH a posebno Mostar kao jedinu preostalu višenacionalnu oazu u zemlji.
Kandidatura Irme Baralija istovremeno pak nudi i potencijal za toliko željeni međunacionalni kompromis ali i jako velike opasnosti koje mogu zapravo do kraja podijeliti grad.
Naime, gospođa Baralija bi mogla biti svojevrstan „most“ koji bi spojio dvije nacionalne zajednice u gradu, ali samo pod uvjetom da dobije dvotrećinsku podršku u Vijeću. Ukoliko bi to mogla ostvariti, onda bi to podrazumijevalo da ju je podržao i HDZ BiH čime bi ona imala legitimitet političkih predstavnika obje nacionalne zajednice u gradu.
Problem gospođe Baralija je pak u tomu što HDZ BiH nema nikakvu potrebu nju podržavati jer kao uvjerljivi pobjednici izbora s pravom traže da gradonačelnik bude dr. Kordić. HDZ BiH iza sebe ima neoborive argumente i nema nikakvu potrebu po tom pitanju raditi kompromise.
Drugi je problem u tomu što ju je bošnjačka Koalicija za Mostar već proglasila svojom kandidatkinjom za gradonačelnicu. Ukoliko bi pristala postati gradonačelnicom bez podrške hrvatske politike, to bi značilo da se Naša stranka i ona osobno svrstavaju na bošnjačku stranu, odnosno da su se ograničili na bošnjačku političku scenu. Osim što bi to bio početak i kraj nekakve „građanske“ političke priče u Mostaru, bio bi to i početak novog, gore spomenutog, međunacionalnog političkog rata uz gradu.
Stoga bi gospođa Baralija trebala uz svoju kandidaturu za gradonačelnicu jasno kazati kako će prihvatiti izbor samo uz dvotrećinsku podršku u Vijeću jer bi to bilo u skladu s njenim proklamiranim politikama. Istovremeno, ostavila bi sebi i odstupnicu (bez dvotrećinske podrške odustaje od kandidature), dok bi istovremeno pokazala kako je spremna preuzeti odgovornost za Mostar ukoliko joj se ukaže povjerenje. Ona osobno kao i Naša stranka žele prevazići nacionalne podjele a to neće moći učiniti ako pristane biti dijelom bošnjačkog političkog bloka. U tom slučaju dogodio bi se upravo kontraefekt i međunacionalni odnosi bi se dodatno pogoršali a usput bi se i u Mostaru uništila bilo kakva politička ideja koja nije nacionalno obojena.
Sve to pak treba završiti u relativno kratko roku, kroz mjesec ili dva. Zadnja stvar koja Mostaru sada treba je trakavica oko izbora gradonačelnika. Nakon što smo osam godina proveli bez Gradskog vijeća, posljednje što nam treba je „natezanje“ oko izbora gradonačelnika, mada je sasvim izvjesno da ćemo to gledati.
Mostaru je potreban najprije novi gradonačelnik, potom realan Gradski proračun, revizija urbanističkih planova kao i novi Statut Grada. Za sve to je potrebna dvotrećinska većina i zato je naposljetku od presudne važnosti da većinu u Vijeću tvore HDZ BiH i koalicija okupljena oko SDA.
Na koncu, ne smije se zaboraviti da je Mostar dvorište HDZ-a BiH i da HDZ čak i u ovom trenutku može lako stvoriti prostu većinu potrebnu za izbor gradonačelnika u trećem krugu glasovanja. No, svjesni su da nije dobro bilo koga isključivati i da je potrebno imati široku koaliciju ako se želi rješavati nagomilane probleme. Preciznije rečeno, za HDZ BiH izbor gradonačelnika u trećem krugu je zadnja opcija ako svi dogovori s bošnjačkom stranom propadnu.
Dnevnik.ba